Vrhovni sud Republike Srpske donio je 30. aprila presudu da se postupak upisa zemljišta koje se nalazi u mjestu Podnovlje kod Doboja ponovi.
Grad Doboj je ranije parcelu upisao na svoje ime i prodao privatnom investitoru koji na njoj gradi solarne elektrane.
Riječ je o 180 hektara plodnog poljoprivrednog zemljišta na kojem banjalučka firma "Etmax" gradi kompleks sa više od 100 solarnih elektrana, čemu se mjesecima protive mještani Podnovlja, koji su tu zemlju obrađivali u okviru zadruge.
Ovo je prva presuda u korist mještana i zadrugara, oko kojeg se angažovalo i Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da se poljoprivredno zemljište smatra državnom imovinom i ne može biti predmet prodaje.
Šta je prethodilo presudi Vrhovnog suda RS?
Grad Doboj upisao je na sebe zemljište koje je pripadalo Poljoprivrednoj zadruzi Podnovlje. Nakon toga Zadruga je tražila od Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIPP) da postupak ponovi, jer nisu bili uključeni u proces.
RUGIPP-a je dva puta odbio da ponovi postupak, zbog čega se Zadruga obratila Okružnom sudu u Doboju, koji je odbacio njihov tužbeni zahtjev.
Vrhovni sud Republike Srpske odlukom od 30. aprila je ukinuo presudu Okružnog suda u Doboju i predmet vratio na početak.
Advokat Zadruge Nebojša Milanović kaže za Radio Slobodna Evropa da je ova presuda prvi korak u dokazivanju da zemljište pripada Zadruzi i da je nezakonito oduzeto.
"Suština cijele priče – čije je zemljište – još je daleko od završetka. Ovom presudom smo se, žargonski rečeno, vratili u igru i dobili priliku da zaštitimo svoja prava. Imamo dokumenta iz katastra u Doboju u kojima se Zadruga vodi kao posjednik tog zemljišta, a taj posjednik uopšte nije bio pozvan u postupak", rekao je Milanović za RSE 30. aprila.
Šta su do sada uradile državne institucije u ovom slučaju?
Iz Pravobranilaštva BiH su za Radio Slobodna Evropa 27. aprila saopštili da su formirali predmet radi zaštite državne imovine u Podnovlju kod Doboja.
Istovremeno su naveli da iz entiteta Republika Srpska i dalje nije dostavljena "većina traženih podataka", iako je predmet formiran nakon prijave koju je 5. marta podnijela Mreža Aarhus centara za zelenu agendu i zaštitu životne sredine.
Ranije je i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine za RSE potvrdilo da je formiralo predmet povodom navoda o uzurpaciji državnog zemljišta, te da se on "nalazi u fazi analize".
Grad Doboj nije odgovorio na pitanja Radija Slobodna Evropa o tome na koji način je zemljište prešlo u vlasništvo grada, a potom prodato privatnom investitoru.
Odgovor nije stigao ni iz kompanije "Etmax" o uslovima pod kojima su stekli pravo korištenja zemljišta.
Prema važećem zakonodavstvu i odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, poljoprivredno zemljište smatra se državnom imovinom, kojom gradovi i entiteti ne mogu raspolagati bez odluke države.
Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH ranije su za RSE upozorili da slučaj u Podnovlju "izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i mogućeg uticaja na zaštitu životne sredine".
Aarhus centar iz Sarajeva u međuvremenu je podnio tužbu protiv lokalnih vlasti u Doboju zbog, kako navode, netransparentnosti čitavog projekta.
Njihovi predstavnici upozoravaju da se projekti obnovljivih izvora energije ne mogu realizovati bez jasnog zakonskog okvira, posebno u naseljenim mjestima i na spornom zemljištu.
