Dostupni linkovi

Žrtve rata traže od RS milijardu maraka


Sarajlije bježe pod snajperskom vatrom u centru grada, juni 1992.
U Pravobranilaštvo RS počele su stizati prvi zahtjevi za nadoknadu nematerijalne ratne štete, koji prema procjenama premašuju iznos od milijardu KM, kazao je pravobranilac Slobodan Radulj.

Posljednje u nizu tužbi jesu i one upućene od strane civilnih žrtava rata zbog granatiranja Sarajeva.

„Iz Sarajeva, iz opštinskog suda stiglo je 1.400 tužbi civilnih žrtava rata zbog granatiranja Sarajeva. To je samo prvi dio, kojim se, prema grubim procjenama, zahtjeva isplata preko 900 miliona KM. I rok je mjesec dana da se na njih odgovori. Ukoliko se ne odgovori, smatra se da se ne
Zahtjevi za naknadu štete korijen vuku i iz presuda Haškog tribunala.
protivite i donosi se presuda zbog izostanka. A u svakoj toj tužbi je otprilike zahtjev za nematerijalnu štetu zbog tih civilnih žrtava rata koja se kreće od 50 do 100 hiljada maraka. Mogu reći da ćemo mi poslati svih 1.400 odgovora na tužbe - radili dan, noć, subotu, nedjelju“
, kaže Radulj.

Zahtjevi za naknadu štete korijen vuku i iz presuda Haškog tribunala, a naročito one protiv komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS Stanislava Galića osuđenog na doživotni zatvor zbog granatiranja civilnih ciljeva u opkoljenom Sarajevu.

Još 1.600 tužbi čeka, a ni to nije konačan broj, kaže sekretar Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo Muzafer Teskeredžić.

„Tuži se RS zato što su nedužne građane grada Sarajeva tokom agresije na BiH držali u najvećem logoru 1.425 dana i svakodnevno ih ubijali sa 329 granata dnevno, gdje je poginulo 1.601 dijete, gdje je 11.000 ljudi ubijeno, a 50.000 Sarajlija je ranjeno. To nije konačan broj tužbi“
, kaže Teskeredžić.

Tužena je i Federacija BiH


Osnovni sud Banjaluka
Pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci nalaze se tužbe za naknadu štete za rušenje vjerskih objekata.

Također, na rješavanje čeka i 15.000 tužbi bivših logoraša zatočenih u logorima pod kontrolom VRS.

„Čak je tri godine bilo u fazi mirovanja. Očito da se u sudovima, da li pod pritiskom politike ili ne znam iz kojih razloga, jednostavno nije ništa pomjeralo. Međutim, u ovoj godini se počelo polako rješavati. S obzirom da je taj rok od tri godine prošao, sudovi su počeli reagirati, počele su dolaziti i presude. Naravno, svjesni smo i mi činjenice da su pravobranilaštva opterećena, ali to je već njihov problem. I očito da oni pokušavaju iznaći neki model kako da to završe“
, navodi Murat Tahirović, predsjednik Saveza logoraša BiH.

Da su ovo tek prve u nizu tužbi svjestan je i Radulj, ali smatra kako je njihov cilj urušavanje RS.

„Po našoj procjeni, ovdje se radi o aktivnostima koje prevazilaze domen prava, i sa mogućim ciljem slabljenja ekonomske moći i udara na budžet RS“
, kaže Radulj.

Političku podršku nemaju, tvrde u Uniji civilnih žrtava rata KS, te ih ovakav stav vrijeđa. Tim prije što ne spore ni tužbe protiv FBiH, napominje
Mandatar Aleksandar Džombić kaže da postoje jasne zakonske osnove i način na koji to RS može isplaćivati, ali i naglašava da se radi o ogromnom iznosu.
Teskeredžić.

„Ovdje nije tužena samo RS. Imamo mi tužbi gdje je tužena i Federacija. Mi ćemo i te tužbe procesuirati. Prema tome, nama se ne može imputirati da politika radi iza sjene u korist nas. Nama politika ne treba. Mi smo apolitični“
, naglašava Teskeredžić.

Mandatar Vlade RS Aleksandar Džombić kaže da, ukoliko dođe do naplate, ustanovljen je sistem kako to raditi.

„Mi smo definisali zakonom jasne zakonske osnove i način na koji to RS može isplaćivati - kroz izdavanje obveznica na period od 14 godina, uz određeni grejs period, i mi već imamo kontinuirano isplaćivanje obaveza prema povjeriocima ne samo po osnovu ratne materijalne i nematerijalne štete već i po osnovu stare devizne štednje, unutrašnji dug na vrijeme u skladu sa zakonom izmirujemo. Vidjeću o čemu se tu radi. To je ogroman iznos. Ne znam u kojoj su fazi uopšte ti sudski procesi ili zahtjevi za odštetu. Uzećemo veoma ozbiljno u razmatranje sve i vidjeti način na koji se to može izmirivati ukoliko su zahtjevi opravdani“
, navodi Džombić.

No, žrtve ne pristaju na obveznice, tim prije što im je pravo na naknadu štete priznato i u UN, kaže Tahirović, a RS je nuđeno da se zajednički nađe model za isplatu.

„Što se tiče obveznica, mislim da to nećemo moći prihvatiti s obzirom da mi sve tužbe baziramo na Rezoluciji Generalne skupštine od 21. marta 2006. godine u kooj je rečeno da se mora isplatiti maksimalna odšteta za lica koja su bespravno zatvarana, mučena i maltretirana bez sudskog naloga i bez prava na zatvaranje. Tijela Saveza, odnosno članovi će o tome odlučiti, ali mislim da obveznice neće moći doći u obzir. Mi smo dosad ponudili nekoliko modela rješavanja pitanja žrtava, međutim, sa druge strane nismo imali sagovornike po bilo kom pitanju da se to pitanje riješi“
, tvrdi Tahirović.

Ukoliko se bude insistiralo na tome da se nematerijalna ratna šteta po osnovu tužbi bude osporavala, udruženja žrtava najavila su nastavak i u sudnicama u Strazburu.

*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH - samo u radijskom programu RSE svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde:
Dženana Halimović, Dženana Karabegović)

Pred licem pravde - Zločin i kazna

Pred licem pravde - Zločin i kazna

Napori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.

Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH. Urednici programa Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.

Više priloga možete naći
OVDJE
XS
SM
MD
LG