Po dvoje, troje, a nekad i sami, mještani Podnovlja kod Doboja i drugu noć zaredom dežuraju pored bilborda koji su postali simbol njihovog otpora gradnji više od stotinu solarnih elektrana na oko 28,5 hektara zemljišta.
"Bilbord se čuva. Obilazimo ga i pratimo šta se dešava. Naša grupa građana ne odustaje od svojih ciljeva. Jedini cilj nam je da se ispoštuje odluka Vrhovnog suda i nećemo stati dok pravda ne bude zadovoljena", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) mještanka Ana Đukić.
Mještani čuvaju bilborde postavljene 11. avgusta uz magistralni put kroz selo kod Doboja na sjeveru Bosne i Hercegovine, uvjereni da bi mogli nestati jednako brzo kao i prethodni, uklonjen tokom noći krajem jula.
Na prvom bilbordu stajalo je pitanje "Ko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?", dok se i novim porukama insistira na provođenju odluke najvišeg suda u tom bh. entitetu.
Vrhovni sud RS je u aprilu presudom osporio postupak upisa zemljišta nekadašnje Zemljoradničke zadruge na Grad Doboj koji je kasnije to zemljište prodao banjalučkoj kompaniji "Etmax" koja gradi solarne elektrane.
Četiri mjeseca nakon presude, i dalje se nastavlja gradnja solarnih elektrana, dok mještani smatraju da su radovi morali biti zaustavljeni.
Umjesto toga, aktivisti i građani su pozivani na razgovor u policiju zbog bilborda.
Ovo je prva presuda u korist mještana i zadrugara, oko kojeg se angažovalo i Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da se poljoprivredno zemljište smatra državnom imovinom i ne može biti predmet prodaje.
Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH ranije su za RSE upozorili da slučaj u Podnovlju "izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i mogućeg uticaja na zaštitu životne sredine".
'Borimo se slobodni protiv onih koji ne smiju da pričaju'
Jedan bilbord je identičan prvom, koji je bio postavljen 24. jula, a uklonjen dvije noći kasnije. Na njemu se nalaze karikature Dobojke, poslanice Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Parlamentu BiH Sanje Vulić, bivšeg gradonačelnika Doboja Obrena Petrovića, aktuelnog gradonačelnika Borisa Jerinića i vlasnika kompanije "Etmax" Siniše Maksimovića.
Ostala je i poruka "Ko gazi vrhovni sud Republike Srpske?"
Na drugom je ispisana poruka "Slobodno Podnovlje, slobodni ljudi" uz slogan "Za svoja prava vrijedi se boriti!" i zahtjev da se izvrši presuda Vrhovnog suda Republike Srpske.
Oba su postavljena na improvizovanoj drvenoj konstrukciji. Ana Đukić je za RSE navela kako je već prvog dana, nakon postavljenih novih bilborda, dolazi opštinski inspektor i "tražio da se izmjeste najmanje 10 metara od magistralnog puta".
"Bilbordi su postavljeni na privatnom zemljištu moje porodice. Bez rješenja o rušenju, ne smije niko da priđe", poručuje ona.
Ističe kako su kod gradnje solarnih elektrana potpuno zanemarene činjenice da su one postavljene blizu naselja, blizu škole sa više od 120 učenika, te blizu izvora vode za 140 domaćinstava Podnovlja.
Kaže da je presuda bila 2. aprila, a da su je dobili krajem tog mjeseca.
"Kada je presuda donesena, mi nismo ni znali za nju, a tad su tek počeli da udaraju šipove u zemlju. Dok se saznalo za presudu, elektrane su već postavljene. Oni su dakle radili sve vrijeme. Mi imamo presudu u rukama i nećemo odustati dok se ona ne ispoštuje", navodi ona.
Ističe kako je bila među mještanima koji su pozvani u policiju na razgovor.
"Inspektori su bili korektni. Mi ne crtamo nikome mete na čelo, već samo tražimo poštovanje prava. Pitali su što su trebali pitati. Rekla sam isto što govorim svima, da neću odustati. To je zemlja mojih predaka i boriću se da se ovo rasvijetli do kraja", kaže ona.
Dodaje kako je ignorisanje institucija i nastavak radova nakon presude bio jedan od razloga zbog kojeg su mještani odlučili da proteste učine vidljivijim.
'Kuća mi gleda na panele'
"Sa prozora svoje kuće gledam na te panele. Nije mi jasno da je dozvolio neko da se to gradi u centru sela", priča za RSE mještanin Milorad Blagojević.
Pčelarstvom se bavi više od tri decenije. Njegov pčelinjak nalazi se uz lokalitet na kojem se grade solarne elektrane.
Tvrdi da je od početka pokušavao razgovarati s investitorom i upozoravati na blizinu pčelinjaka, kanala i izvorišta vode koja koriste mještani.
"Probali smo na lijep način razgovarati, da sjednemo i vidimo može li se nešto usaglasiti. Međutim, oni su išli svojim putem. Onda smo počeli da šaljemo dopise, da tražimo odgovore od institucija, da upozoravamo na ono što se radi. Na kraju smo došli do toga da se ljudi sami organizuju i pokušavaju da zaštite ono što misle da treba zaštititi", kaže Blagojević.
Prema njegovim riječima, među mještanima je posebno izražen osjećaj da institucije mjesecima prebacuju odgovornost jedne na druge.
"Pošaljete dopis jednima, oni kažu da nisu nadležni. Pošaljete drugima, oni vas vrate na početak. Tako se vrtimo mjesecima. Ljudi su umorni od toga", kaže on.
Zemlja na kojoj su očekivali restituciju
Mještani tvrde da se među parcelama koje su bile u posjedu Zemljoradničke zadruge "Podnovlje" nalazi i zemljište koje je poslije Drugog svjetskog rata nacionalizovano i oduzeto njihovim porodicama.
Zbog toga pojedini stanovnici kažu da su godinama vjerovali da bi eventualnim donošenjem zakona o restituciji moglo biti otvoreno pitanje vraćanja te imovine nasljednicima nekadašnjih vlasnika.
"Nije nama padalo na pamet da će neko to prodati za solarne elektrane. Ljudi su obrađivali tu zemlju, koristili je, radili na njoj. Mnogi su vjerovali da će jednog dana biti raspravljano kome je ta zemlja nekada pripadala i kako je završila u zadruzi", navodi Ana Đukić.
Slično govori i Dražen Gavrić, koji učestvuje u čuvanju bilborda.
"To je zemlja koja je uređivana za poljoprivredu. Rađeni su drenažni kanali, ljudi su je obrađivali i živjeli od nje. Zbog toga mnogi danas ovo ne vide samo kao projekat solarnih elektrana nego kao pitanje šta se desilo sa zemljom koja je generacijama bila vezana za ovo selo", kaže Gavrić.
Presuda koja nije zaustavila radove
Vrhovi sud RS je 2. aprila ove godine poništio akt Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove kojim je zemljište bilo upisano na Grad Doboj i predmet vratio na ponovno odlučivanje.
RSE je od Vrhovnog suda Republike Srpske zatražio objašnjenje kakve posljedice presuda proizvodi po dalji razvoj projekta.
"Sud ne komentariše svoje odluke. Razlozi donošenja takve odluke sadržani su u obrazloženju odluke. Odluka je pravosnažna i izvršna i o njoj se eventualno može razmatrati samo u zakonom propisanoj proceduri ukoliko za to postoje zakonom određeni uslovi", navela je sekretar Suda Jelena Despotović u odgovoru za RSE.
Iz Grada Doboja nisu odgovorili za RSE zbog čega radovi nisu zaustavljeni. Nije odgovoreno ni iz dobojske Područne jedinice Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove RS kako su postupili nakon presude entitetskog Vrhovnog suda.
Tužilaštvo BiH 'prebacilo' predmet oko uzurpacije državnog zemljišta Tužilaštvu RS
Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine su za RSE naveli da su predmet, formiran povodom navoda o uzurpaciji državnog zemljišta BiH, prebacili kolegama u Republici Srpskoj.
"Predmet koji se vodio u Tužilaštvo BiH pod brojem T 20 0 KTAK 0028221 26, odlukom postupajućeg tužioca, dana 16. aprila ove godine, ustupljen je na nadležno postupanje Republičkom javnom tužilaštvu Republike Srpske, te se za dalje informacije možete obratiti navedenom tužilaštvu", navodi se u odgovoru na upit RSE.
No, iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili iz kog razloga je predmet, koji se tiče državne imovine, prebačen na niži nivo. Šta je bilo dalje sa istragom, za RSE nisu odmah odgovorili ni u Tužilaštvu RS.
Iz Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine nisu odgovorili u kojoj fazi je predmet pokrenut u aprilu radi zaštite državne imovine u Podnovlju kod Doboja, te kakve su aktivnosti pokrenute da bi se spriječila potencijalna uzurpacija državnog zemljišta.
Predmet je pokrenut nakon prijave koju je početkom marta podnijela Mreža Aarhus centara za zelenu agendu i zaštitu životne sredine.
Krajem aprila iz Pravobranilaštva BiH je za RSE navedeno da i dalje nije dostavljena "većina traženih podataka".
Bez odgovora ostala su i pitanja upućena Gradu Doboju, gradskom Odjeljenju za inspekcijske poslove i kompaniji "Etmax".
RSE je tražio informacije o tome da li je nakon presude vršen inspekcijski nadzor, da li investitor posjeduje sve potrebne dozvole, kakav je status zemljišta i da li je razmatrana mogućnost obustavljanja radova do okončanja postupaka.
Nova krivična prijava
Centar za humanu politiku iz Doboja podnio je krivične prijave protiv više sadašnjih i bivših funkcionera i službenika Grada Doboja zbog njihovog postupanja u predmetu Podnovlje.
Predsjednik Centra Momir Dejanović smatra da ključni problem predstavlja činjenica da, prema njegovom tumačenju, presuda Vrhovnog suda RS nije proizvela posljedice koje je trebala.
"Po našem mišljenju nije izvršena presuda Vrhovnog suda po kojoj bi trebalo da bude obnovljen postupak utvrđivanja vlasništva nad zemljištem. Ako taj postupak nije zakonito okončan, onda se postavlja pitanje svih kasnijih odluka koje su iz njega proizašle, uključujući prodaju zemljišta, izdavanje građevinskih dozvola i samu gradnju solarnih elektrana", kaže Dejanović.
Paralelno s tim, policija je posljednjih dana razgovarala sa više mještana i aktivista zbog bilborda postavljenih u Podnovlju.
Među njima su bili Ana Đukić i Stefan Blagić iz udruženja "Restart Srpska", koje pomaže stanovnicima u organizaciji kampanje.
Blagić je za RSE 11. avgusta, nakon saslušanja u policiji rekao da se mještani pozivaju po nalogu Okružnog javnog tužilaštva u Doboju.
Policijski pozivi mještanima uslijedili nakon što je poslanica SNSD-a Sanja Vulić najavila krivične prijave zbog bilborda tvrdeći da se njima "stavljaju mete na čelo".
Iz dobojskog tužilaštva nisu odgovorili na upit RSE zbog čega se u policiji ispituju mještani.