Dostupni linkovi

Sanski Most: Nezadovoljstvo sporošću u procesuiranju ratnih zločina


Sanski Most
Sanski Most, grad na devet rijeka, tokom rata prošao je golgotu. Najprije su u periodu od 1992. do ljeta 1995. u njemu stradali Bošnjaci i Hrvati. Potom, nakon akcije Oluja, Srbi su doživjeli sličnu sudbinu.

Danas u gradu na Sani uglavnom se strahuje da će svjedoci poumirati prije nego pravda stigne zločince. Na svim stranama.

Procesuiranje ratnih zločina na području Bosanske Krajine teče jako sporo i ako se nastavi raditi ovim tempom uskoro neće biti živih svjedoka koji će moći govoriti o onome što se dešavalo od 92 do 1995. godine, smatraju logoraši iz Sanskog Mosta. Zbog toga Tužilaštvo BiH mora povećati svoje kapacitete i angažovati više tužilaca kažu oni.

Predsjednik Udruženja logoraša Sanskog Mosta Nihad Ključanin ističe da nije zadovoljan brzinom procesuiranja ratnih zločina koji su se desili na području ove opštine od 1992. do 1995. godine.

Pred Sudom BiH i Kantonalnim sudom za zločine u Sanskom Mostu, gdje je tokom rata ubijeno više od 780 civila a od toga 93 žene, do sada je završeno tek četiri do pet predmeta, kaže Ključanin:

„Sanski Most spada u jednu od 11 općina koje se stavljaju na teret zločina genocida Radovanu Karadžiću kome je proces u Hagu. Ja kao pojedinac nisam zadovoljan, a ni udruženje koje predstavljam. To slobodno mogu reći i za lokalnu javnost - da nije zadovoljna s onim što se čini kad je u pitanju procesuiranje ratnih zločina",
kaže Ključanin.

Bivši logoraš Ahmet Zulić takođe smatra da procesuiranje ratnih zločina u BiH ide jako sporo.

„Zločin treba procesuirati što prije jer ljudi umiru, ljudi sad rezignirani su, kažu da neće svjedočiti. Ne tražim ništa drugo nego da rade svoj posao. Ja ovako stičem dojam da niti oni rade svoj posao, niti imaju uslova za takav rad“
, tvrdi Zulić.

Najodgovorniji nisu kažnjeni


Pravoslavna crkva u Sanskom Mostu
Advokat Adil Draganović, koji je neposredno nakon rata bio i istražni sudija u Sanskom Mostu, iznenađen je sporošću u procesuiranju ratnih zločina jer, kaže, veliki broj predmeta ratnih zločina je dokumentovan neposredno nakon rata.

„Mislim da je Sanski Most jako dobro obrađen kad su u pitanju istrage i dokumentacija. I brojni su svjedoci- uzeti su izjave. Mi smo imali nade da će to ići daleko efikasnije i brže. Mi smo jako razočarani i nezadovoljni radom i Tužilaštva BiH i Kantonalnog tužilaštva. Oni su završili dva, tri predmeta za Sanski Most, ali te predmete faktički mi smo im servirali. Mi smo im pripremili kompletan istražni materijal“
, navodi Draganović.

Do sada procesuirani su samo neki izvršioci, dok najodgovorniji za zločine u Sanskom Mostu, posebno oni koji su bili u kriznom štabu, još nisu odgovarali, dodaje Draganović:

„Meni pisma šalje zatvorenik Nikola Kovačević, eno ga u zatvoru u Foči, gdje on traži da se procesuiraju ljudi koji su njemu naređivali da ubija ljude u Sanskom Mostu. Ja sam nekidan dobio pismo gdje se on izvinjava građanima Sanskog Mosta i gdje on zahtijeva i proziva zašto Tužilaštvo ne radi svoj posao.“

Zulić kao glavni problem sporog rješavanja vidi u maloj broju tužilaca koji je angažovan na pitanjima ratnih zločina u BiH:

„Kad uzmete da je na osam ili 12 opština u Sanskom Mostu jedan tužilac za ratne zločine, onda on to ne stići ni u kom slučaju“, smatra Zulić.

Procesuiranjem ratnih zločina u Sanskom Mostu nisu zadovoljni ni Srbi. Slobodan Radošević, iz Udruženja povratnika, kaže da postoji odgovornost jednog broja Srba za ono što se dešavalo do 1995. godine, ali i naglašava da do sada nije niko procesuiran za zločine nad srpskim civilima koji su se desili tokom povlačenja i nakon ulaska Armije BiH u Sanski Most.

