Dostupni linkovi

Izručenje Vučurevića zavisi od državljanstva


Božidar Vučurević
Početkom sedmice na graničnom prelazu između Bosne i Hercegovine i Srbije uhapšen je Božidar Vučurević, bivši načelnik Trebinja. Županijski sud u Dubrovniku podigao je prije dvije godine optužnicu protiv Vučurevića, a uhapšen je po međunarodnoj potjernici koju je za njim raspisala Hrvatska.

U svom prvom komentaru, hrvatski predsjednik Ivo Josipović smjestio je uhićenje Vučurevića u širi kontekst pomirenja.

“Znamo da je politika pomirenja nešto što je najvažnije na ovim područjima, a ona sasvim sigurno uključuje i jasnu odgovornost za zločine. Gospodin Vučurević je zaista osnovano sumnjiv da je sudjelovao u vojno potpuno nemotiviranom razaranju Dubrovnika. To je ratni zločin i bilo bi pravedno da mu se sudi ovdje u Dubrovniku“
, ocijenio je Josipović

JNA na položajima iznad Dubrovnika 1991.
Za što se Vučurevića tereti u optužnici koju je 2008. godine protiv njega podiglo Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku, navodi Vesna Dovranić.

“Božidara Vučurevića tereti se za dva kaznena djela, i to kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i u stjecaju sa kaznenim djelom uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika”
, pojašnjava Dovranić.

Preciznije, tereti ga se da je zajedno sa Radovanom Karadžićem planirao, poticao i naređivao okupaciju i pripojenje dijelova hrvatskog teritorija, protjerivanje hrvatskih civila, granatiranje civilnih objekata i spomenika kulture, pri čemu je poginuo 91 civil, a njih 200 je ranjeno.

Prema optužnici, nakon 26. listopada 1992., odnosno povlačenja JNA s okupiranog područja Hrvatske, imajući potpunu kontrolu i vlast nad oružanim snagama tzv. SAO Istočna Hercegovina, Vučurević je, zajedno sa zapovjedništvom Hercegovačkog korpusa, naredio da se nastavi granatiranje Dubrovnika, gospodarskih i civilnih objekata sve do 29. listopada 1995., pri čemu je ubijeno sedmero civila, a jedanaestero ih je teško ranjeno.

Drugi poslije Karadžića

Prema optužnici Županijskog tužilaštva u Dubrovniku, Božidar Vučurević odgovoran je za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i granatiranje istorijskog jezgra Dubrovnika u vrijeme dok je bio gradonačelnik Trebinja.

Upravo u to ratno vrijeme Vučurević je bio neprikosnoveni autokrata te bio desna ruka Radovana Karadžića, tvrdi za RSE predsjednik NVO Alternativni klub i nekadašnji trebinjski liberal Blažo Stevović.

„I najuticajniji čovjek u toj nekoj hijerarhiji. Znači Radovan Karadžić, pa on. Ne trebate zaboraviti činjenicu da je Radovan Karadžić upravo prvi put kad je došao, i bilo gdje se pojavio, pojavio se na stadionu Leotara u pris
U ratno vrijeme Vučurević je bio neprikosnoveni autokrata i desna ruka Radovana Karadžića, tvrdi za RSE nekadašnji trebinjski liberal Blažo Stevović.
ustvu Božidara Vučurevića. Božidar Vučurević je takođe čovjek koji je opravdavao non-stop agresiju na Dubrovnik i nikada nije majkama čiji su sinovi poginuli u napadu na Dubrovnik objasnio zbog čega su poginuli. Naprotiv, uvijek ih je lagao govoreći da je Dubrovnik srpski, da on nikada nije bio hrvatski, da je on bio republika“
, kaže Stevović.

Iako je Vučurević sa funkcije gradonačelnika Trebinja otišao 1997. godine, Stevović tvrdi da je i svih poslijeratnih godina bio je jako uticajan i umiješan, između ostalog, u privredni kriminal, te da u Beogradu, Novom Sadu i Sremskoj Kamenici danas posjeduje nekoliko firmi.

Ipak, i tako moćan i bogat, Vučurević je uhapšen, što je početak jednog procesa koji bi i desetine drugih mogao dovesti iza rešetaka, smatra Stevović.

„To je početak procesuiranja 54 čovjeka, koji su što osumnjičeni, što optuženi u Dubrovniku za kršenje međunarodnog humanitarnog prava. Jako je bitno da tih 54 čovjeka budu procesuirani što prije. Evo signal da se krenulo, ali poprilično kasno po meni, je i hapšenje gospodina Vučurevića“
, ocjenjuje Stevović.

Vučurević je ranije odbacio sve optužbe tvrdeći da kao civilno lice nije imao nikakvu komandnu ulogu u formacijama JNA i da nije počinio nikakav zločin. Kada je saznao za optužnicu u Dubrovniku, poručio je da je se ne boji:

VIDEO: Godišnjica razaranja Dubrovnika, 2009.

x
Godišnjica razaranja Dubrovnika (video iz 2009. godine)
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:06:47 0:00
„Pa prema tome, ja hoću da znam na čemu sam. A tužbe se te ne plašim.“

Osim optužnice iz Dubrovnika, Vučurević bi se uskoro mogao suočiti sa još jednom, i to pred domaćim sudovima, zbog tužbe koju je protiv njega podnio Medžlis Islamske zajednice u Trebinju zbog rušenja više desetina vjerskih objekata, kaže trebinjski imam Husein Hodžić.

„Za porušenih 23 vjerska objekta na području tri opštine: Trebinje, Bileća i Gacko“, kaže Hodžić.

Zatražena dokumentacija


Istražni sudija Višeg suda u Šapcu Živadin Lazić izjavio je da je taj sud obavestio Ministarstvo pravde da je ratnom gradonačelniku Trebinja Božidaru Vučureviću određen ekstradicioni pritvor od 18 dana:

“Obavestio sam Ministarstvo pravde da je čovek lišen slobode i to je to. Dalja procedura podrazumeva da Ministarstvo pravde sada potražuje od Hrvatske da dostavi svu dokumentaciju. Kada nam je dostave, ponovo saslušavamo osumnjičenog ponovo. Videćemo da li će biti produžavan pritvor. Onda KV veće donosi odluku da li će biti isporučen ili neće”
, kaže Lazić.

RSE: Koliko je pri tome bitno utvrditi da li Vučurević ima državljanstvo Srbije ili ne?

Lazić
: Veoma bitno.

RSE: Da li ste ga pitali da li ima državljanstvo Srbije? Ili ste o tome zvanično obavešteni?

Lazić
: On ima odavno podnet zahtev za dobijanje državljanstva.

Da li će Božidar Vučurević biti isporučen Hrvatskoj ili će mu biti organizovano suđenje u Srbiji, zavisiće od toga da li bivši gradonačelnik Trebinja ima srpsko državljanstvo, naveo je u izjavi za RSE pomoćnik ministra pravde Slobodan Homen.

“Republika Srbija i Republika Hrvatska nemaju potpisan sporazum o međusobnom izručenju sopstvenih državljana kada su u pitanju ratni zločini, već samo kada je u pitanju organizovani kriminal. Tako da u slučaju da gospodin Vučurević ima srpsko državljanstvo, odnosno državljanstvo Republike Srbije, on ne može i neće biti isporučen Republici Hrvatskoj“
, rekao je Homen.

Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)


Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i
Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.

Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.



XS
SM
MD
LG