Dostupni linkovi

Vanredna vijest

U RS nezadovoljni radom Instituta za nestala lica BiH


Čovjek na izložbi fotografija o nestalima u BiH, 30. avgust 2010.
Institucije Vlade RS koje se bave nestalima nezadovoljne su radom Instituta za nestala lica BiH, posebno kada je riječ o brzini pronalaženja osoba srpske nacionalnosti. Ukoliko se odnosi između Operativnog tima za traženje nestalih RS i državnog Instituta normativno ne riješe, a traženje nestalih ne ubrza, najavljuju i mogućnost donošenja zakona o nestalima Republike Srpske, što bi značilo vraćanje jedne od državnih nadležnosti na entitetski nivo.

U Timu Vlade RS za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženja nestalih smatraju da je državni Institut za nestala lica politizovana ustanova koja zastupa interese pretežno bošnjačkog naroda. Zbog toga traže uspostavljanje normativa između Operativnog tima za traženje nestalih RS i državnog Instituta o međusobnim obavezama i načinima saradnje.

Zahtijevaju i legalizaciju upravnog odbora Instituta jer je većini njegovih članova, kako tvrde, istekao mandat. Ukoliko do toga ne dođe, iz Republike Srpske najavljuju donošenje entitetskog zakona o nestalima.

Rukovodilac Tima Vlade RS za istraživanje ratnih zločina i traženje nestalih Staša Košarac, ipak, kaže da će se prvo tražiti rješenje u okviru saradnje sa državnim Institutom.

„Prioritet je ovaj funkcionalan Institut za nestala lica BiH sa legitimnim upravnim odborom, sa normativima koji će regulisati odnos između Instituta i Operativnog tima RS, a ukoliko budemo maksimalno iscrpljeni i ukoliko ishod ne bude pozitivan za porodice iz RS, onda sigurno moramo naći rješenje u okvirima RS kroz normativno regulisanje te oblasti, a to je donošenje zakona o nestalim RS,“
kazao je on.

Ne postoji nikakva pravna mogućnost za donošenjem zakona o nestalim na entitetskom nivou - tvrdi predsjedavajući Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Amor Mašović. Podsjeća da su se entiteti i Distrikt Brčko saglasili da problem nestalih regulišu međunarodnim sporazumom o osnivanju državnog instituta, što je ratifikovao parlament a potvrdilo Predsjedništvo BiH.

“Entiteti tu svoju volju ne mogu opozvati jer je riječ o međunarodnom sporazumu koji obavezuje državu”,
tvrdi Mašović, koji potom tumači šta bi se desilo ako bi RS donijela svoj zakon o nestalima.

„99 procenata svih nestalih na teritoriji manjeg bh. entiteta, na koji bi se mogao odnositi taj zakon, su osobe nesrpske nacionalnosti. Bilo bi vrlo zanimljivo kako bi to jednonacionalni timovi, kakav je Operativni tim, kakav je Koordinacioni tim za istraživanje zločina, tragali za osobama koje su nesrpske nacionalnosti. Znajući kakav je njihov odnos do sada bio kao jednonacionalnih timova prema žrtvama rata, onda je teško zamisliti da je uopće moguće da neko pametan donese takav jedan zakon,“ rekao je Mašović.

Mašović: Bježanje od istine

Dok Mašović tvrdi da su institucije Vlade RS za traženje nestalih jednonacionalne, upravo mu iz tih institucija zamjeraju da štiti samo bošnjačke interese u procesu traženja nestalih, a da srpske žrtve minimalizira. Rukovodilac Operativnog tima za traženje nestalih RS Goran Krčmar objašnjava kako je tekao proces traženja nestalih od osnivanja državnog Instituta 2008. godine.

„U 2008. ekshimirano je samo 18 Srba, a identifikaovan je 31. S druge strane imali smo 1.000 Bošnjaka. U 2009. godini identifikovana su 24 srpska tijela, a 1.200 Bošnjaka – ili za dvije godine identifikovana su 53 srpska tijela, a 2.200 Bošnjaka, što je stvarno poražavajuće
,“ kaže on.
Amor Mašović, Foto: Midhat Poturović

Mašović na to odgovara da je problem zapravo bježanje od istine i da će se bh. društvo morati suočiti sa činjenicom da je u ratu stradalo najviše pripadnika jednog naroda. Taj trenutak otriježnjenja, tvrdi Mašović, će vrlo brzo doći jer je centralna evidencija podataka o nestalima uspostavljena i u toku je njena verifikacija.

„Onaj koga zanima etnička pripadnost on će, nažalost, morati da se suoči sa brojkama i procentima koje će pokazati verifikovana centralna evidencija. Hoće li se to njemu svidjeti, hoće li on željeti da je više nestalih iz reda njegovog naroda? Bojim se da će mnogi, poput Krčmara, biti nezadovoljni zašto je tako nizak procenat pripadnika njihovog naroda u populaciji nestalih ili bolje rečeno - u populaciji onih koji su izgubili živote u ratu,“
izjavio je Mašović.

Izgubljeni životi jedina su neosporna činjenica i u priči o sukobu institucija za traženje nestalih u BiH. Sve ukazuje na to da do njihove saradnje ipak neće doći. Nezadovoljni zastojem u traženju nestalih, u RS smatraju da imaju pravo tu nadležnost države vratiti na nivo entiteta.

Uvjeravaju da entitetski zakon ne bi derogirao, već samo dopunio državni Zakon o nestalima. Kancelarija visokog predstavnika u BiH za sada se ne želi izjašnjavati o hipotetičkom aktu, ali u Operativnom timu RS tvrde da je entitetski parlament ranije već usvojio prijedlog za donošenjem zakona o DNK registru i zakona o nestalim licima RS.

*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Porodice ogorčene jer se žrtvama manipuliše
U RS nezadovoljni radom Instituta za nestala lica BiH

Majke Srebrenice onemogućile Morionovu posjetu Memorijalnom centru

Tadić podržao inicijativu za formiranje REKOM-a
Ratna pljačka tabu tema u regionu
Okončano suđenje Gotovini, Markaču i Čermaku


*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Serijalom Priče o nestalima, Radio Slobodna Evropa pridružuje se naporima organizacija koje se bave pitanjem nestalih u regionu, kako bi njihove porodice konačno saznale istinu o svojim najmilijima.

Više priča o nestalima možete naći
OVDJE

Ukoliko nešto znate o sudbini neke od osoba o kojima govore naše priče, molimo da javite na redakcijski mail: slobodnaevropa@rferl.org

Linkovi za stranice organizacija koje se bave nestalima:

* Međunarodna organizacija za traženje nestalih
* Documenta iz Zagreba
* Istraživačko dokumentacioni centar iz Sarajeva
* Fond za humanitarno pravo iz Beograda



  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG