Porodice 824 nestala Višegrađanina sa strepnjom očekuju rezultate DNK analize ostataka pronađenih u jezeru Perućac. Institut za nestale BiH bio je suočen sa teškim uslovima rada. No, to je samo dio teškoća sa kojima se Institut suočava od osnivanja.
Pitanje rješavanja slučajeva nestalih u BiH opstruira nedostatak saradnje između entitetskih vlasti. Iako je provođenje zakonske regulative uznapredovalo, baza podataka o nestalim osobama, kao ni fond za pomoć porodicama još nisu uspostavljeni. Prisutni su i pritisci na Institut koji dodatno usporavaju njegov rad.
Jezero Perućac smatra se najvećom grobnicom Evrope. Nedavna pretraga dna jezera otkrila je posmrtne ostatke najmanje 97 osoba. Možda će među njima smiraj naći prodice nekih od 824 nestalih Višegrađana tokom 1992. godine.
„Prema procjenama forenzičara, tih 396 slučajeva u sebi krije minimalno 97 osoba. Sigurno je da je to više od 97 osoba, ali se oni izjašnjavaju o minimalnom. Ono što je perspektiva, što ja očekujem nakon izvršene DNK analize, jeste da ćemo mi raspolagati sa minimalno 100 do 120 imena žrtava Višegrada,“ kaže Amor Mašović, predsjedavajući kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH.
Institut je u pretragu ušao nepripremljen. Informacija o remontu Hidroelektrane Bajina Bašta stigla je kasno, a prilika koja se događa jednom u 10 godina morala se iskoristiti kako bi članovi porodica žrtva proteklog rata konačno saznali gdje su njihovi najmiliji.
Ekshumacije na jezeru Perućac, septembar 2010.Skoro 2,5 miliona kvadratnih metara dna je trebalo pretražiti u kratkom roku. Institut je zatražio pomoć, a uz zvanične institucije bilo je 2.400 volontera. Uslovi su bili veoma teški, kaže Amor Mašović.
„Mi smo bili na jezeru od prvog dana njegovog povlačenja, ali na čamcima i samo smo povremeno izlazili iz čamaca na mjestima gdje smo iz čamca mogli uočiti na površini postojanje skeletnih ostataka. Kako se jezero sve više povlačilo, tako smo i mi pješice osvajali taj ogromni prostor - i dešavalo se da po tri, četiri puta naši istražitelji pređu određeni teren, konstatuju da na tom terenu nema ništa, bar nema ništa što je uočljivo, da bi nakon mjesec dana, nakon one žege avgustovske ispucala zemlja i kosti su doslovno isplivale na površinu. Kako je zemlja ispucala od tih ogromnih vrućina avgustovskih, kosti su se pojavile u pukotinama te zemlje, negdje odjeća, negdje skeletni ostaci, tako da nam je bio signal da se moramo po nekoliko puta vraćati i na one terene koje smo već obišli,“ rekao je Mašović.
Predstoji najteži dio posla
Pregledano je svega 110 km jer ni uz dodatno vrijeme nije bilo moguće preći cijelo jezero. Sada su na redu DNK analize. To je i najteži dio posla, kaže Mašović.
„Prema saznanjima koja ja imam iz dosadašnje prakse, otprilike četiri do šest nedjelja nakom uzimanja i slanja DNK uzoraka u laboratoriju u Tuzli možemo čekivati prve rezultate, tim prije što su skeletni ostaci vrlo oskudni i trebaće birati one ostatke skeletne za koje možemo pretpostaviti da bi ponajprije mogli dati DNK strukturu. I ostaje jedna enigma na koju niko od nas još ne zna odgovoriti, a to je kako će se ponašati DNK u skeletnim ostacima nakon 18-ogodišnjeg boravka u vodi.“
Predmet pronađen prilikom ekshumacija na Perućcu, septembar 2010. Foto: Sadik SalimovićPriča o jezeru Perućac je priča i o odnosu države prema pitanju nestalih. Već dugo politika igra glavnu ulogu u procesu koji bi trebao označiti kraj agonije porodica.
„Onaj ko bi trebao da pruža najveću podršku Institutu, a Institut je jedna od ustanova koja je je prva pozvana da rješava problem nestalih na prostorima BiH, pa i naših državljana izvan prostora BiH - odnos jednog od suosnivača, to je Vijeće ministara ili bolje rečeno pojedinaca u tom Vijeću ministara je najblaže rečeno nikakav. Dakle, ne da ne pomažu, nego jednostavno rade sve da odmognu Institutu u izvršavanju njegovog mandata, na različite načine, čak evo u posljednje vrijeme prijetnjama koje dolaze od pojedinaca iz Parlamenta i Vijeća ministara da će Institutu u idućoj godini biti uskraćen budžet, i to navodno zato što se na čelu Instituta nalazi nelegalan upravni odbor. A gle čuda, nelegalan upravni odbor bira to isto Vijeće ministara, odnosno ti ministri, uključujući i predsjedavajućeg Vijeća ministara koji se davno, davno, prije devet mjeseci trebao pobrinuti da Institut ima puno članstvo upravnog odbora. Evo sad smo došli u situaciju da oni prijete porodicama - ne nama u Institutu nego porodicama – da će uskratiti finansiranje Instituta. To znači zaustaviti ekshumacije, zaustaviti identifikacije,“ navodi Mašović.
Posljednji primjer je i masovna grobnica u mjestu Hadžići u blizini Sarajeva. Pretpostavlja se da ta grobnica krije skeletne ostatke najmanje 30 osoba, ali kako stvari stoje grobnica će još jednu zimu biti pod snijegom i izložena klizištu. Porodice strahuju da će ostatke raznijeti divlje životinje i psi. Istovremno ključni dokazi sa tijelima propadaju. Mašović naglašava da je vrijeme ključni faktor u ovom procesu.
„Činjenica je da smo mi pronašli nakon gotovo 100 godina skeletne ostatke nekih austrougarskih oficira. Ako pođemo od pretpostavke da ratni zločini ne zastarijevaju, znači kad god budu pronađeni ti nestali, postajaće dokazi. Pitanje je samo kome će oni tada trebati? Zločinci će biti mrtvi za 100 godina, porodice nestalih neće biti više žive. Dakle, vrijeme je važan faktor.“
Dvije trećine nestalih u BiH su do sada pronađeni. Procjenjuje se da ih je još oko 10.000 u masovnim i pojedinačnim grobnicama. Neke od njih, poput one u Perućcu, čekaće još godinama da budu otkrivene.
*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH - samo u radijskom programu RSE svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Dženana Karabegović)
"Utvrđivanje činjenica koje se odnose na nestale osobe u BiH je od izuzetne važnosti za cijelu državu, a ponajprije za obitelji nestalih osoba. Osnovno je pravo obitelji da saznaju šta se desilo sa njihovim najbiližima. Prema raspoloživim podacima oko 10.000 osoba u BiH se još vodi kao nestali. Ovakva tragična i složena situacija prouzrokuje niz osobnih, društvenih i na koncu pravnih problema. Postoje mnoga pitanja kojim se potrebno odmah posvetiti i pronaći rješenja u vezi sa potragom za nestalim osobama", kaže pravna savjetnica Misije OSCE u Tuzli Amra Hamidović.
OSCE Misija u BiH svjesna je da je pitanje nestalih osoba neraskidivno vezano za potragu za pravdom, kaže pravna savjetnica u OSCE-u.
"I u tom svjetlu otkrivanje i ekshumacije masovnih grobnica su neophodna, kao i osiguranje neophodnih sredstava koja služe da bi se ovi podaci, odnosno fizički dokazi iskoristili u sudskim postupcima protiv osoba, pojedinaca optuženih za ubistva i nestanke ljudi. Naravno, ova djela pravno kvalificiraju kao krivična djela genocida ili zločina protiv čovječnosti. Zbog toga je pravni okvir, kao i odnos politike prema ovome pitanju u BiH od velike važnosti. Ovo prije svega zbog osiguranja efikasnog sprovođenja istraga u mnogim krivičnim predmetima u vezi sa zločinima počinjenim u ratu", navodi Amra Hamidović.
Do sada su nadležnost nad ekshumacijama imala kantonalna i okružna tužilaštva u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, podsjećaju iz OSCE-a.
"U praksi se to realiziralo na način da su tužioci iz FBiH prisustvovali ekshumacijama žrtava bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području RS, i obratno - tužitelji iz RS su nadzirali ekshumacije žrtava srpske nacionalnosti na području FBiH. Ovakvo uređenje je prouzrokovalo dojam nacionalne pristrasnosti u provođenju ovih istražnih radnji, jer se odstupalo od principa mjesne nadležnosti za počinjena zlodjela. Međutim, u junu 2010. godine, na kolegiju tužilaca FBiH donesena je odluku kojom se prekida ovakva praksa. Obrazloženje je bilo da je ovakva praksa suprotna principu teritorijalnosti. Ovaj postupak, odnosno ovo rješenje dovelo je u pitanje nastavak rada na brojnim ekshumacijama koje su bile u toku ugrožavajući tako otvorene istrage u predmetima ratnih zločina i pravo porodica da znaju šta se desilo sa njihovim najbližima. Stoga je sporazum koji je postignut u avgustu 2010. godine, kojim se predviđa da Tužilaštvo BiH preuzme sve ekshumacije na teritoriji BiH, pozitivno rješenje.Osiguranje integriteta procesa ekshumacije je neophodno da bi se osigurala garancija postizanja pravde i istine za žrtve, preživjele i za njihove porodice", poruka je OSCE-a, koju prenosi pravna savjetnica Misije u Tuzli.
