Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ukidanje pritvora Stuparu skandalozno


Miloš Stupar, prvooptuženi u predmetu za genocid i ratni zločin u Zemljoradničkoj zadruzi Kravice, u Bratuncu 13. jula 1995. godine, pušten je iz pritvora nakon što je Sud BiH ukinuo prvobitnu presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora.

Zbog povreda Zakona o krivičnom postupku u prvom slučaju presuđenog genocida pred Sudom BiH, Stupar će ponovno suđenje čekati na slobodi pod strogim mjerama zabrane, a državno Tužilaštvo na ovu odluku nema pravo žalbe. Kako ova odluka Suda utiče na žrtve, svjedoke, pravdu, pa i samo državno pravosuđe?

Sud BiH donio je odluku o ukidanju pritvora bivšem komandantu Drugog odreda Specijalne policije iz Šekovića Milošu Stuparu, koji je nepravosnažno osuđen na 40 godina zatvora zbog učešća u genocidu počinjenom u Srebrenici u julu 1995. godine.

Portparol Suda BiH Manuela Hodžić pojašnjava razloge puštanje Stupara iz pritvora:

„On je, ustvari, u kućnom pritvoru. Određene su mu sve mjere zabrane, i ukoliko bi bilo koju od njih prekršio, bio bi odmah vraćen u pritvor. Kontrola mjera zabrane vršiće se svaka dva mjeseca. Inače, što se tiče ove odluke Suda o ukidanju pritvora, Sud je našao da sami osnovi sumnje ne mogu biti dovoljan razlog za određivanje tako dugog pritvora i odredio je da se pritvor ukine i da se zamijeni najstrožim mjerama zabrane.“

Uz sve mjere zabrane koje su određene Stuparu, žrtve se i dalje pitaju kako zaštititi svjedoke koji su dali svoj iskaz u ovom predmetu.

Predsjednica Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa Kada Hotić, uz komentar da je skandalozno ukidanje pritvora, vjeruje u moguću Stuparovu odmazdu:
Kada Hotić: Jednostavno može da se osveti nekom od svjedoka s obzirom da svjedoci nisu zaštićeni. Svjedoci su samo pod prismotrom dok svjedoče. Čim su vani, oni nikakvu zaštitu nemaju. Bilo da je skriveni, da ga se ne vidi kad svjedoči, bilo da ga vide - sazna se to uvijek.

„Ni u kom slučaju nisu ga smjeli pustiti na slobodu. Mogao je biti u nekoj zatvorskoj ćeliji neko vrijeme. On može svašta da radi dok je slobodan. Može da pobjegne, može da potplati svjedoke da mu po žalbi bude drukčije presuđeno. Može svašta da radi. Jednostavno može da se osveti nekom od svjedoka s obzirom da svjedoci nisu zaštićeni. Svjedoci su samo pod prismotrom dok svjedoče. Čim su vani, oni nikakvu zaštitu nemaju. Bilo da je skriveni, da ga se ne vidi kad svjedoči, bilo da ga vide - sazna se to uvijek.“


Prijetnje nisu rijetkost pri pokušaju da se istina o zločinu u Kravici rasvijetli, o čemu svjedoči i bivši predsjednik SO Bratunac Refik Begić:

„Bilo je slučajeva da su ljudi prijetili. Bilo je slučajeva da govore da još nije vrijeme da se sve stvari otkriju jer bi to ugrozilo njihov identitet, identitet njihovih porodica. U tom kontekstu, oni su bili spremni čak i da pišu prijeteća pisma. Ja sam, naime, dobio nekoliko tih prijetećih pisama, uredno prijavio policiji, međutim do dan-danas nije otkriveno. Za sve to bili su povodi kada sam ja tražio istinu o Kravici, uglavnom kada se dovelo blizu ne završetka istrage nego otpočinjanja istrage.“

Odnos prema zločinu u Kravicama od strane struktura RS koje su zadužene za čuvanje Stupara vidljiv je i iz izvještaja Komisije za istraživanje događaja u i oko Srberenice od 10. do 19. jula, koju je formirala Vlada RS. U izvještaju stoji: „Kasno poslijepodne 13. jula 1995. više od 1.000 zarobljenih u selu Sandići odvedeno je u Kravicu i zatvoreno u skladište Osnovne organizacije kooperanata ’Kravica’. Nakon što se desio incident u kome je jedan zarobljenik ubio jednog policajca, čiji su se pripadnici snaga MUP-a razbjesnili i oko 18.00 sati počeli likvidirati zarobljenike.”

Puštanje Stupara iz pritvora nije dobra poruka ni za žrtve ni za pravdu, ističe Eldar Jahić iz Istraživačko dokumentacionog centra (IDC) Sarajevo:

„Bez obzira na konačan ishod ovog predmeta, ovakvim postupcima najviše trpe pravda i same žrtve, čijim se emocijama na ovakav način grubo poigrava. Međutim, ono na šta IDC već godinama ukazuje je obavezna izmjena određenih zakonskih rješenja koja u budućnosti neće omogućiti da se optuženi za ratne zločine brane sa slobode, a posebno kada se radi o krivičnom djelu genocida. Ovo nije dobra poruka od strane institucija koje teže suočavanju sa najtežim zločinima iz prošlosti, bez obzira na kome leži odgovornost.“

Predsjednica Društva za ugrožene narode BiH Fadila Memišević smatra da postupak Suda nije u skladu sa razmjerom zločina za koje se Stupar tereti:

„Mislim da je to jedna užasna uvreda za žrtve, nepoštivanje te tragedije, jer zločin koji se dogodio u Zemljoradničkoj zadruzi je užasan zločin - i on je kao direktan izvršilac, jer je bio zapovjednik policijskog odreda, direktno odgovoran. Ova odluka Apelacionog vijeća je dovela u pitanje dostojanstvo i kredibilitet Suda. Sistem zaštite svjedoka nije razvijen dobro ni kod samog Tribunala, a kamoli u BiH. Bez obzira što postoji odjel za zaštitu svjedoka, naša istraživanja govore da taj odjel ne daje adekvatnu zaštitu svjedocima. Dakle, svjedoci su ovdje itekako ugroženi.“

U Kravicama je, prema podacima IDC, ubijeno više od 1.000 Bošnjaka, no tačan broj se ne zna jer su tijela žrtava prebacivana u sekundarne masovne grobnice, što je potvrdio i Haški tribunal.

* * *

Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:

Tihić svjedočio na suđenju Stanišiću i Simatoviću

Uskoro optužnice za zločine u logoru Silos?

Osumnjičeni za ratne zločone u državnim institucijama

Predlog Rezolucije o Srebrenici još nije stigao do poslanika

* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

XS
SM
MD
LG