Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Žrtve nezadovoljne kažnjavanjem za zločine u Abdićevim logorima


Fikret Abdić u sudnici
U Hrvatskoj je za tri mjeseca prolongirana odluka o puštanju na prijevremenu slobodu Fikreta Abdića zvanog Babo, osuđenog za ratni zločin na području takozvane autonomne pokrajine Zapadna Bosna. Abdićevo puštanje na slobodu tražila je njegova porodica s obrazloženjem da je izdržao dvije trećine kazne, te da je lošeg zdravstenog stanja.

Vrhovni sud Hrvatske Abdića je 2005. godine osudio na kaznu od 15 godina zatvora zbog zločina nad civilima i ratnim zarobljenicima počinjenim u periodu od 1993.-1995. godine, smanjivši prvobitno izrečenu kaznu od 20 godina Županijskog suda u Karlovcu.

„Njih je deset tuklo me, nema čim me nisu tukli - palicama, onim od sjekire drškama, nogama. U nesvijest sam padao.“

„Oko sedam, osam stotina Kladuščana - žena, djece, staraca, je bilo zatočeno u tom logoru. Oni su bili u halama, kokošinjcima, ispod nisu imali ništa nego beton i palete.“

Prema presudama karlovačkog i Vrhovnog suda Hrvatske, na prostoru pod kontrolom vojske tzv. autonomne pokrajine Zapadna Bosna, bilo je 11 logora.

Ovo su samo neke od ispovijesti onih koji su zatvarani u logorima i prihvatnim centrima opštine Velika Kladuša. Prema presudama karlovačkog i Vrhovnog suda Hrvatske, na prostoru pod kontrolom vojske tzv. autonomne pokrajine Zapadna Bosna, bilo je 11 logora u kojima je bilo zatočeno oko 5.000 osoba.

Među njima bio je i veliki broj žena. Enisa Gračanin u jednom od medijskih svjedočenja kaže kako su torture bile svakodnevne:

„Istuku čovjeka i onda te natjeraju da mu ti doneseš vode. Teško je sve reći što se preživjelo i što se doživjelo.“

U logoru u Drmaljevu 1995. bio je i Murat Tahirović, predsjednik Udruženja logoraša Bosne i Hercegovine. Uslovi u kojima je boravio bili su identični drugim logorima tokom rata. Premlaćivanje, uskraćivanje ishrane bili su dio tortura. Neki od zatvorenika su i podlegli, kaže Tahirović:

„Ti uslovi su bili katastrofalni, premlaćivanja, tuče itd.“

Brat maltretirao brata

Prvi čovjek Udruženja logoraša BiH navodi i da je specifičnost logora pod kontrolom Fikreta Abdića bila ta što se dešavalo da brat maltretira brata, jer je jedan bio u vojsci Armije BiH, a drugi pripadnik vojske tzv. autonomne pokrajine Zapadna Bosna. Prema njegovim riječima, u logor nije dolazio Fikret Abdić:

„Jedini kojega sam ja vidio u tom logoru je sadašnja zastupnica Hafeza Sabljaković. To je bilo negdje sredinom maja, mislim da je bila tada još jedna njihova ofaniziva, i ona je držala predavanje o tome da je Peti korpus u slomu, da Dudaković mobiliše djecu od 15, 14 godina itd., da su maltene oni pred pobjedom - klasična priča“, kaže Tahirović.

Hafeza Sabljaković
Hafeza Sabljaković, ljekarka po profesiji i dugogodišnja poslanica Abdićeve Demokratske narodne zajednice u federalnom Parlamentu, tvrdi da u to vrijeme nije bila na području Velike Kladuše i Cazina. Ona odlučno odbacuje sve navode Murata Tahirovića:

„U to vrijeme sam bila u Malom Lošinju. Ja ću dokumentirati i Muratu Tahiroviću i cijeloj javnosti i sudu, neka me tuže, gdje sam ja bila u vrijeme kad je Murat Tahirović bio u zatvoru. Ja sam bila u Kladuši član predsjedništva autonomne pokrajine Zapadne Bosne, i spremna sam zbog toga da snosim sve posljedice.“

Najveći dio osoba koje su zlostavljale nije procesuiran. Veliki broj njih danas ima državljanstvo Hrvatske, gdje i živi. U Udruženju logoraša Unsko-sanskog kantona, kako kažu, nisu zadovoljni radom bosanskohercegovačkih pravosudnih institucija u predmetima koji se odnose na zločine u logorima pod Abdićevom kontrolom.

„Navešću vam samo jedan slučaj Ćazima Vehića: on je bio upravnik logora Drmaljevo. On je i dan-danas u Hrvatskoj. Njemu je 2005. godine u novembru podignuta i nakon dva-tri dana potvrđena optužnica, i mi smo tražili od Kantonalnog suda u Bihaću objašnjenje zbog čega nisu poslali preko Ministarstva pravde taj optužni prijedlog Sudu u Republici Hrvatskoj, međutim, oni nam nisu htjeli decidno odgovoriti“, navodi predsjednik Udruženja Mirsad Topić.

Za zločine u tzv. autonomnoj pokrajini Zapadna Bosna do sada je procesuirano nekoliko osoba. Među najpoznatijim osuđenicima su Fikret Abdić i njegov zet Ibrahim Jušić. Abdića je karlovački Županijski sud u julu 2002. proglasio krivim, jer je protivno Ustavu BiH proglasio tzv. autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu i kao vrhovni komandant organizovao otvaranje logora i prihvatnih centara u koje su zatvarani protivnici.

Osuđen je na maksimalnih 20 godina zatvora, a Vrhovni sud je presudu smanjio na 15 godina. Njegov zet Ibrahim Jušić, koji je bio šef policije, osuđen je u Rijeci na sedam godina zatvora zbog ratnog zločina nad civilima 1994. u Velikoj Kladuši.

*****
Prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Svjedočenje o sukobljavanju FARK-a i OVK
Za zločine nad Goraždanima nema ni osumnjičenih

Počelo ponovljeno suđenje Vukoviću i Tomiću za genocid

Žrtve nezadovoljne kažnjavanjem za zločine u Abdićevim logorima

Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)


Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i
Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.

Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.



XS
SM
MD
LG