Dostupni linkovi

Pri kraju suđenja za ubistva Hrvata u Bugojnu


Bugojno
Tužilaštvo BiH, prvi put u nekom suđenju, je upotrijebilo kvalifikaciju udruženi zločinački pothvat grupe Bošnjaka. Riječ je o bugojanskom Ratnom predsjedništvu, koje je tužiteljica Slavica Terzić tako okarakterisala kako bi opisala kaznenu odgovornost za progon Hrvata.

Prema evidenciji Udruženja porodica poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Bugojna, dvadeset vojnika i petnaest civila, odvedenih iz logora Stadion, vode se kao nestali. Nakon sporazuma o priznanju krivice između Tužilaštva BiH i Enesa Handžića, osuđenog za ratni zločin nad bugojanskim Hrvatima, otkrivena je lokacija gdje su ubijena tri pripadnika HVO-a.

Pretpostavlja se da se na lokaciji Ivandića njive nalaze posmrtni ostaci i Jadranka Gvozdena. Njegova majka Slava kaže da je zbog spaljivanja tijela, bilo nemoguće uraditi DNK analizu:

"Ne mogu se povratit više kad sam čula da su ih palili. Bože sačuvaj. Da dobijem barem komadiće kostiju, u joj Bože dragi, kakvi su to ljudi, užas, užas.... Toliko me to slomilo, mislila sam da ću naći kosti, a sad me
'Svi koji su bili u tom trenutku, bilo u zakonodavnoj bilo u političkoj, bilo u vojnim strukturama, moraju znati šta je s tim ljudima', kaže Anđelko Kvesić.
je dotuklo skroz, eto skroz, kako su tako..Ti Bugojanci kojima je Jadranko prijatelj bio i...Nadala sam se da ću mu naći kosti, grobnicu napravila tamo, da ga spustim u grobnicu, a sada ne znam hoću li naći išta.’’

Kroz desetak logora u Bugojnu prošlo je preko dvije hiljade logoraša hrvatske nacionalnosti. Predsjednik Hrvatske udruge logoraša domovinskog rata Srednje- bosanskog kantona Anđelko Kvesić o tome kaže:

"Od 250 logoraša koji su se u određenom trenutku našli na stadionu Bugojno izdvojeno je 22 čovjeka, fakultetski obrazovana, što znači da je savršeno izvršena selekcija, ko može biti nukleus iz kojeg se može roditi ono što nije prihvatljivo za neku drugu populaciju. I mislim da, svi oni koji su bili u tom trenutku, bilo u zakonodavnoj bilo u političkoj, bilo u vojnim strukturama, moraju znati šta je s tim ljudima za koje se ni dan danas ne zna.''

Dokazi u Mlaćinom ratnom dnevniku

Istraga o dešavanjima u Bugojnu počela je još 1994. Tokom suđenja u predmetu „Gasal i drugi“ javno su predstavljeni dokazi o povezanosti niza bivših i sadašnjih političkih i vojnih osoba.

Dževad Mlaćo
Tužiteljica Slavica Terzić je grupu Bošnjaka iz Bugojna osumnjičila za „udruženi zločinački poduhvat“. Svoju tvrdnju tužiteljica temelji na podacima iz ratnog dnevnika Dževada Mlaće. Predstavnici Udruženja žrtava Bugojna Sarafina Kolovrat i predstavnik Hvidre Miroslav Zelić kažu:

''Postupak je još u tijeku. Ja vjerujem da pravosuđe radi dobro, pravda spora, ali ako bog da i dostižna. Jako je to teško obiteljima. Obitelji su pristale na dogovor sa Tužiteljstvom BiH da se smanji kazna. Ma nemamo mi, nitko, ne samo mi niodčijeg sreće, hoće li dobiti 10 godina, pet, dvije, doživotno, ma nema ništa. Treba se suočit sa istinom.''

''Skupina koja je bila okupljena oko ratnog predsjedništva i oko predsjednika ratnog Dževada Mlače, ona je sve pripremala, to dokazuje i njegov dnevnik, evo kao što je u završnoj riječi tužiteljica i rekla. Znači to jeste zločinački poduhvat kad je jedna skupina odlučivala koga treba likvidirati,
Branioci, i optuženi u završnoj riječi ocijenili su da se oni koji su odgovorni za zločine u Bugojnu nalaze na slobodi i da nikad nisu procesuirani.
koga treba uhititi, koga treba skloniti da mu se ne zna ni za tijelo ni za bilo što.''

Prema tvrdnjama advokata Nisveta Gasala i Musajba Kukavice, Tužilaštvo nije dokazalo njihovu odgovornost za zatvaranje i mučenje zatvorenika u logoru na stadionu “Iskra”. Branioci, i optuženi u završnoj riječi ocijenili su da se oni koji su odgovorni za zločine u Bugojnu nalaze na slobodi i da nikad nisu procesuirani.

''Po stavu odbrane prvooptuženog, za ovo je krivo ratno predsjedništvo i komanda 307. brigade. I još da bude žalosnije, ponavljam, ti ljudi su na slobodi. Sudi se prvooptuženom, kako kaže tužiteljica maloj ribi, ali na strah da mala riba ne bude progutana'', kaže Gasalov advokat Mirza Kovač.

Završna riječ odbrane Senada Dautovića, zapovjednika Stanice javne sigurnosti u Bugojnu bit će održana naredne sedmice.

Inače, za zločine nad bugojanskim Hrvatima, nakon sporazuma sa Tužilaštvom BiH, Enes Handžić osuđen je na osam godina zatvora. Nakon priznanja odgovornosti, na pet godina zatvora, osuđen je Osman Šego, pripadnik vojne policije Armije BiH.

* * * * *
Svi prilozi iz ovosedmične emisije programa Pred licem pravde:
Novković: Bilježimo zastoj u procesuiranju predmeta ratnih zločina
Pri kraju suđenja za ubistva Hrvata u Bugojnu
Svjedoci zločina u BiH bez podrške države

Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)


Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i
Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.

Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.



XS
SM
MD
LG