Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Slučaj Glavaš: Pravne prepreke u izdržavanju kazne


Branimir Glavaš priveden je na ispitivanje u Sud BiH, nakon čega je pušten, 13. maj 2009
Nakon što je hrvatski Vrhovni sud potvrdio presudu za ratni zločin saborskog zastupnika Branimira Glavaša, nevladine su organizacije izrazile djelomično zadovoljstvo. Osuđeni i dalje nastavlja tvrditi iz Bosne i Hercegovine, gdje je pobjegao, kako se radi o politički montiranom procesu kojeg su pokrenuli njegovi bivši stranački kolege iz Hrvatske demokratske zajednice.

Nevladine udruge i nezavisni promatrači koji su nadgledali suđenje zadovoljni su potvrdom presude kojom se Glavašu i njegovim podređenima potvrđuju zatvorske kazne zbog ubojstva srpskih civila u drugoj polovici 1991. godine. Presuda je potvrđena i za slučaj poznat kao „selotejp“, jer su civili prije pogubljenja vezani ljepljivom trakom, kao i za slučaj „garaža“, budući da su mučenja nekih žrtava počinjena u objektima osiječkog Sekreterijata za narodnu obranu.

Kako je Vrhovni sud, ipak, smanjio Glavašu i petorici njegovih bivših podređenih prvostupanjske, prema nekim promatračima ionako male kazne, neke nevladine organizacije, poput Građanskog odbora za ljudska prava i Documente, izrazili su zbog toga nezadovoljstvo.

Najveća prvostupanjska kazna za Glavaša od deset godina zatvora smanjena je na osam godina, što je za voditeljicu Documente Vesnu Teršelić premalo za ubojstvo. Za Teršelić je posebno problematično što je Vrhovni sud uzeo za olakotnu okolnost sudjelovanje u Domovinskom ratu, premda su zločini počeli već u srpnju 1991., dok kao otegotnu okolnost nije ocijenio što se Glavaš prije izricanja presude sklonio u BiH.

Glavaš u zatvoru u Hrvatskoj, arhiv
„Mislim da su kazne preblage, mada moram naglasiti da je ovom presudom otklonjena svaka sumnja da su zločini počinjeni“, kaže Teršelić.

Čak je i obrana osuđenog Glavaša nakon izricanja presude Vrhovnog suda ustvrdila kako je kazna premala ako je dodijeljena za likvidacije i ubojstva civila metkom u potiljak. No i dalje ostaje pri stavu da je presuda njihovom branjeniku dodijeljena bez pravih dokaza, te da je politički motivirana. To je pred novinarima u Mostaru u BiH potvrdio i predsjednik HDSSB-a (Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje) Vladimir Šišljagić, koji je preuzeo upravljanje strankom, inače stvorenom od strane Glavaša prije šest godina u vrijeme njegovog razlaza s HDZ-om.

„HDSSB ne priznaje ispolitiziranu, kompromisnu presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Osnivanje HDSSB-a je i razlog političkog progona Branimira Glavaša. Suđenje Branimiru Glavašu je i suđenje HDSSB-u. Glavaš nije ni došao u BiH bez odluke i suglasnosti stranke, i stava smo da Branimir Glavaš ni u narednom razdoblju bez koordinacije i suglasnosti stranke ne treba donositi odluke i samostalno povlačiti poteze“
, kaže Šišljagić.

Hrvatska je sa BiH nedavno potpisala sporazum koji obvezuje na poštivanje presude iz druge države za osobe s dvojnim državljanstvom, no ostavlja mogućnost izdržavanja kazne zatvora u jednoj ili drugoj državi. No dok se ispoštuje pravna međudržavna procedura, proći će još nekoliko mjeseca, a do onda Glavaš još neće iza rešetaka. Ostalih pet osuđenika se nalazi u hrvatskom pritvoru, a vrijeme provedeno tamo uračunat će im se u smanjene kazne zatvora.

U drugoj domovini


Branimir Glavaš iskoristio je svoje pravo dvojnog državljanstvo i pobjegao u Bosnu, da ne kažem Hercegovinu. Iako i dalje vrijede zakoni o neizručivanju svojih državljana preko granice u susjedstvo, i to na cijelom Balkanu, nedavno su potpisani sporazumi prema kojima optuženi za ratne zločine kaznu mogu služiti i u zemlji u koju su pobjegli. Lijepo stoji na papiru, što je, međutim, s praksom?