Pred licem pravde - Zločin i kazna
Napori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.
Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH.
Pitanje rješavanja slučajeva nestalih u BiH opstruira nedostatak saradnje između entitetskih vlasti. Iako je provođenje zakonske regulative uznapredovalo, baza podataka o nestalim osobama, kao ni fond za pomoć porodicama još nisu uspostavljeni. Prisutni su i pritisci na Institut koji dodatno usporavaju njegov rad.
Jezero Perućac smatra se najvećom grobnicom Evrope. Nedavna pretraga dna jezera otkrila je posmrtne ostatke najmanje 97 osoba. Možda će među njima smiraj naći prodice nekih od 824 nestalih Višegrađana tokom 1992. godine.
„Prema procjenama forenzičara, tih 396 slučajeva u sebi krije minimalno 97 osoba. Sigurno je da je to više od 97 osoba, ali se oni izjašnjavaju o minimalnom. Ono što je perspektiva, što ja očekujem nakon izvršene DNK analize, jeste da ćemo mi raspolagati sa minimalno 100 do 120 imena žrtava Višegrada,“ kaže Amor Mašović, predsjedavajući kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH.
Institut je u pretragu ušao nepripremljen. Informacija o remontu Hidroelektrane Bajina Bašta stigla je kasno, a prilika koja se događa jednom u 10 godina morala se iskoristiti kako bi članovi porodica žrtva proteklog rata konačno saznali gdje su njihovi najmiliji.
„Mi smo bili na jezeru od prvog dana njegovog povlačenja, ali na čamcima i samo smo povremeno izlazili iz čamaca na mjestima gdje smo iz čamca mogli uočiti na površini postojanje skeletnih ostataka. Kako se jezero sve više povlačilo, tako smo i mi pješice osvajali taj ogromni prostor - i dešavalo se da po tri, četiri puta naši istražitelji pređu određeni teren, konstatuju da na tom terenu nema ništa, bar nema ništa što je uočljivo, da bi nakon mjesec dana, nakon one žege avgustovske ispucala zemlja i kosti su doslovno isplivale na površinu. Kako je zemlja ispucala od tih ogromnih vrućina avgustovskih, kosti su se pojavile u pukotinama te zemlje, negdje odjeća, negdje skeletni ostaci, tako da nam je bio signal da se moramo po nekoliko puta vraćati i na one terene koje smo već obišli,“ rekao je Mašović.
Predstoji najteži dio posla
Pregledano je svega 110 km jer ni uz dodatno vrijeme nije bilo moguće preći cijelo jezero. Sada su na redu DNK analize. To je i najteži dio posla, kaže Mašović.
„Prema saznanjima koja ja imam iz dosadašnje prakse, otprilike četiri do šest nedjelja nakom uzimanja i slanja DNK uzoraka u laboratoriju u Tuzli možemo čekivati prve rezultate, tim prije što su skeletni ostaci vrlo oskudni i trebaće birati one ostatke skeletne za koje možemo pretpostaviti da bi ponajprije mogli dati DNK strukturu. I ostaje jedna enigma na koju niko od nas još ne zna odgovoriti, a to je kako će se ponašati DNK u skeletnim ostacima nakon 18-ogodišnjeg boravka u vodi.“
„Onaj ko bi trebao da pruža najveću podršku Institutu, a Institut je jedna od ustanova koja je je prva pozvana da rješava problem nestalih na prostorima BiH, pa i naših državljana izvan prostora BiH - odnos jednog od suosnivača, to je Vijeće ministara ili bolje rečeno pojedinaca u tom Vijeću ministara je najblaže rečeno nikakav. Dakle, ne da ne pomažu, nego jednostavno rade sve da odmognu Institutu u izvršavanju njegovog mandata, na različite načine, čak evo u posljednje vrijeme prijetnjama koje dolaze od pojedinaca iz Parlamenta i Vijeća ministara da će Institutu u idućoj godini biti uskraćen budžet, i to navodno zato što se na čelu Instituta nalazi nelegalan upravni odbor. A gle čuda, nelegalan upravni odbor bira to isto Vijeće ministara, odnosno ti ministri, uključujući i predsjedavajućeg Vijeća ministara koji se davno, davno, prije devet mjeseci trebao pobrinuti da Institut ima puno članstvo upravnog odbora. Evo sad smo došli u situaciju da oni prijete porodicama - ne nama u Institutu nego porodicama – da će uskratiti finansiranje Instituta. To znači zaustaviti ekshumacije, zaustaviti identifikacije,“ navodi Mašović.
