Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kako spriječiti bijeg osumnjičenih za ratne zločine


Ilustracija
Prema podacima Suda BiH, do sada su dvojica osumnjičenih za ratne zločine, Dušan Janković i Velibor Bogdanović, nakon što im je izrečena prvostepena presuda i izrečene mjere zabrane izlaska iz zemlje do drugostepene presude, pobjegli iz BiH i do danas su nedostupni Sudu BiH.

Momiru Saviću, Mirku Todoroviću i Radovanu Stankoviću izrečena je i drugostepena presuda kada su pobjegli iz zemlje.

Zakon o krivičnom postupku BiH predviđa slijedeće mjere obezbjeđenja: mjere zabrane napuštanja države, jemstvo i pritvor, međutim, u navedenim slučajevima izrečene mjere nisu bile dovoljne.

Glasnogovornica Suda BiH Manuela Hodžić kaže kako je Zakonom o krivičnom postupku propisana široka lepeza mjera zaštite, no neke od njih, poput visokih kaucija, se izriču samo u rijetkim slučajevima.

„U okviru mjera zabrane, sud može, osim mjere oduzimanja putnih isprava, izreći i druge mjere zabrane, kao što su zabrana napuštanja mjesta boravišta, odnosno prebivališta, zabrana kontaktiranja sa određenim osobama, zabrana posjećivanja određenih mjesta, obaveza javljanja policijskoj upravi itd. Dakle, prilično je širok dijapazon mjera zabrana koje sud može
U Sudu BiH, dosad su se izricale mjere jemstva Mladenu Drljači i Gojku Kličkoviću, zatim u predmetima Marko Škrobić, Krešo Lukić i nekim drugim.
primijeniti i često se određuje više mjera istovremeno. Naravno, osim mjera zabrana propisanih u članu 126. ZKP-a, sud može odrediti i mjeru jemstva kao sredstvo obezbjeđenja osumnjičenog ili optuženog tokom krivičnog postupka. A kada je riječ konkretno o Sudu BiH, dosad su se izricale mjere jemstva u predmetima ratnih zločina, u predmetu Gojko Kličković i drugi u kojem su mjere jemstva izrečene Mladenu Drljači i Gojku Kličkoviću, zatim u predmetima Marko Škrobić, Krešo Lukić i nekim drugim“, pojašnjava Manuela Hodžić.

Elektronski nadzor bio bi adekvatniji

Profesor na Pravnom fakultetu travničkog Univerziteta i dugogodišnji savjetnik federalnog ministra pravde Goran Šimić kaže za naš radio da mnoge zemlje, uključujući i naše susjede, koriste savremene tehnologije, kao što je elektronsko praćenje osumnjičenika ili osuđenika, no kod nas nema političke volje za uvođenje novog sistema.

Zatvor, ilustrativna fotografija
Zatvor, ilustrativna fotografija
„Vlasti u BiH se prilično inertno ponašaju prema tehnološkim i drugim mogućnostima koje su se već odavno ustalile u svijetu. Mi stojimo na nekakvim tradicionalnim pozicijama, bez želje da uvodimo posebne novine. Elektronski nadzor praćenja osuđenih osoba ili kućni pritvor s elektronskim nadzorom ili neke slične mjere su već desecima godina uvriježene. Nažalost, mi više volimo graditi zatvore sa kulama i stražarima koji bi čuvali takve osobe. Nažalost, nekad je to nepraktično - vidimo situaciju kod osoba koje se puštaju prije suđenja, takve osobe jednostavno nestanu i pobjegnu od lica pravde. U FBiH je prije otprilike tri mjeseca usvojen zakon koji bi omogućio elektronski nadzor osuđenih osoba u određenim slučajevima, međutim, ni nakon tri mjeseca od stupanja na snagu tog zakona, nisu uspjeli taj sistem uvesti u funkciju i neizvjesno je kad će se dogoditi, ali recimo da takav jedan sustav bio podesan za praćenje takvih osoba“, ocjenjuje Goran Šimić.

Udržavnom Ministarstvu pravde kažu da posebna komisija periodično vrši procjene efikasnosti zakonskih rješenja i da za sada nema potrebe za izmjenama zakona na državnom nivou.

„Mi na državnom nivou imamo tim za praćenje krivičnog zakonodavstva koji redovno razmatra i predlaže sve potrebne zakonske izmjene,
"Rješenje problema treba tražiti u provođenju postojećih propisa umjesto u uvođenju nekih novih mjera“, navode u Ministarstvu pravde BiH.
ali u ovom momentu nije procijenjeno da postoji potreba za uvođenje elektronske narukvice. Ovakav potez federalnih vlasti može se smatrati opravdanim s obzirom na veliki broj sudova na nižim nivoima vlasti, ali i s obzirom da je u nadležnosti Ministarstva pravde BiH samo Sud BiH, ovakav potez na državnom nivou za sada zaista ne bi bio racionalan. Zbog toga smatramo da rješenje problema treba tražiti u provođenju postojećih propisa umjesto u uvođenju nekih novih mjera“, navodi Marina Bakić, stručni savjetnik za odnose sa javnošću u Ministarstvu pravde BiH.

Elektronsko praćenje osumnjičenika još nije u planu, no mogućnost prebjega ipak bi se mogla smanjiti ukoliko bi sudovi u BiH bili pažljiviji, kaže profesor Šimić:

„Smatram da bi trebalo ozbiljnije poraditi na sporazumima barem sa susjednim zemljama, Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom. Imamo situaciju da takve osobe kada bude puštene njima se oduzme jedan pasoš, jedna putovnica BiH, a oni nerijetko imaju još jedan ili više putovnica. Možda bi organi vlasti, odnosno sudovi i tužiteljstva koji ih puštaju na privremenu slobodu trebali poduzeti puno ozbiljnije korake u suradnji sa državnim ministarstvima vanjskih poslova ili pravde kako bi se takvim osobama oduzele sve putovnice nakon što bi se prethodno provjerila sva njihova državljanstva koja oni imaju.“

*****
Prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Vode se istrage protiv 30 žena zbog ratnih zločina
Svjedok tvrdi da je Stanišić bio na stand by-u
Kako spriječiti bijeg osumnjičenih za ratne zločine

Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)


Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i
Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.

Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.



  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

XS
SM
MD
LG