Dostupni linkovi

Fočaci nezadovoljni, ali spremni na novi početak


Foča
Do prije nekoliko godina Foča je bila poznata kao grad u kome su se desili neki od najstrašnijih zločina, potvrđenih presudama Haškog tribunala, među kojima su ubistva više od 1.500 stanovnika, progoni i sistematsko silovanje žena.

Ipak, bez obzira na teške ratne rane, nezadovoljstva zbog sporosti u procesuiranju ratnih zločina, građani su spremni na oprost, pomirenje i novi početak.

Munib Mujezinović iz Mrđelića, kod Ustikoline, preživjeli je zatočenik KPD Foča u kojem je jedan hljeb dijelio sa još 21 logorašem. U logoru je proveo devet mjeseci i razmijenjen je na nosilima, polomljenih rebara.

„Jedno jutro izvode na donju kapiju, a ulaze na gornju. Dođe reda i moja soba, osamnaes’ka. Kad na mostu devet ih poredano - i sve devet glave odvojene. Srce mi puca kad sam ono vidio“
, sjeća se Munib.

Slavko Đorđević, medicinski tehničar u penziji, a cijeli rat proveo je na hirurgiji fočanske bolnice. Zauvijek će pamtiti prizore iz sela Jošanica, na Nikoljdan, 19. decembra 1992. godine, kada su u jednom danu ubijene 63 osobe.

„Ljudi su klani, povrijeđeni tupim predmetima, vjerovatno od kundaka. Moja sestra je zaklana. Njenog muža, zeta moga, nisu zaklali, nego su mu samo nož probili kroz grlo, razbili mu čelo, ruke, noge. Jedna Danka Višnjić, djevojčica od osam godina, njoj je razbijena glava“, priča Đorđević.

Do sada je na području općine Foča ekshumirano oko 1.100 žrtava bošnjačke nacionalnosti, a za 400 još uvijek se traga. U KPD su zatvarani muškarci, u zgradi Partizan silovane žene, a tijela žrtava nakon rata pronalažena u masovnim i pojedinačnim grobnicama.

Zdravko Krsmanović
„Zločini koji su učinjeni su takve veličine da jednostavno oni udaraju dugoročno u temelje porodica, jer pojedine porodice su maltene bile istrijebljene“, kaže načelnik općine Zdravko Krsmanović.

O razmjerama zločina počinjenim tokom rata u Foči svjedoče i svjedočit će sudske presude kao jedini dokumenti koji bi trebali biti lišeni uticaja subjektivnih stavova i dnevne politike. Svaka žrtva zaslužuje pravdu, a svaki zločinac kaznu, slažu se svi naši sagovornici. Vjeruju li Fočaci danas u pravosudne institucije?

Politika manipulira tragedijama


„Leže ljudi u zatvoru, bili su u Hagu - desetak sa terena Foče. Nijedan musliman koji je napravio zločin nije procesuiran. To nam malo smeta“, kaže Slavko Đorđević.

„Kad za 10 godina tog istog čovjeka koji je osuđen vidite na ulici ponovo kako šeta, ja imam utisak da ona krajnja misija koju su ljudi očekivali na početku nije ispunjena“
, navodi Zdravko Krsmanović.

„Naša politika u RS je ogorčena jer idu samo Srbi, njima se samo sudi, znači opet nas manipulišu. Po meni, svaki ratni zločinac koji je silovao, ubijao u kući, to je strašno. To je ono što se mora kazniti. Ne da bi se mi u nekom smislu pomirili, već za budućnost da bude velika opomena“
, smatra kustosica fočanskog muzeja Dragica Ćurčić.

I pored nepovjerenja Fočaci su danas svjesni da je kažnjavanje zločinaca preduvjet pomirenju i izgradnji zajedničkog života.

„Trebalo bi da se svi sastanu na nekoj livadi, da se svi svakome požale, da svako svakome izvini i da nastavimo da živimo zajedno kao što smo nekad. Ako je moglo tada, može i sada. A ne konstantno, kad upali čovjek televiziju informativne emisije su pune godišnjica stradanja ovoga ili onoga naroda i optužbi sa svih strana“
, kaže student Medicinskog fakulteta i mladi fočanski muzičar Ognjen Begenišić.

Mali, obični ljudi svjesni su da njihovim tragedijama danas manipulira politika. Ljudi koji u svojim kabinetima izgledaju veliki u historiji će ostati zapisani kao patuljci.

Mali, obični ljudi koji uprkos boli i gubitku najmilijih pozivaju na praštanje i zajednički život ustvari su veliki.

„Predlažem ipak narodu da mi zaboravimo na sve, da počnemo živjeti jedan normalan život kao i prije“, kaže Slavko Đorđević.

