Dostupni linkovi

Bivši zatočenici logora u Srbiji još čekaju pravdu


Barake u Šljivovici, arhiv, foto: Novka Ilić
Barake u Šljivovici, arhiv, foto: Novka Ilić
Dok su se tokom sastanka na Jahorini predsjednici Srbije i Hrvatske - Boris Tadić i Ivo Josipović dotakli i teme nestalih, te logora za građane Hrvatske koji su bili na teritoriji Srbije, bh. trojac priliku nije iskoristio. A u logorima u Srbiji torure je doživjelo oko 800 bh. građana, mahom Bošnjaka koji su 1995. godine iz Srebrenice i Žepe bježali pred Vojskom RS, tražeći spas preko Drine.

Ovako je predsjednik Republike Srbije Boris Tadić na nedavnom susretu predsjednika tri države na Jahorini objasnio kako će se pomoću sporazuma između Hrvatske i Srbije, ukoliko bude potpisan, rješavati pitanje logaraša iz Vukovara, zarobljenih u Srbiji tokom rata:

„Formulacija u međunarodnoj zajednici nije da se radi o logorima, u Hrvatskoj je to formulacija da se radi o logorima, ali manje-više mene uopšte
Boris Tadić nakon skupa na Jahorini, februar 2012.
Boris Tadić nakon skupa na Jahorini, februar 2012.
ne zanima formulacija o čemu se radi nego o tome kakav se zločin tamo dogodio i šta je sa sudbinama ljudi. Sve je to u toku - i ja želim kao predsednik Republike Srbije da to, kao i svi ostali slučajevi, bude razrešeno.“

Iako je na teritoriji Srbije 800 bh. građana, mahom Bošnjaka iz Žepe i Sreberenice, bilo zatočeno na nekoliko lokacija, to pitanje tri bh. predsjednika, za razliku od jednog - hrvatskog, nisu postavili niti su obarazložili zašto.

S druge strane, Srbija prizanje da su bh. građani bili na njenoj teritoriji, ali ne u logoru već u prihvatnim centrima za izbjeglice - Šljivovici i Mitrovom Polju.

A šta je prihvatni centar ustvari bio, iz prve je ruke saznao tada sedamnaestogodišnji Senad Jusufbegović. Iz Žepe je 1995. godine pobjegao na teritoriju Srbije, bježeći od pokolja i straha koji je širom enklave sijala Vojska Republike Srpske. Tek da bi ga uhapsila Vojska tadašnje Savezne Republike Jugoslavije. Nakon četiri dana odveli su ga u Mitrovo Polje u opštini Aleksandrovac:

„Sve što je bilo u logorima u BiH čini mi se da je bilo i u Srbiji - izloacije su postojale za određene ljude za koje su oni imali neke informacije da su bili osumnjičeni za neke zločine, pa su ih izolirali u posebne sobe i prema njima su imali poseban tretman. To je katastrofa - od najgorih mogućih oblika torture, vezivanja po 24 sata za neko drvo vani ili za kamen da budu svezani da sjede, stajanja u stroju, gledanja u sunce dok se ne sruši od iznemoglosti. Bili smo gladni, bili smo prljavi, čak i vaši su se pojavile“, priča Senad Jusufbegović.

Senad se još sjeća kako trojica zatočenika nisu preživjela:

„Poslije moje grupe gore gdje su nas uhapsili, gdje smo došli u granično mjesto Vojske Jugoslavije, momak je ubijen. Nakon što su ga provocirali, maltretirali, pokušao je da bježi i tu je pokošen rafalima. Jedan nam je čovjek preminuo tokom transporta u onim kamionima.“

Pet godina od tužbe

A pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu još prije pet godina pokrenuta je tužba protiv Srbije za mučenja i zlostavljanja u ovim logorima. Zajednički su je pokrenuli Fond za humanitrano pravo iz Srbije u saradnji sa Savezom logoraša Bosne i Hercegovine.

„Ima nekoliko donesenih prvostepenih presuda koje smo, nažalost, odlukom Suda u Beogradu izgubili jer tamo, kako oni tvrde, nisu postojali logori, ali u toku su žalbeni postupci, tako da što se tiče tih procesa oni su u toku. U međuvremenu, kroz te procese smo uspjeli evidentirati oko 34 osobe odgovorne imenom i prezimenom za određena krivična djela ratnog zločina“, kaže Murat Tahirović, predsjednik Saveza logoraša BiH.
"Kroz te procese smo uspjeli evidentirati oko 34 osobe odgovorne imenom i prezimenom za određena krivična djela ratnog zločina“, kaže Murat Tahirović, predsjednik Saveza logoraša BiH.

U nekoliko procesa tužbe bivših logoraša iz BiH su odbačene, a među njima i tužba Senada Jusufbegovića. Ipak, on za ono što je preživio i dalje smatra odgovornom Republiku Srbiju:

„Ako su se već pozivali, i danas se pozivaju čak i u tim procesima koji se vode u Srbiji po našim tužbama, na to da smo mi imali bolji tretman nego izbjeglice iz tzv. repubike srpske krajine nakon protjerivanja iz Hrvatske, da smo mi bili zaštićeni, da su oni bili tu da nas čuvaju, trebali su poraditi na tome. Nažalost, sudovi u Srbiji prihvataju paušalne izjave ljudi koji su bili tamo, koji su bili zaduženi za sve to, koji su isljeđivali ljude, koji su tukli ljude, i cijene ih kao istinite za razliku od naših navoda koje nazivaju lažima.“

Izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić kaže da se Srbija nikada nije preuzela odgovornost kao država za otvaranje logora na svojoj teritoriji.

„Fond za humanitarno pravo godinama pokušava da pokaže vlastima da je vreme da oni pokrtenu i da dođe do jednog poravnjavanja, do toga da država
Nataša Kandić
Nataša Kandić
napravi jedan mali program i ponudi žrtvama zatvaranja i torture pravičnu nadoknadu i da na taj način prizna da se nedela počinjena, ali da je to nova vlada koja preuzima odgovornost za nedela prethodne vlade. Međutim, od toga ništa nije bilo. Mi smo bili primorani za pojedinačne službe da podnosimo tužbe i da onda na sudu dokazujemo da su logoraši bivši žrtve mučenja, nezakonitog postupanja srpske policije. I tu na sudovima susrećemo se ponovo sa jednim ponižavanjem i teškim vređanjem i ponovnim kršenjem ljudskih prava“, naglašava Nataša Kandić.

Odgovornost za to što bh. građani ni danas nisu dobili odštetu niti bilo kakvu moralnu satisfakciju zbog torture koju su preživjeli u srbijanskim logorima imaju i bh. vlasti.

One koje ne postavljaju pitanja i koje su, za razliku od naših susjeda, pustile svoje građane da se sami bore, dokazuju i tuže. A sami ne mogu mnogo.

„Bez pomoći političara tu nema ništa, a očigledno da je ovdje jedna strašna apatija i da je to pitanje Ahilova peta za političare“, ocjenjuje Fadila Memišević iz Društva za ugrožene narode BiH.

*****

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
XS
SM
MD
LG