"Bok dečki, bok... je, je u svoju drugu domovinu“, obratio se novinarima prošle godine novinarima uoči dolaska u Sud Bosne i Hercegovine Branimir Glavaš, koji je u Hrvatskoj osuđen za mučenje, ubistvo i zlostavljanje građana srpske nacionalnosti u slučaju „selotejp“ i „garaža“.

Glavaš tokom privođenja na saslušanje u Sud BiH, maj 2010., foto: Midhat Poturović

Glavaš je iskoristio dvojno državljanstvo i nakon nepravosnažne presude, prebjegao u Bosnu i Hercegovinu, gdje više od godinu dana uživa u slobodi, jer prema zakonu, BiH ne izručuje svoje državljane.

Zbog slučaja Glavaš, ali i ostalih koji su dvojno državljanstvo iskorištavali da nakon presude prebjegnu u države regije, Bosna i Hercegovina je nedavno sa Hrvatskom i Srbijom sklopila sporazum kojim se omogućava da optuženi za ratne zločine i kriminal kaznu mogu služiti i u zemlji u koju su prebjegli.

„Doskora je Hrvatska imala rješenje u svom ustavu da ne izručuje svoje državljane. Oni to rješenje moraju promijeniti u sklopu pregovora za pristupanje EU radi sprovođenja evropskog uhidbenog naloga koji sve države Evrope primjenjuju. Dakle, državljanstvo ne spriječava izručenje u slučaju činjenja krivičnoga djela. Pošto kod nas i u zemljama u okruženju, u Srbiji, Hrvatskoj i BiH, to nije moguće, onda smo ove slučajeve regulisali bilateralnim ugovorom, tako da ako imamo pravosnažno osuđenu osobu koja je otišla iz Hrvatske, kao što su poznati slučajevi Glavaš, Šimić i tako dalje, onda smo sporazumom regulisali da se ta kazna može izdržavati i u BiH“
, kaže zamjenik ministra pravde BiH Srđan Arnaut.

Iako potpisani sporazum ocjenjuju kao dobar, u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, ipak, navode kako još uvijek nije riješen problem osumnjičenih osoba protiv kojih se vodi postupak ili su pokrenute optužnice, a koji se nalaze van teritorije BiH i imaju dvojno državljanstvo zemalja u regiji.

„Pravosudne institucije ulažu određene napore i nastoje riještiti postojanje određenih problema u procesuiranju. Međutim, postoje problemi koji se moraju riješiti na višoj razini. Dakle, države i vlade zemalja moraju donijeti određene sporazume koji će doprinijeti boljem i efikasnijem procesuiranju predmeta ratnih zločina. Takvi pomaci već se bilježe u regionu, međutim, to je nešto što se mora riješiti na razini država i vlada, sporazumima između država koji će riješiti te probleme“
, kaže portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić.

Uprkos sporazumu BIH sa Srbijom i Hrvatskom, prema kojoj će, primjerice, Branimir Glavaš moći da bira da li će kaznu služiti u Lepoglavi ili Zenici, postavlja se pitanje hoće li sporazum u praksi biti proveden. Tim prije što se ni dosadašnji sporazumi nisu poštovali. Najsvježiji primjer je ugovor kojeg je Bosna i Hercegovina potpisala sa Srbijom - da se zločini procesuiraju u zemlji u kojoj su počinjeni. Dan nakon njegovog potpisivanja, Srbija ga je prekršila tražeći ekstradiciju u slučaju Ejup Ganić.

„Vidjećemo šta će se nastaviti. I sad imamo oko slučaja Ganić izjavu da će oni nastaviti tražiti izručenje Ganića, makar i što su odustali od žale na presudu u Londonu“, kaže zamjenik ministra pravde Srđan Arnaut.

Glavaš
: Zato sam došao ovdje uvjeren da ću se najbolje i najsigurnije osjećati među ljudima ovog tomislavgradskog kraja, među ljudima ove zapadno-hercegovačke i bh. županije. Jer ovo je moj zavičaj.

Hoće li se Branimir Glavaš, kao što je rekao na koncertu podrške koji je organizovan u Tomislavgradu u junu prošle godine, najsigurnije osjećati u Bosni i Hercegovini, znaće se uskoro. Naime, Bosna i Hercegovina očekuje od Hrvatske da joj dostavi pravosnažnu presudu, a ukoliko je Sud BiH potvrdi, Glavaš u tom slučaju na izdržavanje osmogodišnje kazne odlazi u Zenicu.

******

Ostali prilozi iz programa Pred licem pravde:
Slučaj Ganić otvorio šanse za oslobađanje Jurišića
Nekad iza nišana, danas na istom poslu
Stratišta pretvorena u hotele, skladišta i firme

*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)

XS
SM
MD
LG