Više od pet hiljada izbjeglih želi da se vrati u BiH

Više od 5.000 građana BiH izbjeglih tijekom rata i neposredno nakon okončanja ratnih sukoba, od kojih je najveći broj iz Hrvatske i Srbije, prijavilo se za povratak i obnovu porušenih obiteljskih kuća u toj zemlji u sklopu regionalnog programa zbrinjavanja izbjeglica.

Najviše zainteresiranih za povratak je na područje Dervente, Modriče, Bosanskog Broda, te u središnjoj Bosni, otkuda je prognan najveći broj Hrvata u toj zemlji. Po procjenama, u Srbiji i Hrvatskoj živi oko 50.000 bosanskohercegovačkih državljana koje je rat raselio.

Iako je od rata prošlo dvadesetak godina, Ivo Soldo nijednog trenutka nije dvojio o povratku u Derventu. Sigurnosni uslovi, posao, porušena kuća - razlozi su zbog čega i danas živi u Slavonskom Brodu. Na javni poziv, koji su državne i entitetske institucije Bosne i Hercegovine uputile svojim državljanima, među prvima se prijavio u nadi da će u rodnoj Derventi osigurati barem krov nad glavom:

„To su Miškovci kod Dervente. Imam veliko imanje. Pošto imam preko 100 duluma zemlje i svu tu imovinu, normalno da bih se želio vratiti. Ima interesa. Ja sam dolazio ovdje već dva, tri dana, dok sam rješavao papire, pa stotine, stotine ljudi je došlo ovdje.“

Sličnu priču ispričao nam je Dragan Šipka, koji sa porodicom živi u Novom Sadu. Ukoliko njegova aplikacija za povratak bude bude konačano pozitivno riješena, planira se posvetiti stočarstvu u rodnom Bosanskom Petrovcu:

„Ovdje ne mogu da se uklopim. Nemam posao. Imam porodicu. Mnogi idu iz grada gdje god imaju selo ili zemlju ili nešto. Rado bih otišao tamo, imao bih koliku-toliku sigurnost. Imam nekih prijatelja koji su savjetnici, inžinjeri, rade sa ovcama.“

Na javni poziv za povratak i obnovu porušenih kuća pristiglo je na hiljade aplikacija zbog čega su rokovi nekoliko pruta prolongirani. Riječ je o projektu regionalanog stambenog zbrinjavanja, za šta su sredstva osigurana prošlog aprila na donatorskoj konferenciji u Sarajevu. Cilj je incijative povratak oko 74.000 raseljenih u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori.

„Imamo oko 6.500 prijava. Uglavnom su to prijave iz R Hrvatske i Srbije. Mislim da imamo svega 20-ak, 30 prijava iz Crne Gore. Rok je 1.9. Mi sad radimo na odabiru korisnika. Početkom devetog mjeseca imamo sastanak sa predstavnicima najvažnijih donatora da maksimalno ubrzamo taj projekat u perspektivi“, navodi ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Damir Ljubić.

Mjesto Glumina za primjer

Prema nezvaničnim procjenama, u Srbiji i Hrvatskoj živi oko 50.000 bosanskohercegovačkih državljana koje je rat raselio. Većina se njih integrirala u nove sredine, no znatan je i broj onih koji nisu uspjeli osigurati uvjete za život:

„Prema regionalnom stambenom programu, trebalo bi ući oko 1.800 korisnika, a te prijave ćemo iskoristiti da omogućimo našim podnositeljima da kroz neka druga sredstva isto tako apliciraju, odnosno ostvare svoje pravo. Za regionalni stambeni program imamo 80 miliona eura, Fond Opeka, Saudijski fond, entitetska sredstva. Mi ćemo doći skoro do 250 miliona KM. BiH je dobila suglasnost da realiziramo kredit do otprilike 60 miliona eura da zatvorimo kolektivne centre.“

Iako su nevladine organizacije regionalni program pozdravile, uočile su i neke manjkavosti. U posebnoj klauzuli javnog poziva navodi se kako aplikant ne smije posjedovati imovinu u zemlji iz koje aplicira, što će za mnoge biti problem. Mirko Filipović, iz Udruge Hrvata povratnika u Posavinu FENIKS, naglašava i neinformiranost povratnika.

„Prošlo je 20 godina, mlađi ljudi su se morali negdje zapošljavati. Da su oni raspisali natječaj druge godine kad su oni otišli, hajde de, ali nakon 20 godina i da sad inzistiraš na tome... To je jedna stvar. Druga stvar, što se tiče Hrvata u Posavini prva činjenica jeste da svi oni žive s onu stranu državne granice, da informacije do njih dolaze teško. Naša ambasade, barem tako je do sada bilo, nemaju nikakvog kontakta s njima, one služe za nešto drugo“, kaže Filipović.

U zvaničnoj bazi resornog ministarstva registrirano je 43.000 porodica koje su se prijavile za povratak. Potrebna finansijska sredstva procijenjena su na milijardu i 100 miliona eura. Radi se o ogromnom novcu, no kako dodaje Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije, on je neophodan kako bi se suštinski odgovorilo na sve probleme sa kojima se povratnici susreću:

„Ljudi ne mogu ostvariti pravo na socijalnu zaštitu, penziono osiguranje - vrlo je komplicirano između dva entiteta. Mi imamo dosta primjera gdje bismo sad mogli čitava naselja napraviti ako bi bilo sredstava. Problem je što se selektivno pravi. Ako imamo 100 korisnika, a obnovi se 10 kuća, šta ćemo s onih 90? Tamo gdje se radilo masovnije na povratku, tu je povratak i uspio.“

Da u BiH unatoč svemu ima i pozitvnih priča, Zukić naglašava primjer mjesta Glumina u Zvorniku koje na najbolji način svjedoči zbog čega je povratak važan segment intgerecije bh. društva:

„U mjesnoj zajednici Glumina u Zvorniku svi su se vratili. To je jedno multietničko područje gdje žive Srbi i povratnici Bošnjaci. Ja sam bila iznenađena stepenom komunikacije između ljudi, saradnjom, čak nekim planovima i razgovorima kako popraviti zajednički put, kako neku vodu uraditi, kako staklenike postaviti, kako dobiti što bolji proizvod da se plasira za novoformiranu fabriku u Zvorniku. Ta komunikacija među ljudima je prirodna, nije nametnuta. Ja zaista ne mogu naći bolji primjer od ovoga.“

*******************************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.