Ove zime situacija s opskrbom plinom ne bi smjela biti tako dramatična ni ozbiljna kao prošle godine jer se Europa bolje pripremila , a i Ukrajina je osigurala sredstva za plaćanje plina ruskom "Gaspromu", istaknuto je u Zagrebu na Sedmom sastanku ministarskog vijeća Energetske zajednice.
Ove se godine Europa bolje pripremila za eventulnu krizu opskrbe plinom i ne bi se smjela ponoviti lanjska drama kada je zbog spora između Ukrajine i Rusije po najvećim hladnoćama došlo do prekida isporuke ruskog plina - istakao je nakon sastanka u Zagrebu direktor Opće uprave za energetiku i promet Europske komisije Fabrizio Barbasso.
“Dobili smo danas garancije i uvjeravanje od ministra energetike Republike Ukrajine, Jurija Prodana, da će Ukrajina nastaviti plaćati opskrbu plina ruskom Gaspromu, i da su za to osigurana sredstva, a postoji i bilateralni ugovor između Naftagasa i Gasproma tako da su sada ugovorne obaveze određene i one će moći disciplinirati obje strane što će olakšati praćenje njihova ponašanja. Što se tiče Europe, ona se sada bolje pripremila za eventualnu krizu, ima bolje i veće skladišne zalihe plina, a i europsko tržište za plin osiguralo je veće količine plina pa ove zime situacija ne bi trebala biti dramatična", kazao je uz ostalo Barbasso.
I predstavnici zemalja regije kažu da su se za ovu zimu i eventualnu krizu plinom bolje pripremili. Hrvatski ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač:
„Garancije iz Ukrajine ohrabruju, a i Hrvatska čini sve da ne dođe do problema s opskrbom te da se na svim mogućim dobavnim pravcima osigura dovoljan dotok plina.Evo, neki dan smo bili u i u Rimu u talijanskoj kompaniji Eni i dogovorili da nam, eventualno, u određenim vršnim opterećenjima i eventualnim problemima ove zime omoguće dodatnu količinu iz zajedničkog plinskog izvora u Jadranu, za što smo dobili obećanja i vjerujemo da ne bi trebalo biti problema. Isto tako očekujemo od Prirodnog plina i "INE" da osigura dodatne količine preko, na žalost, jedinog dobavnog pravca koji Hrvatska još ima u ovom trenutku, a to je preko Slovenije i vjerujem da je i to moguće učiniti. A i danas ćemo dogovoriti sve s našim distributirima da, nedaj bože, bilo kakvog poremećaja budemo pripremljeni za bilo koju vrstu krizne situacije.“
Naglasio je da će do iduće godine biti izgrađen i dobavni pravac plina od Donjeg Miholjca prema mađarskoj granici. „I to bi definitvno trebalo značiti da Hrvatska više, u normalni okolnostima, ne bi više trebala imati problema s dobavnim pravcima.“
Na energetskom sastanku u Zagrebu sudjelovali su predstavnici 23 zemlje, za nove članice primljene su Ukrajina i Moldavija, slijedi faza ratifikacije.
Za razliku od prošle godine u ovo doba kad su se zbog krize u opskrbi ruskim plinom, mnogi smrzavali, a zaustavljane su i čitave proizvodnje proizvodnje danas u Zagrebu uglavnom optimistične izjave.
Državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike Republike Srbije Nikola Rajaković kaže da se ni u Srbiji ne boje nadolazećih hladnoća.
„Ove je godine sigurnost snabdijevanja plinom u Srbiji podignuta ipak na višu razinu i zbog toga, na pitanje o strahu odgovaram tako rezolutno i odlučno 'ne', ali ne mogu reći i eksplicitno 'ne' jer ipak je riječ tehničkim sistemima, a zna se da oni, iz raznih razloga i okolnosti, mogu biti ranjivi“
Ove se godine Europa bolje pripremila za eventulnu krizu opskrbe plinom i ne bi se smjela ponoviti lanjska drama kada je zbog spora između Ukrajine i Rusije po najvećim hladnoćama došlo do prekida isporuke ruskog plina - istakao je nakon sastanka u Zagrebu direktor Opće uprave za energetiku i promet Europske komisije Fabrizio Barbasso.
“Dobili smo danas garancije i uvjeravanje od ministra energetike Republike Ukrajine, Jurija Prodana, da će Ukrajina nastaviti plaćati opskrbu plina ruskom Gaspromu, i da su za to osigurana sredstva, a postoji i bilateralni ugovor između Naftagasa i Gasproma tako da su sada ugovorne obaveze određene i one će moći disciplinirati obje strane što će olakšati praćenje njihova ponašanja. Što se tiče Europe, ona se sada bolje pripremila za eventualnu krizu, ima bolje i veće skladišne zalihe plina, a i europsko tržište za plin osiguralo je veće količine plina pa ove zime situacija ne bi trebala biti dramatična", kazao je uz ostalo Barbasso.
I predstavnici zemalja regije kažu da su se za ovu zimu i eventualnu krizu plinom bolje pripremili. Hrvatski ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač:
„Garancije iz Ukrajine ohrabruju, a i Hrvatska čini sve da ne dođe do problema s opskrbom te da se na svim mogućim dobavnim pravcima osigura dovoljan dotok plina.Evo, neki dan smo bili u i u Rimu u talijanskoj kompaniji Eni i dogovorili da nam, eventualno, u određenim vršnim opterećenjima i eventualnim problemima ove zime omoguće dodatnu količinu iz zajedničkog plinskog izvora u Jadranu, za što smo dobili obećanja i vjerujemo da ne bi trebalo biti problema. Isto tako očekujemo od Prirodnog plina i "INE" da osigura dodatne količine preko, na žalost, jedinog dobavnog pravca koji Hrvatska još ima u ovom trenutku, a to je preko Slovenije i vjerujem da je i to moguće učiniti. A i danas ćemo dogovoriti sve s našim distributirima da, nedaj bože, bilo kakvog poremećaja budemo pripremljeni za bilo koju vrstu krizne situacije.“
Naglasio je da će do iduće godine biti izgrađen i dobavni pravac plina od Donjeg Miholjca prema mađarskoj granici. „I to bi definitvno trebalo značiti da Hrvatska više, u normalni okolnostima, ne bi više trebala imati problema s dobavnim pravcima.“
Na energetskom sastanku u Zagrebu sudjelovali su predstavnici 23 zemlje, za nove članice primljene su Ukrajina i Moldavija, slijedi faza ratifikacije.
Za razliku od prošle godine u ovo doba kad su se zbog krize u opskrbi ruskim plinom, mnogi smrzavali, a zaustavljane su i čitave proizvodnje proizvodnje danas u Zagrebu uglavnom optimistične izjave.
Državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike Republike Srbije Nikola Rajaković kaže da se ni u Srbiji ne boje nadolazećih hladnoća.
„Ove je godine sigurnost snabdijevanja plinom u Srbiji podignuta ipak na višu razinu i zbog toga, na pitanje o strahu odgovaram tako rezolutno i odlučno 'ne', ali ne mogu reći i eksplicitno 'ne' jer ipak je riječ tehničkim sistemima, a zna se da oni, iz raznih razloga i okolnosti, mogu biti ranjivi“
