Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Perković osuđen, žrtve zadovoljne priznanjem krivice


Nekadašnji komandir čete Vojske Republike Srpske Stojan Perković, nakon priznanja krivice osuđen je na zatvorsku kaznu od 12 godina za učešće u širokom i sistematičnom napadu usmjerenom protiv civilnog nesrpskog stanovništva Rogatice, u okviru kojeg je sudjelovao u ubistvima, premlaćivanjima, progonu i prisilnim nestancima civila u selima Surovi, Mesići i Varošište.

Priznanje krivice doprinijelo je smanjenju kazne, a Mira Smajlović, predsjedavajuća Sudskog vijeća, upitala je optuženog da li je sporazum o priznanju bio postgnut pod prisilom:

„Kad ste zaključivali ovaj sporazum, da li je vama neko prijetio?

PERKOVIĆ: Nije niko.

PREDSJEDAVAJUĆA: Jeste li imali neko obećanje u smislu prihvatanja sporazuma?

PERKOVIĆ: Ne, ništa.

Sudsko vijeće je također oglasilo Perkovića krivim za silovanje zaštićene svjedokinje X1, počinjeno tokom 1992. godine u selu Varošište.

Prije izricanja presude, Sudu se obratio i optuženi koji je uputio izvinjenje svim žrtvama.

Hašim Šabanić, iz Udruženja logoraša Rogatice, pozdravlja priznanje Perkovića ističući da je i to vid satisfakcije žrtvama i svjedocima:

„Uglavnom da je prihvatio i da je priznao. Znamo da je počinio te zločine, glavno da je priznao da je učinio.“

U završnoj riječi koju je iznijelo na ovom ročištu državno Tužilaštvo je istaklo da je Perković, “kao nadređena osoba u VRS-u, voljno učestvovao u napadu”, ali i to da je saradnja koju je obećao potpisivanjem sporazuma “već pokazala rezultate”.

ZLOČINCI SE I DALJE ŠETAJU ROGATICOM


Hašim Šabanić, iz Udruženja logoraša Rogatice, kaže kako se nada da će svjedočenje Perkovića doprinijeti novim hapšenjima, jer povratnici u opštinu Rogatica viđaju još pet osumnjičenih za zločine koji se slobodno šeću:

U mnoga sela oko Rogatice Bošnjaci se još nisu vratili, Fotografija iz sela Mađer
„Mi imamo informaciju da ti zločinci se šetaju Rogaticom, još uvijek nisu uhvaćeni i ja ne znam zbog čega. Da li je trebalo da neko kaže da se pohvataju, ili još uvijek čekaju, kako su meni rekli, da bi se pojavio i ovaj šesti, Vinko - Vili zvani, jer ove koji su na ruci mogu uvijek, ali ovi koji dođu sa strane da ih hvataju.“

To je i razlog, kaže Šabanić, što se povratnici ne odlučuju na svjedočenja na sudu:

„Vrlo teško se ljudi usuđuju da bilo šta kažu, jer ako žive u Rogatici većinom neće da se iskazuju po tim pitanjima - jer valja živjeti, da ne bi neko prislušao, da ne bi otkrio, porodica je u pitanju i tako.“

Prema podacima Instituta za nestala lica BiH na području Rogatice je tokom rata ubijeno oko 1.500 ljudi, od toga više od 50 posto su civili, a 500 se još uvijek vodi kao nestali.

Zločini u Rogatici imaju i svoju specifičnost, kaže Mirsad Tokača, direktor Istraživačko dokumentacionog centra u Sarajevu:

„Ono što je na neki način specifično, izneneđujuće specifično za područje Rogatice jeste da je učešće žena u ukupnim žrtvama veoma visoko. Kada je riječ, naravno, o civilnim žrtvama, od 1057 ubijenih civila u općini Rogatica 35,19 posto su žene, što je jedan od najvećih procenata u BiH, jer je prosjek na nivou države negdje oko 10 posto.“

Za zločine u Rogatici na Sudu BiH ranije je osuđen Dragoje Paunovića na 20 godina zatvora za ratni zločin protiv čovječnosti počinjen 1992. godine, pri čemu je ubijeno 24 osobe.

Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:

Pokrenuta još jedna istraga zbog zločina nad Srbima

Žrtve gube povjerenje u Haški tribunal

Jurišićev advokat zatražio odluku Tužilaštva BiH

Kuda sa haškim arhivama?

* * *

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

XS
SM
MD
LG