Posljednji primjer je i masovna grobnica u mjestu Hadžići u blizini Sarajeva. Pretpostavlja se da ta grobnica krije skeletne ostatke najmanje 30 osoba, ali kako stvari stoje grobnica će još jednu zimu biti pod snijegom i izložena klizištu. Porodice strahuju da će ostatke raznijeti divlje životinje i psi. Istovremno ključni dokazi sa tijelima propadaju. Mašović naglašava da je vrijeme ključni faktor u ovom procesu.
„Činjenica je da smo mi pronašli nakon gotovo 100 godina skeletne ostatke nekih austrougarskih oficira. Ako pođemo od pretpostavke da ratni zločini ne zastarijevaju, znači kad god budu pronađeni ti nestali, postajaće dokazi. Pitanje je samo kome će oni tada trebati? Zločinci će biti mrtvi za 100 godina, porodice nestalih neće biti više žive. Dakle, vrijeme je važan faktor.“
Dvije trećine nestalih u BiH su do sada pronađeni. Procjenjuje se da ih je još oko 10.000 u masovnim i pojedinačnim grobnicama. Neke od njih, poput one u Perućcu, čekaće još godinama da budu otkrivene.
*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH - samo u radijskom programu RSE svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Dženana Karabegović)
O pitanju nestalih iz ugla OSCE-a
O pitanju nestalih iz ugla OSCE-a"Utvrđivanje činjenica koje se odnose na nestale osobe u BiH je od izuzetne važnosti za cijelu državu, a ponajprije za obitelji nestalih osoba. Osnovno je pravo obitelji da saznaju šta se desilo sa njihovim najbiližima. Prema raspoloživim podacima oko 10.000 osoba u BiH se još vodi kao nestali. Ovakva tragična i složena situacija prouzrokuje niz osobnih, društvenih i na koncu pravnih problema. Postoje mnoga pitanja kojim se potrebno odmah posvetiti i pronaći rješenja u vezi sa potragom za nestalim osobama", kaže pravna savjetnica Misije OSCE u Tuzli Amra Hamidović.
OSCE Misija u BiH svjesna je da je pitanje nestalih osoba neraskidivno vezano za potragu za pravdom, kaže pravna savjetnica u OSCE-u.
"I u tom svjetlu otkrivanje i ekshumacije masovnih grobnica su neophodna, kao i osiguranje neophodnih sredstava koja služe da bi se ovi podaci, odnosno fizički dokazi iskoristili u sudskim postupcima protiv osoba, pojedinaca optuženih za ubistva i nestanke ljudi. Naravno, ova djela pravno kvalificiraju kao krivična djela genocida ili zločina protiv čovječnosti. Zbog toga je pravni okvir, kao i odnos politike prema ovome pitanju u BiH od velike važnosti. Ovo prije svega zbog osiguranja efikasnog sprovođenja istraga u mnogim krivičnim predmetima u vezi sa zločinima počinjenim u ratu", navodi Amra Hamidović.
Do sada su nadležnost nad ekshumacijama imala kantonalna i okružna tužilaštva u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, podsjećaju iz OSCE-a.
"U praksi se to realiziralo na način da su tužioci iz FBiH prisustvovali ekshumacijama žrtava bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području RS, i obratno - tužitelji iz RS su nadzirali ekshumacije žrtava srpske nacionalnosti na području FBiH. Ovakvo uređenje je prouzrokovalo dojam nacionalne pristrasnosti u provođenju ovih istražnih radnji, jer se odstupalo od principa mjesne nadležnosti za počinjena zlodjela. Međutim, u junu 2010. godine, na kolegiju tužilaca FBiH donesena je odluku kojom se prekida ovakva praksa. Obrazloženje je bilo da je ovakva praksa suprotna principu teritorijalnosti. Ovaj postupak, odnosno ovo rješenje dovelo je u pitanje nastavak rada na brojnim ekshumacijama koje su bile u toku ugrožavajući tako otvorene istrage u predmetima ratnih zločina i pravo porodica da znaju šta se desilo sa njihovim najbližima. Stoga je sporazum koji je postignut u avgustu 2010. godine, kojim se predviđa da Tužilaštvo BiH preuzme sve ekshumacije na teritoriji BiH, pozitivno rješenje.Osiguranje integriteta procesa ekshumacije je neophodno da bi se osigurala garancija postizanja pravde i istine za žrtve, preživjele i za njihove porodice", poruka je OSCE-a, koju prenosi pravna savjetnica Misije u Tuzli.
Pred licem pravde - Zločin i kazna
Napori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.
Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH.