Dostupni linkovi

Novković: Predmeti ratnih zločina su prioritet


Milorad Novković
Ni petnaest godina nakon rata naveći broj predmeta ratnih zločina nije procesuiran. Procjenjuje se da ima oko 1.600 predmeta na svim nivoima, te da će procesi trajati narednih 15 godina.

Zbog čega u ovim uslovima Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina stagnira, koliko je urađeno, zašto se ne radi brže, te koliko se gubi na obimu i kvaliteti dokaza - za RSE govori Milorad Novković, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

RSE: Strategija za procesuiranje ratnih zločina je donesena prije 2 godine, ali mnogi nisu zadovoljni njenom provedbom. Zbog čega treba tako dugo da Strategija zaživi?

Novković: Obzirom na dan usvajanja Strategije, protek vremena od skoro dvije godine, nama je ostalo nešto malo više od pet godina za procesuiranje najsloženijih predmeta i oko 13 godina za procesuiranje ovih drugih predmeta. Potrebno je da se na nivou Suda i Tužilaštva BiH centralizuje i ažurira kompletna evidencija u svim predmetima ratnih zločina. Mogu da konstatujem da je ažuriranje te evidencije i uspostavljanje baze išlo dosta teško, malo smo čak i precijenili rokove u Strategiji kad se to može da učini, međutim, baza podataka predmeta ratnih zločina je uspostavljena.

Po Strategiji je potrebno osigurati funkcionalni mehanizam njihovog raspoređivanja između državnog pravosuđa i pravosuđa entiteta i Brčko Distrikta, koje će omogućiti efikasno procesuiranje u zadatim vremenskim okvirima. Dvije godine se radilo na ovom cilju – upravljanja predmeta. Tu je bilo dosta predmeta koji su bili čak i dvojni – bili su i u Tužilaštvu BiH, a bili su i u entitetskom Tužilaštvu. Imamo slučaj i da je predmet bio u Kantonalnom tužilaštvu Tuzla, Okružnom tužilaštvu Bijeljina i Tužilaštvu BiH. Međutim, dobrim dijelom to je uređeno. Idemo sad na to da Tužilaštvo BiH što efikasnije radi i da se ti predmeti koji dođu na ocjenu Tužilaštvu BiH iz entitetskih tužilaštava ne zadržavaju dugo vremena, nego da što prije, u jednom objektivno razumnom vremenu i roku, bude donijeta ili odluka da ostaju na procesuiranju u Tužilaštvu BiH, ili da idu na procesuiranje u entitetska tužilaštva.
Okružni sud Banja Luka zatražio je odobrenje da osnuje odjeljenje za procesuiranje predmeta ratnih zločina


Kantonalni sud Sarajevo neažuran


RSE: Iz kantonalnih i okružnih sudova stižu brojne primjedbe – da nema kapaciteta, novca i da su pretrpani predmetima.

Novković: Predmeti ratnih zločina i procesuiranje tih predmeta imaju prioritet u svim sudovima i tužilaštvima. Pravosuđe BiH jeste neažurno, ali ni približno kako je to bilo prije pet-šest ili sedam godina. Na primjer, mi imamo u Republici Srpskoj pet okružnih sudova – svih pet okružnih sudova su ažurni. Oni koji se bave procesuiranjem predmeta ratnih zločina mogu podnijeti Visokom sudskom i tužilačkom vijeću prijedlog da se proširi sistematizacija i da se osnuju odjeljenja za procesuiranje predmeta ratnih zločina, u tužilaštvima odjeljenja ili jedinice. Mi već imamo od strane Okružnog suda Banja Luka da ima potreba da se osnuje odjeljenje za procesuiranje predmeta ratnih zločina, i sasvim sigurno da će već na narednoj sjednici Visoko sudsko i tužilačko vijeće odobriti proširenje sistematizacije.

Kantonalni sudovi nisu svi neažurni: nije ažuran Kantonalni sud u Sarajevu, i tu preduzimamo određene mjere; u Bihaću, u Tuzli – skoro pa izlazi iz onog kritičnog dijela neažurnosti. Ja očekujem za dvije do tri godine, maksimalno, da će svi kantonalni sudovi biti ažurni, da neće biti zastoja kad je u pitanju procesuiranje predmeta ratnih zločina. Jedino što se može pojaviti problem finansiranja materijalnih troškova i problem prostora. To mogu da budu ozbiljni problemi.

RSE: Žrtve i nevladine organizacije nisu zadovoljne načinom i dinamikom na koji se provodi Strategija. Sporost uzima danak - kako u životima svjedoka tako i u njihovoj motivaciji. Slažete li se s tim?

Novković: Jedan broj svjedoka je već otišao u prekookeanske zemlje i nerado dolazi ovamo da svjedoči. Jedan broj svjedoka postaje demotivisan: vratio se u svoje predratne sredine, uklopio se ponovo i vrlo nerado se odazivaju. Kad su u pitanju masovne grobnice – sve što više prolazi vrijeme, sve se teže pronalaze te masovne grobnice. Određen broj osumnjičenih ili umire ili zbog svog zdravstvenog stanja - već imamo te situacije – nije u mogućnosti da boravi u pritvoru. Onda moraju biti u pritvorskim ili zatvorskim bolnicama, kojih u kazneno-popravnim ustanovama BiH i nema, nego moraju biti u drugim bolnicama, a to je povezano sa izuzetno visokim troškovima obezbjeđenja, liječenja itd. Velika je stvar da se predmeti procesuiraju, da se vode istrage. Vrlo je nezgodno ako protiv nekog postoji prijava pet, šest ili sedam godina, otvorena istraga, a nije došlo do optuženja ili nije zatvorena istraga. Mi moramo voditi procese u presumpciji nevinosti. Da nekome visi mač nad glavom sedam godina, pa nakon toga da se zatvori istraga – mislim da to nije korektno.

RSE: Koji je osnovni problem u oblasti provođenja strategije na entitetskom nivou?

Novković: Jedini problem kad je u pitanju entitetsko pravosuđe je finansiranje, i djelimično – prostor.

*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna o suđenjima za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije - svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u radijskom programu Radija Slobodna Evropa - svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Dženana Karabegović)
XS
SM
MD
LG