Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Mladi protiv svih vidova diskriminacije


Građani Srbije apeluju na vlasti da proglase Dan sećanja na žrtve genocida u Srebrenici
(Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)

Inicijativa mladih za ljudska prava iz svih zemalja regiona zapadnog Balkana uputila je vladama svojih država Deklaraciju, usvojenu na beogradskom samitu održanom protekle sedmice. U Dokumentu se, između ostalog, zahteva puna saradnja sa Haškim tribunalom, kažnjavanje odgovornih, sprečavanje veličanja zločinaca i negiranja genocida, te borba protiv svih vidova diskriminacije.

“Mi, mladi zapadnog Balkana, okupili smo se u Beogradu da ojačamo veze između nas i pokažemo našim vladama da je regionalna saradnja ne samo moguća, već i neophodna. Otvoreno smo razgovarali o problemima nasleđa prošlosti i našoj ulozi u izgradnji novih vrednosti u našim društvima.“


Iza ove deklaracije stalo je oko 300 mladih ljudi sa Balkana koji svojim vadama pručuju da podvuku crtu ispod prošlosti, suoče se s njom i da više ne veličaju zločince. Jedna od učesnica objašnjava:

“Mi danas samo prošetamo Beogradom i vidmo na svakom uglu vidimo majice Ratka Mladića i Radovana Karadžića. To je nešto što i ove generacije koje su mlade sada, a i neke nove generacije za dvadesetak godina može da uvede ponovo u ratove.”

Deklaracija mladih od posebnog je značaja za Bosnu i Hercegovinu, zemlju gdje je počinjeno najviše ratnih zločina i u kojoj 14 godina nakon rata mladi žive u podijeljenim zajednicama. Mladi iz BiH ne vjeruju da će njihove vlasti imati sluha za upućene zahtijeve.

Ervin Blažević, iz omladinskog udruženja Kozarac, smatra da se glas mladih mora čuti naročito kada je riječ o uspostavi mehanizama tranzicione pravde:

„Te stvari su nama potrebne, pogotovo nama koji živimo, recimo, u Prijedoru gdje smo još uvijek pod tim maćehinskim odnosom vlasti koja se nije promijenila ništa od 1992. Naša je želja upravo da kroz učešće na takvim mjestima pokušamo uticati da se promijene neke stvari u našem stvarnom životu, u realnosti.“

Mladi u BiH kažu da je Deklaracija koju su potpisali veoma značajna, prije svega zbog osvješćivanja mladih ljudi koji 14 godina nakon rata žive u podijeljenim zajednicama. Ne žele da budu taoci postupaka prethodnih generacija i zato traže da svi ratni zločinci budu uhapšeni i da se genocid ne smije negirati. Alma Mašić, predsjednica Inicijative mladih za ljudska prava BiH.

„Mladi ljudi su svjesni da oni jednostavno ne mogu da preuzmu odgovornost za ono što se dešavalo 90-im u vrijeme ratnih konflikta, da za to preuzimaju odgovornost njihovi roditelji i ostali. Ali mladi moraju biti svjesni činjenica šta je to što se desilo u prošlosti, razumjeti tu prošlost i tek tako mogu preuzeti odgovornost za budućnost, znači da oni kada postanu budući donosioci odluka budu odgovorni da se takve stvari više nikada ne ponove.“

Aleksandra Letić, iz Helsinškog odbora RS, smatra da Deklaracija koju su potpisali mladi neće napraviti neki veliki preokret u načinu razmišljanja bosanskohercegovačkih političara:

„Jer još uvijek kod nas kod onih koji donose odluke, političke prvenstveno, nije sazrela svijest da itekako mladi ljudi jesu jedan potencijal koji mora apsolutno da bude uzet u obzir. Mislim da se sa jednom deklaracijom neće napraviti taj jedan veliki korak prema onima koji donose političke odluke i da se tu daleko više mora investirati i truda i vremena - i uključiti i njih u određene inicijative kako bi oni shvatili da se ne mogu oglušiti na ono što dolazi iz sfere omladinskog aktivizma ili omladinskih organizacija.“

Ona može biti zanačajan korak u približavanju mladih iz cijele BiH i njihovoj svjetlijoj budućnosti, kaže Letić:

„Itekako je bitno da mladi ljudi, koji jesu, nažalost, u BiH jedan dio te mase koja negira počinjene ratne zločine, koja apsolutno staje na stranu svoje etničke skupine. Pa makar i bili velikim dijelom svjesni da su počinjeni stravični zločini u njihovo ime, u ime njihove etničke zajednice, ipak se više opredjeljuju da stanu na stranu zločinca nego da stanu na stranu žrtve i onog što je univerzalno svima nama, a to jeste solidarnost prema svima onima koji su propatili, neovisno od toga kojoj etničkoj skupini pripadaju. Tako da mislim da same aktivnosti ovakvog jednog tipa nisu dovoljne. One su dobre i one su više nego dobrodošle, one su jedan kap koja može doprinijeti nekoj promjeni, ali mislim da su daleko od toga da su dovoljne.“

Adnan Gavranović, iz omladinskog centra Uskoplje - Gornji Vakuf govori šta omladinske organizacije mogu uraditi na pomirenju u BiH i regionu:

„Stalno se trudimo, radimo, educiramo mlade ljude, pokušavamo da umrežimo područja koja su bila zahvaćena ratom, dakle ljude koji su pretrpjeli stradanja u BiH i Hrvatskoj, odnosno u regionu i na taj način pokušavamo da izvučemo ono što bismo htjeli - da vidi onu istinu pravu.“

Ervin Blažević, iz Omladinskog udruženja Kozarac, nije optimista da će bosnakohercegovačke vlasti iamti sluha za zahtjeve koje su mladi cijelog regiona naveli u beogradskoj Deklaraciji:

„Vjerujem da ovakvim pristiscima se mogu napraviti neke izmjene. A koliko su naše vlade zaista spremne da rade po tome, to je, nažalost, veoma diskutabilno.“


Od vlada zemlja zapadnog Balkana mladi, između ostalog, traže da uspostave mehanizme tranzicione pravde kroz punu saradnju sa Haškim tribunalom, daju podršku suđenjima za ratne zločine, obilježe mjesta zločina, zakonski spriječe promociju i veličanje optuženih i osuđenih za ratne zločine, te da spriječe negiranje genocida u Srebrenici. Hoće li vlasti u BiH saslušati glas mladih, odgovara predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić.

„Kada je dobijemo i kad se upoznamo sa sadržajem, onda ćemo imati i svoj odnos prema toj deklaraciji. Ali u svakom slučaju sve ono što je na liniji izgradnje povjerenja i ubrzanja regiona ka EU i NATO-u mislim da će zasluživati podršku i Vijeća ministara, barem mogu da govorim u svoje lično ime.“

Svoje zahtjeve mladi će poslati i predstavnicima Evropske unije. Jedan od ključnih je da tranziciona pravda bude dio agende u pregovorima za priključivanje zemalja regiona EU i da se ovo pitanje ne vezuje samo za saradnju sa Haškim tribunalom.

* * *

Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:

Nova optužnica za zločine u Dubrovniku

Većina građana se protivi izručenju Mladića

Na suđenju Stanišiću i Simatoviću svjedočio bivši zapovjednik obrane Škabrnje

* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje(IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
XS
SM
MD
LG