Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zbog nedostatka podrške uskoro neće biti motivisanih svjedoka


Ilustrativna fotografija
Protekle je sedmice i u Banjoj Luci je predstavljen izvještaj Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju o zaštiti i podršci svjedoka, što je bio povod da se osvrnemo na položaj svjedoka za ratne zločine u Republici Srpskoj.

Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina ne primjenjuje se dovoljno i ne daje adekvatne rezultate, ocjena je Misije OSCE-a u BiH. Najveću odgovornost snose institucije države i entiteta, ali ne može se zanemariti ni odgovornost samog pravosuđa, ističe pravni savjetnik u OSCE-u Saša Bojanić:

„Dio tereta, naravno, leži i na samim pravosudnim institucijama koje, nažalost, i u onim situacijama u kojima mogu primjenjivati mjere koje su predviđene pozitivnim zakonskim odredbama ne primjenjuju.“

Dio tereta, naravno, leži i na samim pravosudnim institucijama koje, nažalost, i u onim situacijama u kojima mogu primjenjivati mjere koje su predviđene pozitivnim zakonskim odredbama ne primjenjuju.

U udruženjima žrtava naglašavaju da brojni kapaciteti za podršku svjedocima, kao što su nevladine organizacije za ljudska prava, centri za socijalni rad i centri za mentalno zdravlje - već postoje, ali da nisu u funkciji. Ni u sudovima nije bolja situacija, smatraju u nevladinom sektoru.

Iako državna strategija predviđa 15 godina intenzivnog procesuiranja ratnih zločina, predsjednik prijedorskog Udruženja žrtava “Izvor” Edin Ramulić navodi da za godinu-dvije više neće biti motivisanih svjedoka:

„Iz razloga što sada tužilaštva rade one predmete gdje imaju zainteresovane svjedoke, znači gdje imaju dovoljno motivisanih svjedoka. Oni rade te predmete zato što imaju ogroman broj krivičnih prijava koje im stoje u fiokama.“


Izostanak značajnih svjedoka može dovesti u pitanje presude


Iako u udruženjima žrtava kažu da sudovi biraju “lakše” predmete gdje su svjedoci dostupni, u pravosudnim institucijema RS to opovrgavaju. Sudija Okružnog suda u Banjoj Luci Danijela Milovanović:

„Ja zaista to ne znam. Prvi put to čujem od vas, vjerujte, tako da ne mogu ni komentarisati to.“

Milovanovićeva uvjerava da su tehničke mogućnosti sudova u RS, zapravo, najveći problem na polju zaštite svjedoka. U banjalučkom Okružnom sudu postoji posebna prostorija gdje bi se mogao saslušati zaštićeni svjedok, ali nema opreme za direktan prenos zvuka kako bi se svjedok uključio u glavni pretres. Svjedoci imaju pseudonime, a njihov identitet je nepoznat za stranke i branioca, tvrdi sudija Danijela Milovanović. Oni se ne saslušavaju na glavnom pretresu, već u posebno određenom terminu, pred vijećem koje odredi predsjednik suda:

„Međutim, nedostatak iskaza takvih vrsta svjedoka je što se na iskazima tih svjedoka ne može u odlučujućoj mjeri zasnivati jedna sudska presuda.“


Tu se priča o zaštićenim svjedocima ponovo vraća na početak - značajni svjedoci ne mogu dobiti adekvatnu zaštitu, a njihov izostanak sa glavnog pretresa može dovesti u pitanje samu presudu.

U udruženjima žrtava nadaju se da će izvještaj OSCE-a promijeniti loše stanje na planu zaštite svjedoka, kako bi institucije prestale tek deklarativno štititi žrtve i preduzele konkretne korake u tom pravcu.

*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:

Zbog nedostatka podrške uskoro neće biti motivisanih svjedoka

Koliko se koristi sporazum o izvršenju sudskih odluka
Prvi sudski postupak za zločine u Čajniču
Hazim Mujčinović - glumac koji pomaže obiteljima stradalih Vlaseničana
Popoviću i Beari doživotni zatvor za genocid u Srebrenici
Beograd priznao da u BiH nije bio građanski rat

*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG