Spajanje optužnica protiv Mladića i Karadžića bilo bi problematično

Piše: Rachel Irwin (IWPR)

Mladićevo izručenje Hagu se očekuje u narednih nekoliko dana. No, šta će se događati sa njegovim predmetom? Prema posljednjem prijedlogu izmjene optužnice koji je odobrio Haški sud, a koji će od strane Tužilaštva biti podnesen u narednih sedam dana, želi se dodatno raščlaniti zločin genocida, koji je u postojećoj optužnici sadržan u jednoj tački.

Optužba predlaže podjelu genocida na "dvije zasebne tačke, od kojih svaka predstavlja različito vremensko razdoblje i lokacije u kojim se navodno dogodio genocid, te ukloniti optužbu za urotu da se počini genocid".

Mladića se u postojećoj optužnici tereti za genocid zbog pokolja 8.000 Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995., a u odluci Haškog tribunala se ne precizira na koji bi se zločin odnosila druga optužba za genocid.

Druga "baza zločina" za koje postojeća optužnica tereti Mladića je trogodišnja opsada Sarajeva u kojoj je ubijeno 10.000 civila. Posljednjom izmjenom se predlaže prošireni popis lokacija povezanih sa zločinima u Sarajevu i Srebrenici.

Predložena optužnica donijeće izmjene vezane uz udruženi zločinački poduhvat, gdje će umjesto jedinstvenog biti razložena na četiri zasebna, u četiri "baze zločina".

Još uvijek nije jasno hoće li njegova optužnica biti ponovno spojena s optužnicom protiv bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića, koji se, također, tereti za genocid i druge zločine protiv čovječnosti.

Pravni stručnjaci kažu da bi spajanje Mladićevog suđenja s Karadžićevim bilo veoma problematično, jer Karadžićevo traje već duže od godinu dana.

Michael Scharf, američki profesor prava koji je pomogao u kreiranju statuta Haškog tribunala, objašnjava:

„Ispočetka je bilo smisleno optužiti ih zajedno i nadati se da će im se jednog dana zajedno suditi, ali sve i da su uhapšeni u isto vrijeme, mislim da bi Mladićevi advokati nastojali odvojiti suđenja zbog potencijalnog sukoba prava optuženih i argumenata jedne i druge strane. Ono što je apsolutno jasno jeste to da Karadžićevo suđenje traje već neko vrijeme i već je dobro odmaklo. Mladić se ne može sada priključiti ovom predmetu, jer njegovi advokati ne bi mogli na vrijeme ispitati sve svjedoke i dovesti svoje, tako da se to neće desiti. Mladiću će se suditi odvojeno.“

Važno za dokazivanje udruženog zločinačkog poduhvata

Edina Bećirović, profesor na Fakultetu kriminalističkih nauka koja se bavi istraživanjem genocida, smatra da će ključno u procesu protiv Ratka Mladića biti dokazivanje udruženog zločinačkog poduhvata.

„Ratko Mladić optužen je za genocid i najteže zločine protiv čovječnosti i jedan jako važan dio njegove optužnice obuhvata i konecept udruženog zločinačkog poduhvata u kojem je on povezan sa političkim i komandnim kadrom tadašnje RS, povezan je, dakle, direktno sa tadašnjim državnim rukovdstvom Srbije. Mislim da je jako važan koncept dokazivanja udruženog zločinačkog poduhvata, koji ima jako velike šanse, posebno zbog toga što je u slučaju Perišić Tužilaštvo odradilo jako dobar posao koristeći dokumente Vrhovnog savjeta odbrane koji su bili korišteni i u slučaju Milošević“, kaže Edina Bećirović.

O radu Haškog tribunala, te sudbini procesa protiv Mladića ako ne bude uhapšen do njegovog zatvaranja, mnogo se govorilo. Michael Scharf o značaju hapšenja za Tribunal kaže:

„Mislim da je sada opći dojam da je ovo legitiman tribunal koji može suditi onima koji su najodgovorniji za zločine, te da šalje važnu poruku da onima koje su međunarodni tribunali optužili, poput Moamara Gadafija u Libiji i Omara al-Bašira u Sudanu, nije ostalo mnogo vremena. Na kraju će se i oni suočiti sa međunarodnom pravdom. Njihovi sljedbenici sada sigurno misle da trebaju dvaput razmisliti prije nego što počine neki zločin koji im je naređemo da počine, jer bi se i oni mogli naći rame uz rame s njima.“

Robert Donia, američki historičar koji je svjedočio kao stručni svjedok u više suđenja u Tribunalu, dijeli Sharfove stavove.

“Ohrabruje ideja da ni lideri država i vojske ne mogu ostati izvan domašaja nekog međunarodnog tribunala, te da je ovaj tribunal uspio zadržati pažnju ključnih međunarodnih aktera, poput UN-a, Evropske unije i SAD-a, koji su mu pomogli da dosegne krajnji cilj. U tom kontekstu ovo je veliki događaj, jer predstavlja kulminaciju procesa koji je učinkovito kreirao ili poticao promjenu režima u Srbiji i u Vladi Republike Srpske”, kaže Donia.