"Nama je najbitnije da neko odgovara i da saznam ko je tukao mog sina".
Ovo su reči Marka Starčević godinu dana nakon što je njegov maloletni sin, kako priča, bio žrtva policijskog nasilja.
Marko i njegova porodica žive u Odžacima, u Vojvodini.
Zajedno sa sinom bio je 13. avgusta prošle godine u Novom Sadu na antivladinom protestu koji su obeležili neredi i sukobi demonstranata i pristalica vladajuće Srpske napredne stranke.
Dan kasnije, obojica su privedeni.
"Moj sin je tada imao šesnaest godina. Mi nismo bili sa njim, uhapsili su ga bez prisustva roditelja. Samo su mu rekli da je to zbog protesta na kojem je bio".
"Onda su počeli da ga psihički i fizički maltretiraju prvo u policijskim kolima, a posle i u policijskoj stanici u Novom Sadu. Udarali su ga po prstima i glavi, šamarali ga", nastavlja.
Kako objašnjava, Vukašin je te večeri, u pratnji svoje majke i dva inspektora, prebačen u dečiju bolnicu.
"Tamo su mu utvrdili telesne povrede i nakon toga je ponovo vraćen u stanicu. Na kraju je pušten bez ikakve prijave protiv njega".
Za to vreme i sam Marko je bio u pritvoru. Terete ga za napad na službeno lice tokom protesta, što on negira.
"A za ono se desilo mom sinu do sada niko nije odgovarao. Osećamo se odbačeno. Odbačeno od društva, od svih".
"Mi smo zato podneli krivičnu prijavu protiv policije. Sin je nedavno dobio poziv da se za nekoliko meseci javi tužiocu", dodaje.
Priča i da njegov sin tada doživeo ozbiljnu psihičku traumu koju do sada nije prevazišao.
"Više se ni sa kim ne druži i nigde ne ide", dodaje.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije do objavljivanja teksta nisu odgovorili na pitanja u vezi sa ovim slučajem.
U priču se uključio i Zaštitnik građana Zoran Pašalić. On je za Radio Slobodna Evropa kratko kazao da je postupak provera navoda da je policija u ovom slučaju upotrebila prekomernu silu i dalje u toku.
Slučaj u Odžacima, nije izolovan primer. Na policijsku brutalnost, proizvoljna hapšenja i politički motivisana pritvaranja, posebno tokom antivladinih protesta, ukazao je i Evropski parlament u Rezoluciji o Srbiji koja je usvojena 2025.
Grupa država Saveta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO) nedavno je ukazala i na to da Srbija treba da preispita mehanizme nadzora nad postupanjem policije.
U izveštaju, koji je objavljen 18. avgusta, GRECO navodi da bi ti mehanizmi morali da omoguće nezavisne i transparentne istrage po pritužbama na rad policije.
Da to trenutno nije slučaj, smatra i novinar i bivši policajac Uglješa Bokić. Kaže da "ne postoji efikasan sistem koji bi odvraćao policajce od određenih nezakonitih postupanja".
Kao primer navodi to što do sada "nema javnih podataka" da je ijedan policijski službenik odgovarao za prekoračenje ovlašćenja i upotrebu sile od početka antivladinih protesta u novembru 2024.
"To je statistički nemoguće na tako ogroman broj protesta koji je bio. Nije moguće da mi imamo najbolju policiju na svetu gde svi rade po zakonu, a svedočili smo jezivim stvarima".
"S druge strane imamo na stotine uhapšenih građana. To dovoljno govori", smatra Bokić.
Slučaj Valjevo
Istog dana kada su Marko Starčević i njegov sin uhapšeni, nekih 170 kilometara dalje - u Valjevu na zapadu Srbije - odigravao se još jedan antivladin protest, u okviru talasa demonstracija koje su izbile u gradovima širom Srbije.
Slike nasilja koje se desilo te večeri obišle su zemlju.
"Protest je bio miran i odjednom je policija bez ikakvog upozorenja krenula da svojim štitovima potiskuje građane i da primenjuje sredstva prinude", priča za RSE advokatica Jana Aćimović Planojević.
"Nakon toga je grupa huligana gađala policiju raznoraznim predmetima, nakon čega je policija krenula da se obračunava sa drugim građanima koji ih nisu napadali, niti su pružali bilo kakav otpor".
Kaže da su meta policije bili, uglavnom, mladi ljudi.
"Jedan od mojih klijenata imao je tada 15 godina. On je digao ruke, rekao da nije ništa kriv i da je maloletan".
"Međutim, usledili su udarci od strane policije, oboren je na zemlju, a onda je pritrčala još jedna grupa policajaca. Na snimcima se vidi da ga šutiraju, udaraju službenim palicama. Njih možda 15-20", navodi Jana Aćimović Planojević.
Priča da se policija obračunavala i sa građanima koji nisu učestvovali u protestu.
"Tako su iz taksija, na primer, izvučena lica koja nisu bila na protestu. Iz kladionice, iz pekara su izvučeni maloletnici i mladi ljudi. Prema svima njima su protivzakonito primenjena sredstva prinude. Policajci su upotrebljavali uglavnom palice, šutirali i udarali oštećene", kaže.
"To je sve toliko bilo surovo, brutalno, nečovečno", dodaje.
Policija je tada negirala bilo kakvu upotrebu prekomerne sile. Istovremeno su saopštili da su desetine policajaca povređene te večeri.
Krivične prijave protiv policije
Jana Aćimović Planojević deo je advokatskog tima koji zastupa 27 građana koji su nakon te večeri podneli krivičnu prijavu protiv 28 policijskih službenika.
"Prijava je podneta zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo zlostavljanje i mučenje", kaže.
"Kako Osnovno javno tužilaštvo u Valjevu nije sprovelo hitnu, delotvornu i efikasnu istragu, mi smo kao advokatski tim podneli zahtev za vanredni nadzor Vrhovnom javnom tužilaštvu".
Nakon toga slučaj je prebačen na Tužilaštvo za organizovani kriminal. Iz tog tužilaštva nisu odgovorili na pitanja RSE, ali advokatica kaže da je do sada saslušana većina oštećenih, te da se postupak nastavlja.
"Mi se nadamo da će ovaj slučaj dobiti sudski epilog i da će svi izvršioci biti kažnjeni, kako bi žrtve dobile pravdu i satisfakciju na sudu, i kako se ovakav događaj nikada više ne bi ponovio", zaključuje.
Postupak u ovom slučaju pokrenuo je i Zaštitnik građana.
"Zbog složenosti činjeničnog stanja, kao i zbog činjenice da se pred Javnim tužilaštvom za organizovani kriminal razmatra krivična prijava podneta protiv policijskih službenika koji su navodno u Valjevu u noći između 14. i 15. avgusta 2025. godine izvršili krivična dela zlostavljanja i mučenja, kontrolni postupak pokrenut od strane Zaštitnika građana je još uvek u toku", navodi se u odgovoru za RSE.
Zaštitnik građana, po pritužbi građana ili sopstvenoj inicijativi, u posebnom postupku proverava da li je u radu organa uprave bilo propusta. Ako ih utvrdi, može da traži da se ti propusti isprave.
Da li policajci strahuju od zakona?
Kao bivši policajac Uglješa Bokić kaže:
"Dok sam ja radio taj strah je u određenoj meri postojao".
Dodaje da je među policajcima strah od sankcija za nezakonito postupanje često uslovljen kontekstom – da li je u celu priču upletena politika ili nije.
"Ukoliko nije onda je taj strah veći, jer kada politika nije upletena onda institucije mnogo mnogo bolje rade i izvesnije je da će neki policajac biti kažnjen ukoliko je nezakonito postupao".
Napominje da je ipak "to sve individualno".
"Dosta zavisi i od toga koliko nekome stalo do zakonitog obavljanja posla".
U izveštaju GRECO-a stoji da su, prema navodima vlasti, tokom 2024. godine primljene 1.722 pritužbe građana, što je 17% više u odnosu na 2023. godinu.
Nije svaka od tih pritužbi zbog sumnji na krivično delo.
Samo u 127 slučajeva potvrđeni su nedostaci u radu policijskih službenika.
"Postupak po pritužbama (građana) u najvećoj meri vođen je od strane policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, te iz tog razloga ne predstavlja oblik spoljnog nadzora", navodi GRECO.
Gde je ključni problem?
Slučajevi u kojima navodi o postupanju policijskih službenika ukazuju na moguće krivično delo na štetu građana prosleđuju se Sektoru unutrašnje kontrole i nadležnom javnom tužilaštvu.
Bokić objašnjava da pri pokretanju postupka tužilaštvo upućuje zahtev Sektoru kako bi se prikupili dokazi, ispitali svedoci i oštećeni.
"Tu dolazi do zastoja, pošto Sektor unutrašnje kontrole često neće dalje da radi po nalozima tužilaštva. A tužilaštvo, s druge strane, nema mehanizam da ih na to natera".
"Tu je jedna rupa u zakonu koja izgleda da svima odgovara. Svi spiraju ovaj odgovornost sa sebe", dodaje.
Bokić ocenjuje da je zato neophodna reforma Sektora unutrašnje kontrole, te "jaka spoljna kontrola" Ministarstva unutrašnjih poslova.
"Jer Sektor unutrašnje kontrole je deo MUP-a i onda tu dolazimo do apsurda da Ministarstvo praktično samo sebe kontroliše".
Smatra i da bi za nepristrasnost istraga bilo bi važno i da u Sektoru ne rade ljudi koji su ranije bili policijski službenici.
"Mnogi koji tamo rade su nekad bili policijski službenici i praktično dolaze u situaciju da istražuju kolege sa kojima su nekada radili", objašnjava.
GRECO u svom izveštaju ističe da je predviđeno da ova pitanja budu regulisana novim zakonom o unutrašnjim poslovima.
U Srbiji je takav dokument više puta najavljen. Međutim, do sada nije usvojen.