Pola miliona bh. građana ipak ostaju dvojni državljani

Ustavni sud BiH poništio je odredbe Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine prema kojim su se bosanskohercegovački građani koji žive u drugim državama, a s kojima BiH nema potpisane bilateralne ugovore morali odreći jednoga od državljanstava. To će za oko pola miliona bh. građana u dijaspori značiti da, po automatizmu, prvog januara naredne godine neće biti izbrisani iz bh. državljanstva. No, to neće zaustaviti dalje odricanje od matičnog državljanstva sa onim zemljama koje ne priznaju dvojno državljanstvo, ili s kojima BiH nije potpisala bilateralni sporazum.

Svakodnevnim upozorenjima kako BiH ostaje bez mladih i obrazovanih ljudi, koji svoju sreću i bolji život traže širom svijeta, nastavlja se i priča o tome kako zemlja konstantno gubi svoje građane. Napuštanja zemlje uzrokovana beznađem, nedostatkom posla, u kombinaciji sa klimavom političkom situacijom, bh. političari nisu pokušali da spriječe niti da zadrže mlade ljude, makar na papiru.

Tako su donijeli i zakon prema kojem od 1. januara naredne godine bez državljanstva ostaju svi koji su stekli drugo državljanstvo u zemlji sa kojom nema sklopljenog bilateralnog ugovora. Isto ih čeka u slučaju da se o tome ne izjasne u roku od 15 godina od donošenja Zakona. No, Ustavni sud BiH ove odredbe proglasio je neustavnim, ali ni to nije natjeralo bh. parlamentarce da ispoštuju odluku i izmijene zakon.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović zatražio je preispitivanje ovih odredbi jer bi u suprotnom BiH bila spremna odreći se velikog broja svojih građana.

''Radi se o skoro pola miliona ljudi koji bi izgubili državljanstvo. Među njima su i Bošnjaci, Srbi, Hrvati, svi građani ove zemlje."

I do sada ih je mnogo izgubljeno. Milan Zjajić, pomoćnik ministra civilnih poslova BiH u Sektoru za državljanstva kaže za RSE:

''Državljanstva BiH, po evidencijama koje mi imamo u Ministarstvu civilnih poslova, od 1996. godine zatražilo je i dobilo više od 55.000 državljana BiH. ''

Umjesto političara priču je nedavno završio ponovno Ustavni sud BiH tako što je odredbe proglasio ništavnim. Za izmjene u datom roku nije bilo volje, navodi zastupnik u bh. parlamentu Beriz Belkić.

''Ubačene su i neke druge stvari koje nisu bile u direktnoj vezi sa odlukom Ustavnog suda BiH i ta stvar je zastala u Parlamentu BiH. Mi smo predlagali da se donese jedan zaključak da se sada pa i ubuduće implementacija odluka Ustavnog suda odnosi samo na ono što je Ustavni sud tačno u odluci rekao. Međutim, ni to nije upalilo.''

Ipak, odricanje se postupkom Ustavnog suda neće zaustaviti, izuzev za zemlje anglosaksonskog pravnog sistema poput SAD, Velike Britanije, Australije, navodi Zjajić. Ostali će morati čekati da BiH uđe u EU.

''Zakonodavstva mnogih država ovog kontinentalnog evropskog pravnog sistema ne dozvoljavaju da zaključuju Sporazume o dvojnom državljanstvu. Mi smo u fazi otpočinjanja konačnog zaključivanja sporazuma sa Crnom Gorom koji će opet biti sporazum sui generis jer Crna Gora ne pristaje na sticanje dvojnog državljanstva u budućnosti nego bi se samo legalizovala dvojna državljanstva koja su stečena do sada. Imamo neke nagovještaje da bi Norveška bila spremna da učini neke korake u tom pravcu, dok nažalost ove zemlje za koje postoji najveći interes, Austrija, Njemačka i Slovenija, njihova zakonodavstva ne dozvoljavaju dvojno državljanstvo i jedini spas je ulazak u EU.', kaže Zjajić.

Aktivnosti o kojima se govori počinju da se rade dva mjeseca prije isteka desetogodišnjeg roka koji je BiH, uz pomoć visokog predstavnika, sebi postavila za zaključivanje bilateralnih sporazuma.

Mugdim Galijašević, novinar i publicista koji se godinama bavio pitanjem bh. dijaspore kaže kako je u isto vrijeme i sretan i nezadovoljan, jer bh. vlasti nisu uradile ništa da više od million ljudi koji žive van granica BiH zadrži kao svoje državljane. To je u interesu BiH više nego građana u dijaspori, navodi Galijašević.

''U odabiru da li uzeti državljanstvo zemlje u kojoj ostvaruješ egzistenciju ili zemlje u kojoj si rođen, bez obzira na patriotizam, na ljubav, na sve, oni će se odlučiti sigurno za državljanstvo zemlje u kojoj su trenutno. Tako se i ja bojim da ćemo mi poslije 2013. godine ostati bez velikog broja naših građana. Njih je sada više od milion i po u inostranstvu.''

A bh. građani u dijaspori su u decembru 2002. godine sa 35.000 potpisa uputili peticiju kojom traže izmjene zakona o dvojnom državljanstvu. Tražili su i potpisivanje sporazuma, ali ništa. Predsjednik Svjetskog saveza bh. dijaspore Zaim Pašić kaže kako bi se sve moglo da se hoće.

''Interes da se rade bilateralni sporazumi ili neke posebne veze kao što imamo sa nekim zemljama postoji, a to se u međunarodnom pravu može izdvojiti za građane koji su izvan. Mi imamo najviše ljudi u Njemačkoj, Austriji koji to trebaju. Čini mi se da je bilo u Norveškoj i da se to sad pomalo reguliše. Imali smo u Švedskoj gdje se sklopio taj sporazum i nije više bilo problema oko dvojnog državljanstva, što pokazuje da se može raditi.''

Tako, dio bh. građana koji su željeli imati vezu s domovinom makar na papiru mogu odahnuti jer ih po automatizmu BiH neće izbrisati iz državljanstva. Za ostale se stanje neće puno promijeniti.