Dostupni linkovi

Podsjećanje na događaje u Srebrenici i Sarajevu


UN-ovi vojnici u Srebrenici, jul 2011.
UN-ovi vojnici u Srebrenici, jul 2011.
General VRS Ratko Mladić 11. jula 1995. godine ulazi u Srebrenicu, nakon čega više od 7.000 muškaraca, bosanskih muslimana, iz baze UN u Potočarima biva odvedeno kamionima na lokacije oko Srebrenice i ubijeno.

Haški tribunal okarakterisao je zločin u Srebrenici genocidom, što je i jedna od tačaka optužnice protiv Ratka Mladića. Mladića se tereti i za teror nad civilnim stanovništvom Sarajeva, u kojem je tokom više od 1.400 dana opsade, ubijeno preko 10.000 osoba. Među tačkama optužnice su i protivpravna zatočenja nesrpskog stanovništva u logorima širom BiH.

10. jula 1995. godine počinje intenzivno granatiranje Srebrenice:

„Hajde, brate, sad pritisni, frka im je, sad pritisni - NATO pakt nam ne može ništa. Oni kaže čekaju tebe, zauzmi najbolje položaje, opleti dole da čujem vukove kako zavijaju!“

Stanovnici do tada zaštićene zone bježe prema Potočarima. Traže spas u bazi UN-a. 11. jula 1995. snage Vojske RS ulaze u razrušenu Srebrenicu. Na čelu je general Mladić, koji tom prilikom izjavljuje:

„Evo nas 11. jula 1995. godine u srpskoj Srebrenici. Uoči još jednoga velikog praznika srpskoga poklanjamo srpskome narodu ovaj grad. I napokon došao je trenutak da se posle bune protiv dahija Turcima osvetimo na ovom prostoru.“



U bazi UN-a u Potočarima srpske snage odvajaju žene i djecu od muškaraca. Mladić lično im garantuje bezbjednost:

„Da prvo idu žene i djeca. Doće 30 autobusa, prebacićemo vas prema Kladnju. Ne bojte se ništa, niko vam neće ništa uraditi.“

Muškarce iz baze srpske snage odvode kamionima u nepoznatom pravcu. Potom ih masovno ubijaju na brojnim lokacijama oko Srebrenice. Vojska RS
u međuvremenu hapsi one koji su potražili spas u šumama:

„Hajte, momci, iziđite, dignite ruke uvis samo! Hajte!“
„Nermineeee, hajde dole, ja sam dole, slobodno kod Srba... Svi hajte!“


Oni koji su se predali nisu preživjeli. Više od 7.000 muškaraca ubijeno je, te zakopano u više masovnih grobnica, od kojih su mnoge prekopane nekoliko puta, a tijela izmještana na druge lokacije.

"Nikad to zaboraviti neću"

Tri godine ranije, maja 1992. godine počinje opsada Sarajeva koja će trajati više od 1.400 dana.

Reakcije Sarajlija na hapšenje Mladića

x
Reakcije Sarajlija na hapšenje Mladića
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:47 0:00
Direktan link
Ratko Mladić pomagao je i podržavao dugotrajnu vojnu kampanju tokom koje su snage bosanskih Srba pod njegovom kontrolom, posebno Sarajevsko-romanijski korpus, artiljerijskom, minobacačkom i snajperskom vatrom djelovale po civilnim ciljevima u Sarajevu ubijajući i ranjavajući civile. Oko 10.000 građana Sarajeva ubijeno je u ovim napadima.

„General Mladić.“
„Da, izvolite.
„Bez panike. Ko si ti prvo?“
„Vukašinović.“
„Direktnim pogocima držite pod vatrom Presedništvo i Skupštinu - i tucite polako, u intervalima dok ja ne naredim da se prekine.“
„Razumem.“
„Velušiće tuci, i Pofaliće tuci, tamo nema srpskoga življa mnogo. Idi na artiljerijsko osmatranje, da ne mogu da spavaju, da razvučemo pamet njihovu.“


Među žrtvama VRS pod Madićevom kontrolom u opkoljenom Sarajevu ubijeno je više od hiljadu djece. Ubijana su u učionicama, na školskim igralištima ili u naručju majki:

„Nije daleko bila, ni napolju. Uletjela je granata u kuću nama direkt. Nas je bilo devetoro. 16. maja ’92. Nikad to zaboraviti neću. Bježale odavdje sa Bostarica u Buća potok. U Buća potoku me stigla, tu su mi je ubili. Nije, vala, ni a rekla - u mene, u krilu.“

U rejonu Istočne Bosne, oko rijeke Drine iz Foče, Višegrada, Zvornika i drugih gradova, protjeruju nesrpsko stanovništvo. Muškarce zatvaraju u logore. Žene siluju. Po istom scenariju muslimane i Hrvate zlostavljaju i na prostoru Bosanske krajine. U okolini Prijedora snage bosanskih Srba formiraju logore u kojima na najmonstruoznije načine zlostavljaju nesrpsko stanovništvo:

„Jednu noć su me samo pretukli, tako da sam oko četiri dana bio u komi. Bio sam izbačen na hrpu leševa. Tu me našao jedan kolega i vrati me nazad među žive.“

Svi ovi zločini dogodili su se u vrijeme dok je Ratko Mladić bio na čelu Vojske RS.

Uz zločin genocida za koji se tereti, te učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu i protjerivanje, Mladiću se na teret stavlja i držanje u zatočeništvu oko 200 pripadnika snaga UN-a, koje je koristio kao živi štit kako bi spriječio vojnu intervenciju na položaje bosanskih Srba.

Ko je Ratko Mladić?

Ratko Mladić nakon hapšenja, 26. maj 2011 (Izvor: www.politika.rs)
Ko je Ratko Mladić?

Ratni komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, rođen je 12. marta 1943. godine u selu Božanići kod Kalinovika. Završio je Vojno-industrijsku školu pri „Teleoptiku“ u Zemunu, a potom, kao šesti u klasi, i Vojnu akademiju kopnene vojske.

Oficirsku karijeru započeo je u Skoplju 1965. godine. Napreduje do načelnika za nastavu 3. vojne oblasti Jugoslovenske narodne armije (JNA) u glavnom gradu Makedonije. Početkom januara 1991. godine postaje pomoćnik komandanta Prištinskog korpusa. Krajem juna iste godine i odlazi u Knin. Tamo komanduje bitkama koje pobunjeni Srbi vode protiv hrvatskih snaga. Početkom marta 1992. po naređenju načelnika Generalštaba JNA Blagoja Adžić sa dužnosti u Kninu odlazi u Sarajevo. Preuzimajući dužnost od generala Milutina Kukanjca, Ratko Mladić postaje komandant 2. vojne oblasti JNA, sa sjedištem u Sarajevu. Od 12. maja 1992. godine, pa sve do kraja novembra 1996. godine, kako navodi Haško tužilaštvo, general Mladić je zapovjednik vojske bosanskih Srba.

Aprila 1992. Mladić je vanredno unapređen u čin general-potpukovnika, a već narednog dana postavljen je za načelnika štaba i ujedno zamenika komandanta u Komandi Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu.

Na tu dužnost stupio je 10. maja 1992. General Mladić je, 12. maja 1992. godine, odlukom Narodne skupštine tada samoproglašene Srpske Republike u Banja Luci, a na predlog Radovana Karadžića, postavljen za komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske i na tom položaju je ostao do 1996. Redovno je unapređen u čin general-pukovnika 24. juna 1994.

Mladić je 1995. godine optužen za ratne zločine, koji uključuju genocid, saučesništvo u genocidu, zločin protiv čovečnosti i kršenje običaja ratovanja, pred Haškim tribunalom.

Pod njegovom komandom, kako je navedeno u optužnici, ubijeno je više od sedam hiljada zarobljenih muslimana na području Srebrenice. Pod njegovom komandom granatirano je Sarajevo i snajperski su ubijani civili sa okolnih brda iznad grada.

Novembra 1996. godine, ukazom tadašnje predsednice Republike Srpske Biljane Plavšić, Mladić je smenjen sa mesta komandanta Glavnog štaba VRS i nije imenovan za Načelnika Generalštaba, pod pritsikom međunarodne zajednice i Haškog tribunala.

Zvanično, vojna karijera u VRS mu se završava polovinom 1997. godine, dok nezvanično oficir VRS ostaje sve do penzionisanja, 7. marta 2002, kada ukazom Predsednika Republike Srpske "prestaje profesionalna vojna služba general-pukovnika Ratka Mladića."

Međutim, Mladić je imao status aktivnog vojnog lica i u SRJ, sve dok ukazom predsednika SRJ Vojislava Koštunice 28. februara 2001. nije penzionisan.

Sva nepokretna imovina zamrznuta mu je stupanjem na snagu Zakona o zamrzavanju imovine haškim beguncima, usvojenog u parlamentu Srbije i Crne Gore, 7. aprila 2006.

Utvrđeno je da je u vojnim objektima boravio do početka 2002. godine, od kada mu se gubi svaki trag. Svi dosadašnji pokušaji da bude uhapšen su propali, čak i posle hapšenja mreže njegovih jataka pre nekoliko godina.

Ratko Mladić je od 1966. oženjen Bosom, ima sina Darka.

Izmenjenu optužnicu možete pročitati OVDE.

Podaci o predmetu.

Ratko Mladić se tereti za:

- direktno učešće u genocidu počinjenom nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine;

- široko rasprostranjenu kampanju progona, deportacija, mučenja i ubistava tokom 1992. godine u velikom delu Bosne i Hercegovine uključujući zloglasne logore poput Omarske, Keraterma, Manjače i Trnopolja u severozapadnoj Bosni i Hercegovini.

- teror kojem su bili izloženi civili tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine;

- ubistvo blizu 8.000 muškaraca i dečaka nakon pada Srebrenice.
XS
SM
MD
LG