Dostupni linkovi

"Pojas za spasavanje“ za euro i Evropu


Ilustracija
Ilustracija
Priredila Sabina Čabaravdić

„Današnji susret na vrhu lidera Evropske unije neće nas spasiti, jer je i ustanovljenje eura bazirano na maštarijama i prevarama“, piše u komentaru njemačkog tjednika Focus.

Evropski su se vođe sastali na „samitu odluke“. Još jednom. No sudbina Evrope ne ovisi samo o sastancima moćnika, iako su svi do jednog ovaj u srijedu nazvali „pojasom za spasavanje“, „udarnom pesnicom“ ili „vatrenom moći“.

Važnije je odgonetnuti, što treba stvarno učiniti kako bi se spriječila propast evropskog projekta. Umjesto da prtljamo sa simptomima, konačno bismo se morali pozabaviti uzrocima krize. A da bismo u tome uspjeli, najprije se mora znati kako su uopšte nastali EU, i paralelno NATO pakt.

Prvi razlog bio je vojno-politički- htjelo se naime „Ruse držati podalje od Evrope, Amerikance približiti starom kontinetu, a Nijemce držati pod kontrolom“, kako je to svojevremeno opisao generalni sekretar NATO-a lord Ismay.

Drugi je razlog bio ekonomski – Evropljani su htjeli stabilno tržište i stabilnu valutu.

Evropski recept duže je vrijeme sjajno funkcionirao. Ali onda su došli sanjari s idejom o zajedničkoj valuti. Slatkorječivi političari pred evropskom su populacijom mahali zastavicom na kojoj piše da – što više zemalja bude pripadalo eurozoni, to će veća biti ekonomska snaga tog teritorija. Osim toga produktivnost će biti veća, inflacija i zaduženja će nestati, obećavali su tada političari.

Tako postavljene klimave temelje oborile su prevare, od Grčke, preko Francuske, do (kojeg li iznenađenja) Njemačke.

Radikalne reforme umjesto zamazivanja očiju

Ako Evropa želi preživjeti, reforme moraju biti radikalne. Tom se projektu mora pristupiti odlučno, bez lažnih kompromisa kakve sprema samit u srijedu.
Zastave EU i Grčke se vijore u Atini dok se sprema oluja, oktobar 2011. - ilustracija
Zastave EU i Grčke se vijore u Atini dok se sprema oluja, oktobar 2011. - ilustracija

Ako ekonomski jače države više dugova plaćaju, onda se njihova riječ mora i više slušati. To posebno vrijedi za glasanje u Evropskoj komisiji, Vijeću ministara EU i Centralnoj evropskoj banci.

Trenutno jake države su Njemačka, Austrija, Nizozemska i skandinavske zemlje. Slabe poznaju svi, ali oprez...ovaj se poredak može promijeniti u bilo koje vrijeme. A to podrazumijeva da se i Njemačka, ako oslabi u ekonomskom smislu, mora podvrgnuti istim kriterijima i nametnutim pravilima.

Uz sve to, pravila moraju podrazumijevati i automatske sankcije. Neovisno od bilo kojeg političkog dogovora ili razine vlasti. Na primjer: država koja si dopusti visoko zaduženje mora automatski biti kažnjena. Skala se protež od pisma upozorenja, preko gubitka prava glasa do isključenja iz eurozone.

Rješenja su dakle jasna, ali pitanje ostaje: Jesmo li za njih spremni? Imaju li sve države eurozone snage i želje za radikalne reforme? Ako ne, onda se s evropskim projektom možemo pozdraviti. Moćni se blokovi širom Amerike i Azije već raduju takvom završetku...

Otkazan sastanak ministara finansija

Otkazan sastanak ministara finansija

Predsednik Evropske centralne banke Jean-Claude Trichet na sastanku ministara finansija EU u Luxembourgu, 03. oktobar 2011.
Predsednik Evropske centralne banke Jean-Claude Trichet na sastanku ministara finansija EU u Luxembourgu, 03. oktobar 2011.


Uoči današnjeg nastavka samita neće biti održan sastanak ministara finansija, što je, prema ocenama, znak da postoje sumnje u postizanje bilo kakvog sporazuma.

Vrednosti svetskih akcija i evra su snižene nakon što je otkazivanje, za danas najavljenog sastanka ministara finansija Evropske unije, podstaklo sumnje u donošenje jasnog plana za suzbijanje dužničke krize u zoni evra na samitu lidera EU sutra.

Predsednik Saveta EU Herman van Rompej rekao je u nedelju na završetku prvog dana samita na kome su usvojeni načelni dogovori o problemima evrozone, a odluke najavljene za danas da su ''usaglašeni ciljevi i utvrđena strategija, i da zaključci i konkretni koraci tek slede.

EU je spremna da se bori protiv krize na pet frontova istovremeno - uspostavljanju privrednog rasta, rešavanju grčkog duga, sprečavanju širenja dužnicke krize, vraćanju poverenja u bankarski sektor i reformama radi bolje uprave, rekao je Rompej.
XS
SM
MD
LG