Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Pravne zavrzlame slučaja Ganić


Na pretpretresu Ejupu Ganiću, u utorak 13. aprila, donesena je odluka da se slučaj razmotri 20. ovog mjeseca. Istim povodom PLP se danas bavi pravnom zavrzlamom koja je nastala još na početku slučaja Ganić. Kada je objavljeno da Srbija traži izručenje bivšeg člana bh. Predsjedništva, London je objavio da je isti zahtjev uložila i BiH.

Tačno mjesec dana poslije u Sarajevu odriču da su ikada tražili ekstradiciju Ganića iz prostog razloga što bi to impliciralo i postojanje optužnice. U Tužilaštvu BiH, međutim, kažu kako optužnice nema i kako je predmet još u istražnoj fazi.

Prema pouzdanim informacijama iz Ministarstva pravde BiH su za Radio Slobodna Evropa potvrdili da je BiH ipak uputila zahtjev za izručenje Ejupa Ganića, ali nisu mogli davati više informacija o tome. Pravni ekspert Kasim Trnka objašnjava pod kojim okolnostima jedna država može tražiti izručenje:

„Zemlje podnose zahtjev za ekstradiciju ako je podignuta optužnica i imaju razloga da traže izručenje jednog državljanina od druge države u svoju zemlju. Drugim riječima, zemlja iz koje potiče ovaj za koga se traži ekstradicija može podnijeti zahtjev također za ekstradiciju, ali u tom slučaju ako se dobije ekstradicija, moraće nastaviti krivični postupak u vlastitoj zemlji. U suprotnom, može se samo boriti da obesnaži zahtjev druge države tražiteljice - i ako u tome uspije, onda ovaj građanin postaje slobodan. S tim da iako kao slobodan građanin dođe, u ovom slučaju konkretno gospodin Ganić, u BiH i ako Tužilaštvo BiH odluči da podigne optužnicu, u tom slučaju i ono će morati poduzeti odgovarajuće mjere radi vođenja krivičnog postupka, što ne isključuje ni pritvor ako postoje zakonski uslovi za određivanje takvog pritvora.“

Pravni savjetnik bošnjačkog člana Predsjedništva Damir Arnaut kaže kako ne zna da je ijedna institucija poslala zahtjev za izručenje Ejupa Ganića BiH i da je njegova uloga da pobije argumentima zahtjev Srbije za izručenje:

„Pred londonskim sudom je u utorak započeo proces po srbijanskom zahtjevu za ekstradiciju gospodina Ganića. To je pravni proces koji ima svoj tok. I ukoliko sud odluči da nema elemenata po kojima bi gospodin Ganić mogao biti izručen Srbiji, gospodinu Ganiću će biti dozvoljeno da se vrati u BiH.“

Boris Grubešić iz Tužilaštva BiH podsjeća kako optužnice za slučaj Dobrovoljačka još nisu podignute jer je predmet u istražnoj fazi:

„Predmet Dobrovoljačka se nalazi u Tužiteljstvu BiH, i u tom predmetu gospodin Ganić Ejup je jedan od osumnjičenih. Dakle, istraga se provodi u odnosu na više osoba, a od tih osumnjičenih osoba koje su pod istragom jedna osoba je i gospodin Ejup Ganića. Dakle, predmet postoji i u radu je u Tužiteljstvu BiH. Tužiteljstvo BiH na tom predmetu radi još od 2006. godine. Dakle, mi radimo na tom predmetu bez obzira na sva dešavanja koja su se desila proteklih mjeseci, ali ne možemo, razumljivo, davati bilo kakve komentare ili projekcije budućeg ishoda tog predmeta.“


Trnka pojašnjava da ukoliko nema optužnice država nema obavezu za dodatne garancije prilikom izručenja:

„BiH, ako nije podnijela zahtjev za ekstradiciju, nema nikakve obaveze prema britanskom pravosuđu. Prema tome, britansko pravosuđe samo će odlučiti da li će isporučiti zemlji tražiteljici ili neće, ništa drugo. Ako jeste podnijela, onda će odlučiti kome će dati prioritet. Prvo će odlučiti da li se uopšte odlučuje na ekstradiciju, a ako se odluči na ekstradiciju kojoj će tražiteljici dati prioritet. Logično bi bilo da da prioritet zemlji u kojoj su počinjeni navodni ratni zločini.“

Naredno ročište pred sudom u Londonu zakazano je za 20. april, na kojem se razmatraju argumenti Srbije na osnovu kojih je uputila zahtjev da se Ganić izruči Okružnom Tužilaštvu u Beogradu.

Kukanjac: Stradalo šest osoba

General Milutin Kukanjac bio je svjedokom događaja u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, 3. maja 1992. godine. On je kao zapovjednik Druge vojne oblasti i naredio povlačenje JNA iz glavnog grada BiH. U jednom od svojih posljednjih interview-a general Kukanjac, koji je umro 2002. godine, posebno se bavio beogradskom propagandom u odnosu na slučaj Dobrovoljačka ulica:

„Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome koliko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vreme je jednom da se kaže tačno, a to samo mogu ja. U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali jedno sanitetsko vozilo. Poginuo je jedan vojnik - Tomović Zdravko iz Han Pijeska, tri pukovnika - Sokić Miro, Radulović dr. Budimir i Mihajlović Boško, i jedan potpukovnik - Jovanić Boško, i jedna žena, muslimanka, Šuko Nurmela, koja je došla iz Zagreba sa tom komandom, i ona je rekla: ’Ja neću nikakvu drugu vojsku, ja idem sa mojom vojskom, pa neka poginem.’ Znači, šest osoba je stradalo - od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, već ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke je nešto najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to obelodanim. Novosti nisu smele, Politika - ma ni govora. Televizija Srbije - ma ni govora. Radio Beograd - ma kakvi. Do dan-danas."



*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Mučno je svjedočiti o zločinima
Ivo Josipović u Ahmićima i Križančevu selu: Da se zločini ne ponove
Konačno počela svjedočenja na suđenju Karadžiću
Politčke manipulacije ubistvom Avde Palića
Petnaest godina od strašnog ubistva mladih u Tuzli

*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

XS
SM
MD
LG