„Običan narod koji je propatio je shvatio ovdje, i Srbi i Bošnjaci, da je BiH njihova država i da se moraju, i pored svega onoga što se desilo, naslanjati jedni na druge i napraviti jednu prosperitetnu državu u kojoj će biti svima dobro“, poručuje Lutvo Šukalo.

„Idemo u evropsku državu. Koje odvojene države i državice? Evo svi smio propali na neki način ekonomski u ex Jugoslaviji, sem Slovenaca, naravno. Gdje mi možemo sami? Mi se naslanjamo na Sarajevo - 80 kilometara“
, kaže Dragica Ćurčić.

„Možemo biti zadovoljni što se tiče malih ljudi, komšija koji se pomažu, koji žive zajedno. Da nije politike, bilo bi još više“
, smatra povratnik Izet Kundo.

„Ja sam svoj stav izrazila u svojoj jednoj pjesmi:
Drino vodo, budi maslinova grana
i raširi ruke kroz pritoke svoje
što dolaze tebi s obadvije strane,
prigrli ih srcem
ruke nek ti nose
k’o amanet sveti masilonove grane“
, zaključuje povratnica Renka Rašidkadić.

*****
Svi tekstovi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde - Zločin i kazna:
Sanski Most: Nezadovoljstvo sporošću u procesuiranju ratnih zločina
Stolac: Učesnici zločina slobodno hodaju gradom
Fočaci nezadovoljni, ali spremni na novi početak
Hadžići: Ključni problem nedostatak informacija o grobnicama
Bosanska Krajina: Neprocesuiranje zločina stvara nepovjerenje


*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH - samo u radijskom programu RSE svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde:
Dženana Halimović, Dženana Karabegović)

Iz ugla OSCE-a

Iz ugla OSCE-a

Osigurati da su napori u borbi protiv nekažnjivosti za zločine počinjene tokom oružanog sukoba koji je trajao od 1992. do 1995. godine vidljivi u društvu jednako je važno kao i osigurati da je na prvom mjestu pravda zadovoljena, poručuju iz OSCE-a.

"Napori da se ustanovi odgovornost za ratne zločine su jedan od ključnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu. Ta je činjenica demonstrirana uspostavljanjem Međunarodnog tribunala u Hagu i Suda Bosne i Hercegovine, te je naglašena u Dražavnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina koja je usvojena 2008. godine. Inicijative u cilju pružanja podrške i jačanja efikasnog i uspješnog rješavanja zaostalih predmeta ratnih zločina su jedan od najvažnijih prioriteta Misije OSCE-a za Bosnu i Hercegovinu", kaže pravna savjetnica Misije OSCE Nela Sefić.

U kontekstu i tokom praćenja suđenja u predmetima ratnih zločina, Misija OSCE-a je uočila nedostatak prijeko potrebnog javnog razumijevanja i povjerenja u domaća suđenja u predmetima ratnih zločina.

"Ovakva situacija, nažalost, znači da su činjenice o procesuiranju predmeta ratnih zločina podložne manipulaciji i izobličavanju. Nadalje, većina javnosti nema potpuno razumijevanje ili nedovoljno cijeni domaće napore da počinitelji odgovaraju za ratne zločine u skladu sa standardima pravičnog suđenja"
, upozorava Sefić.

Stoga OSCE smatra da će efikasna, informativna i odmjerena komunikacija s javnošću o predmetima ratnih zločina koji se procesuiraju u BiH imati za rezultat povećanje povjerenja javnosti u pravosuđe kao pouzdano, nepristrano i nezavisno. Osim toga, kažu u OSCE-u, ovaj proces interakcije pravosuđa sa društvom dovodi do povećanja transparentnosti i odgovornosti unutar pravosudnog sustava.

"Napori pravosuđa na ovakvoj interakciji od posebne su važnosti za žrtve i bolje razumijevanje suđenja u predmetima ratnih zločina, te isto mogu ohrabriti žrtve i svjedoke da dostave informacije i dokaze kako bi se osiguralo da se suđenja u predmetima ratnih zločina nastave"
, navodi Nela Sefić.

Interakcijske inicijative, naravno, kažu u OSCE-u, mora provoditi pravosuđe i na državnom nivou i u entitetima, te trebaju uključivati ne samo nosioce pravosudnih funkcija nego i predstavnike nevladinih organizacija i udruženja žrtava kao važne aktere civilnog društva.

Također, napominju, mediji imaju važnu ulogu u informiranju javnost o suđenjima u predmetima ratnih zločina na tačan i nepristran način. Ovo su neki ključni koraci ne samo da bi se osigurala pravda za žrtve nego i puna uspostava vladavine prava u BiH.

Pred licem pravde - Zločin i kazna

Napori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.

Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH.

Više priloga možete naći
OVDJE
XS
SM
MD
LG