„Pogotovo gore u Zdeni, gdje su, zna se po imenu i prezimenu, živjeli zajedno 10, 15 dana, pa su nestajali poslije tih dešavanja. Svako ko je kriv treba da odgovara. Treba sudstvo i istražni organi da to ubrzaju da svako odgovara za ono za šta je kriv“
, kaže Radošević.

Zbog toga će logoraši iz Sanskog Mosta pokrenuti inicijativu kod Tužilaštva BiH da se na području Bosanske Krajine, gdje se desio veliki broj ratnih zločina, formira posebno regionalno odjeljenje za ratne zločine po uzoru na ono u Srebrenici.

*****
Svi tekstovi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde - Zločin i kazna:
Sanski Most: Nezadovoljstvo sporošću u procesuiranju ratnih zločina
Stolac: Učesnici zločina slobodno hodaju gradom
Fočaci nezadovoljni, ali spremni na novi početak
Hadžići: Ključni problem nedostatak informacija o grobnicama
Bosanska Krajina: Neprocesuiranje zločina stvara nepovjerenje


*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH - samo u radijskom programu RSE svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde:
Dženana Halimović, Dženana Karabegović)

Iz ugla OSCE-a

Iz ugla OSCE-a

Osigurati da su napori u borbi protiv nekažnjivosti za zločine počinjene tokom oružanog sukoba koji je trajao od 1992. do 1995. godine vidljivi u društvu jednako je važno kao i osigurati da je na prvom mjestu pravda zadovoljena, poručuju iz OSCE-a.

"Napori da se ustanovi odgovornost za ratne zločine su jedan od ključnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu. Ta je činjenica demonstrirana uspostavljanjem Međunarodnog tribunala u Hagu i Suda Bosne i Hercegovine, te je naglašena u Dražavnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina koja je usvojena 2008. godine. Inicijative u cilju pružanja podrške i jačanja efikasnog i uspješnog rješavanja zaostalih predmeta ratnih zločina su jedan od najvažnijih prioriteta Misije OSCE-a za Bosnu i Hercegovinu", kaže pravna savjetnica Misije OSCE Nela Sefić.

U kontekstu i tokom praćenja suđenja u predmetima ratnih zločina, Misija OSCE-a je uočila nedostatak prijeko potrebnog javnog razumijevanja i povjerenja u domaća suđenja u predmetima ratnih zločina.

"Ovakva situacija, nažalost, znači da su činjenice o procesuiranju predmeta ratnih zločina podložne manipulaciji i izobličavanju. Nadalje, većina javnosti nema potpuno razumijevanje ili nedovoljno cijeni domaće napore da počinitelji odgovaraju za ratne zločine u skladu sa standardima pravičnog suđenja"
, upozorava Sefić.

Stoga OSCE smatra da će efikasna, informativna i odmjerena komunikacija s javnošću o predmetima ratnih zločina koji se procesuiraju u BiH imati za rezultat povećanje povjerenja javnosti u pravosuđe kao pouzdano, nepristrano i nezavisno. Osim toga, kažu u OSCE-u, ovaj proces interakcije pravosuđa sa društvom dovodi do povećanja transparentnosti i odgovornosti unutar pravosudnog sustava.

"Napori pravosuđa na ovakvoj interakciji od posebne su važnosti za žrtve i bolje razumijevanje suđenja u predmetima ratnih zločina, te isto mogu ohrabriti žrtve i svjedoke da dostave informacije i dokaze kako bi se osiguralo da se suđenja u predmetima ratnih zločina nastave"
, navodi Nela Sefić.

Interakcijske inicijative, naravno, kažu u OSCE-u, mora provoditi pravosuđe i na državnom nivou i u entitetima, te trebaju uključivati ne samo nosioce pravosudnih funkcija nego i predstavnike nevladinih organizacija i udruženja žrtava kao važne aktere civilnog društva.

Također, napominju, mediji imaju važnu ulogu u informiranju javnost o suđenjima u predmetima ratnih zločina na tačan i nepristran način. Ovo su neki ključni koraci ne samo da bi se osigurala pravda za žrtve nego i puna uspostava vladavine prava u BiH.

Pred licem pravde - Zločin i kazna

Napori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.

Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH.

Više priloga možete naći
OVDJE
XS
SM
MD
LG