Cijene plina u Evropi skočile su za čak 30 posto u ponedjeljak nakon što je iz Rusije rečeno da će jedan od njenih glavnih plinovoda za opskrbu Evropom ostati zatvoren na neodređeno vrijeme. Ovo je potaknulo nove strahove o nestašicama i racioniranju plina u Evropskoj uniji ove zime.
Referentna cijena plina porasla je na čak 272 eura po megavat satu (MWh) kada se tržište otvorilo nakon što je Rusija u petak rekla da curenje opreme plinovoda Sjeverni tok 1 znači da će ostati zatvoren nakon prošlosedmičnog trodnevnog prekida održavanja.
Evropa optužuje Rusiju da koristi oskrbu energijom kao oružje u znak odmazde za zapadne sankcije uvedene Moskvi zbog invazije na Rusiju. Rusija kaže da je Zapad pokrenuo ekonomski rat i da su sankcije omele rad plinovoda.
Plinovod Sjeverni tok 1 proteže se 1.200 kilometara ispod Baltičkog mora od ruske obale blizu Sankt Peterburga ka sjeveroistočnoj Njemačkoj. Otvoren je 2011. i putem njega može se prevesti maksimalnih 170 kubnih metara plina dnevno iz Rusije za Njemačku. No, već je radio sa samo 20 posto kapaciteta prije nego što su tokovi prošle sedmice zaustavljeni zbog održavanja.
Ruski plin koji se isporučuje preko Ukrajine, još jedne glavne rute, također je smanjen. Ovim je EU ostavljena da se utrkuje u pronalaženju alternativnih mogućnosti opskrbe plinom kako bi se dopunile zalihe za zimu.
Nekoliko je država pokrenulo planove za hitne slučajeve koji bi mogli dovesti do racionalizacije energije i povećanja izgleda za recesiju.
"Do opskrbe je teško doći, a postaje sve teže i teže zamijeniti svaku količinu plina koja ne dolazi iz Rusije", rekao je Jacob Mandel, viši saradnik za robe u Aurora Energy Research.
Ministri energetike zemalja EU-a trebali bi se sastati 9. septembra kako bi razgovarali o opcijama za obuzdavanje značajnog rasta cijena energije, uključujući ograničenja cijena plina i hitne kreditne linije za sudionike na energetskom tržištu, pokazuje dokument u koji je Reuters imao uvid.
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je u nedjelju da se Njemačka priprema za potpuni prekid isporuke plina.
Njemačka je u fazi dva od tri svog vanrednog plinskog plana. U trećoj fazi došlo bi do određenog racionaliziranja u industrijama.
Njemačka tone u mrak: Pripreme za zimu bez ruskog plina
![Radnik puni vreće ugljenom u Hans Engelke Energie, tvrtki za proizvode za grijanje, u Berlinu 10. augusta.<br />
<br />
U augustu je šef Hans Engelke Energie rekao za AFP da su ove godine masovno došli novi kupci zbog jeftinih proizvoda od ugljena i drva te da je odgodio svoje praznike kako bi održao korak s potražnjom. "Oni koji se griju na plin, ali još uvijek kod kuće imaju peć [na ugljen] sada žele imati ugljen", rekao je.](https://gdb.rferl.org/013e0000-0aff-0242-06d1-08da867727ca_w1024_q10_s.jpg)
U svojoj utrci za alternativnim opskrbama plinom, Njemačka ubrzano postavlja privremene terminale za ukapljeni prirodni plin (LNG) kako bi mogla primati plin od proizvođača koji se nalaze dalje, a planira i izgradnju stalnih LNG postrojenja.
Globalno tržište LNG-a već je bilo smanjeno jer je svjetska ekonomija potrošila zalihe u oporavku od pandemije.
Klaus Mueller, predsjednik njemačke Federalne mrežne agencije za energetski regulator, rekao je u avgustu da čak i ako su njemačka skladišta plina 100 posto puna, bila bi prazna za dva i po mjeseca ako se ruski tokovi plina potpuno zaustave.
Njemačka skladišta sada su popunjeni oko 85 posto, dok su skladišni kapaciteti širom Evrope prošle sedmice dostigli cilj od 80 posto.
Iako ruski plin još uvijek teče u Evropu preko Ukrajine, iako u smanjenim količinama, analitičari kažu da bi i te isporuke mogle biti prekinute zbog sukoba.
Rusija je do prošle godine činila oko 40 posto uvoza plina u EU, a evropske zemlje mjesecima se bore pronaći izvore opskrbe plinom.