Dostupni linkovi

Kiparski model nije rješenje za BiH


Ministri vanjskih poslova na sastanku u Briselu, maj 2011.
Već pet godina Bosna i Hercegovina ide unazad. Na ovo su u zajedničkom komentaru u utorak upozorili Hillary Clinton, državni sekretar SAD, i William Hague, ministar inostranih poslova Velike Britanije. Dodaju da se u proteklim mjesecima taj trend pogoršao i da je došlo je vrijeme za odlučan odgovor međunarodne zajednice, prije svega Evropske unije.

Istovremeno, neki bosanskohercegovački političari upozoravaju na jaku polarizaciju unutar Evropske unije kada je riječ o rješavanju bosanskohercegovačkih problema.

Clinton i Hague u svom komentaru upozoravaju da su institucije u BiH blokirane. Smatraju da je vrijeme za što odlučniji odgovor EU. S druge strane, skoro niko u BiH više ne očekuje odlučanije i jače djelovanje međunarodne zajednice.

Između ostalog zbog činjenice da je i Evropa podijeljena oko toga kako će rješavati krizu u BiH, ali i što je svaka reakcija u posljednjih pet godina, prema ocjenama analitičara, bila preblaga i bez ikakvog uticaja.

Željko Komšić
Da unutar EU postoje podjele oko BiH smatra i član državnog Predsjedništva Željko Komšić. U izjavi za Federalnu televiziju između ostalog je rekao da postoje i oni krugovi koji bi u BiH rado vidjeli kiparski model.

„Ima krugova u EU koji prije svega još nisu odustali od tzv. kiparskog modela u BiH. Imate vi uvijek takvih ljudi. Bitno je samo koliku oni podršku imaju prije svega na unutrašnjem planu i koliko imaju razumijevanja u međunarodnoj zajednici. Jer kad vodite takve vrste aktivnost, uvijek se računa - političkih budala ima svagdje i svakakvih ideja ima, to je tačno, ali kad političke budale počnu dobijati snažnu podršku i kada ih neko istura naprijed da završavaju neke projekte koji su navodno nedovršeni, pogotovu na ovakvom teritoriju kao što je zapadni Balkan ili Balkan ili područje bivše Jugoslavije, onda to postaje vrlo opasna situacija“, ocjenjuje Komšić.

O kiparskom ili bilo kom drugom modelu daljeg dijeljenja zemlje nema govora, smatra analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal.

„Sve zemlje EU i sve ostale zemlje koje su direktno uključene u implementaciju mira u BiH jasno stoje na poziciji jedinstvene BiH“, navodi Latal.

Komšić tvrdi da bivši visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak predvodi one snage u EU koje bi podržale etničku podjelu zemlje.

„Miroslav Lajčak direktno radi za etnički koncept, šta god to značilo, u BiH. I direktno duva u rog i Draganu Čoviću i Miloradu Dodiku“, smatra Komšić.

Tri plivača koja se dave

Bivši bosanskohercegovački diplomata Ibrahim Đikić smatra da pored podijeljenih mišljenja oko rješavanja krize u BiH na na relaciji SAD - EU - Rusija, postoji podjela koja se odnosi na političare u Briselu.

Susret Milorada Dodika i Catherine Ashton u Banja Luci, foto: Erduan Katana
I Đikić kaže da je očito da slovački diplomata Miroslav Lajčak pokazuje mnogo više razumijevanja za pozicije Republike Srpske. To je dovelo i do toga da visoka predstvanica za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton ode u Banju Luku na pregovore sa Miloradom Dodikom, kaže on.

„Lajčak je u EU u okviru tog ministarstva vanjskih poslova EU kao pomoćnik gospođe Ashton zadužen za Balkan. Prema tome, on je taj koji priprema papir i utiče na donošenje ocjena i potrebnog ponašanja prema Balkanu. Prema tome normalno je da ima uticaj na odlazak gospođe Ashton u Banju Luku. I vrlo je zanimljivo da smo mi imali jučer (ponedjeljak) ovdje u Sarajevu gospodina Fülea, ali po onome što piše Oslobođenje činjenica je da nijedne riječi nije rekao o onome što je razgovarao u Banjoj Luci, tako da se pitam da li EU nastupa s jednim stavom u Banjoj Luci, s drugim stavom u Sarajevu, čime samo doprinosi daljim podjelama. I kad kažem EU mislim na spoljnopolitičko rukovodstvo EU“, rekao je Đikić.

Revizija angažmana međunarodne zajednice i njenih predstavnika u BiH je neophodna. Na to je nekoliko puta pozivala i Međunarodna krizna grupa. Latal kaže da je evidentno da unutar EU postoji podijeljen stav o problemima u BiH i da to traje još od devedesetih godina prošlog vijeka.

„Znači da se revidira angažman i efikasnost međunarodnog angažmana u BiH u proteklih 15 godina i da se potraži jedan zajednički interes i zajednički pristup koji je neophodan kako bi na što bolji način podržao lokalne reformske procese i izlazak iz ove krize“, rekao je on.

Uz pomoć evropskih zvaničnika ili ne - sve je jasnije da predsjednik RS Milorad Dodik naporno radi da obistini ono što je nekoć obećao - “da će samo RS biti trajna kategorija”.U prilog mu ide i činjenica da BiH osam mjeseci čeka da budu formirane institucije na državnom nivou, koje bi zemlju predstavljale u vanjskopolitičkim odnosima, prije svega onim sa EU.

Svi su primijetili da visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton nije ni svratila do Sarajeva kada je došla da Dodika odgovori od raspisivanja referendum. A u Banjoj Luci se ovih dana, uz posredstvo opet evropskih čelnika, pregovara i o reformi pravosuđa. Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

„Da sam ja organizirao taj sastanak, ja bih sigurno organizirao prvi sastanak u Sarajevu“, kazao je Inzko.

Poziciju Bosne i Hercegovine i njen, što je sve jasnije, dug i mukotrpan put ka evroatlantskim integracijama, ne olakšava ni odnos susjeda, prije svega Srbije i Hrvatske. Izjave nekih zvaničnika koje dolaze iz ovih država samo prave dodatne podjele u zemlji, podsjeća Ibrahim Đikić.

„Karikirano gledano, izgleda kao da smo mi tri plivača koja se dave, pa nas onda dva plivača i s lijeva i s desna guraju nogama - ne da brže potonemo nego da bi se oni izvukli. Posljednja Dačićeva reakcija, koji je bio nekad glasnogovornik Slobe Miloševića, i Vuka Jeremića s jedne strane, a i neke izjave iz Zagreba, iako ne tako česte i ne tako otvorene kao ove beogradske, sigurno da utiču na destabilizaciju u BiH“, ocjenjuje Đikić.

Pogledajte komentare (11)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG