Gasovod Sjeverni tok 1 neće biti ponovo pokrenut u subotu 3. septembra kako je ranije planirano, saopštila je ruska državna energetska kompanija Gazprom.
Gasovod Sjeverni tok 1 proteže se 1.200 kilometara ispod Baltičkog mora od ruske obale blizu Sankt Peterburga ka sjeveroistočnoj Njemačkoj. Otvoren je 2011. i putem njega može se prevesti maksimalnih 170 kubnih metara plina dnevno iz Rusije za Njemačku.
Njegovo ponovno pokretanje bilo je zakazano za subotu 3. septembra nakon što je zatvoren na tri dana zbog održavanja.
Kako su saopštili Sjeverni tok 1 je zatvoren zbog curenja nafte. Ova državna kompanija kaže da je kvar otkriven na kompresorskoj stanici Portovaya, a inspekciju su sproveli zajedno da radnicima Siemensa, njemačke kompanije koja pomaže u održavanju gasovoda.
Gazprom tvrdi da je otklanjanje curenja ulja u motorima moguće samo u specijaliziranim radionicama, za koje je Rusija ranije tvrdila da su ometene zbog zapadnih sankcija.
Uvoz gasa je zaustavljen dok se to ne popravi, dodaje se u saopštenju, prenosi BBC.
Otkako su zapadne zemlje uvele sankcije Moskvi nakon pokretanja invazije na Ukrajinu, Rusija je nekoliko puta smanjila isporuke gasa Evropi, koja od nje uveliko ovisi.
Moskva je okrivila sankcije, koje je Zapad uveo nakon što je Rusija napala Ukrajinu, za ometanje rutinskih operacija i održavanja Sjevernog toka 1. Brisel kaže da je to izgovor i da Rusija koristi gas kao ekonomsko oružje za odmazdu, što Rusija odbacuje.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen kaže da bi EU trebala nametnuti ograničenje cijena ruskog gasa kako bi osujetio, kako je rekla, pokušaje ruskog predsjednika Vladimira Putina da manipulira tržištem.
Cijene gasa vrtoglavo su porasle, što je naštetilo evropskoj industriji kao i domaćinstvima.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je da će Moskva isključiti isporuke Evropi ako Brisel uvede takvo ograničenje.
Smanjene isporuke preko Sjevernog toka, zajedno s nižim protokom gasa preko Ukrajine, još jedne velike rute, ostavile su evropske države da se bore s ponovnim punjenjem spremnika za zimu i potaknule su mnoge da pokrenu hitne planove za racionalizaciju energije.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je ranije u petak da bi moglo biti novih prekida u isporukama preko Sjevernog toka 1.
"Nije Gazprom kriv što resursi nedostaju. Stoga je ugrožena pouzdanost cijelog sistema”, odgovorio je na pitanje mogu li se očekivati novi prekidi.
U međuvremenu ministri finansija G7 najavili su da planiraju uvesti ograničenje cijena ruske nafte. Ograničenje će pomoći u borbi protiv inflacije, a istovremeno će smanjiti mogućnost Moskve da finansira rat u Ukrajini, rekla je američka ministrica finansija Janet Yellen.
Rusija je do prošle godine činila oko 40 posto uvoza plina u EU, a evropske zemlje mjesecima se bore pronaći izvore opskrbe plinom.
Izvor: Reuters, BBC
Njemačka tone u mrak: Pripreme za zimu bez ruskog plina
1/11Ovako je izgledala poznata obala Dresdena uvečer 22. augusta. Jarka svjetla obično prikazuju arhitekturu istočnonjemačkog grada, ali posljednjih sedmica obrisi su tamni.
Dok su svjetla na fasadama znamenitosti ugašena, a Nijemci se opskrbljuju drvima i ugljenom, dotok plina iz Rusije sve je neizvjesniji.
2/11I u Berlinu povijesna mjesta stoje uglavnom neosvijetljena nakon zalaska sunca. Ljudi uživaju u ljetnim večerima pokraj središnje berlinske katedrale.
Dok su svjetla na fasadama znamenitosti ugašena, a Nijemci se opskrbljuju drvima i ugljenom, dotok plina iz Rusije sve je neizvjesniji.
3/11Plinske lampe u Berlinu minimalno svijetle.
Mjere štednje energije dio su pokušaja Njemačke da smanji potrošnju energije i napravi zalihe plina jer opskrba iz Rusije postaje sve nesigurnija.
Dok su svjetla na fasadama znamenitosti ugašena, a Nijemci se opskrbljuju drvima i ugljenom, dotok plina iz Rusije sve je neizvjesniji.
4/11Ugao berlinskog Reichstaga u sumrak.
Njemačka se uvelike oslanja na Rusiju za svoje energetske potrebe. Prije invazije Kremlja na Ukrajinu 24. februara, 55 posto njemačkog plina nabavljalo se iz Rusije.
Dok su svjetla na fasadama znamenitosti ugašena, a Nijemci se opskrbljuju drvima i ugljenom, dotok plina iz Rusije sve je neizvjesniji.
5/11Radnik rastavlja plinsku uličnu svjetiljku u Berlinu 10. augusta.
Čini se da Kremlj koristi plin kao moć kako bi izvršio pritisak na Njemačku zbog potpore Berlina Kijevu. Protok ruskog plina kroz plinovod Sjeverni tok 1 smanjen je na manje od 20 posto kapaciteta u julu, a ruski Gazprom je kao razlog naveo "popravke opreme" za zagušeni protok plina.
Dok su svjetla na fasadama znamenitosti ugašena, a Nijemci se opskrbljuju drvima i ugljenom, dotok plina iz Rusije sve je neizvjesniji.
6/11Berlinski Stup pobjede jedan je od zamračenih spomenika.
Njemačka je 24. augusta odobrila drastične mjere za smanjenje potrošnje energije, uključujući ograničavanje grijanja na 19 stupnjeva Celzijevih unutar javnih zgrada i gašenje rasvjete na spomenicima. Razmatra se i zabrana zagrijanja privatnih bazena.
Dok su svjetla na fasadama znamenitosti ugašena, a Nijemci se opskrbljuju drvima i ugljenom, dotok plina iz Rusije sve je neizvjesniji.
7/11Gradska vijećnica Augsburga i okolni trg obično su navečer jako osvijetljeni.
Od septembra će njemačka željeznička mreža dati prednost vlakovima koji prevoze ugljen i naftu, što znači da će putnički vlakovi morati čekati dok vagoni s gorivom budu prolazili.
Dok su svjetla na fasadama znamenitosti ugašena, a Nijemci se opskrbljuju drvima i ugljenom, dotok plina iz Rusije sve je neizvjesniji.
8/11Bager mrkog ugljena radi u rudniku Tagebau Hambach 17. augusta.
Industrija ugljena u Njemačkoj trenutačno bilježi porast prodaje dok se potrošači pripremaju za zimu, a računi za plin za kućanstva rastu.
Dok su svjetla na fasadama znamenitosti ugašena, a Nijemci se opskrbljuju drvima i ugljenom, dotok plina iz Rusije sve je neizvjesniji.
9/11Radnik puni vreće ugljenom u Hans Engelke Energie, tvrtki za proizvode za grijanje, u Berlinu 10. augusta.
U augustu je šef Hans Engelke Energie rekao za AFP da su ove godine masovno došli novi kupci zbog jeftinih proizvoda od ugljena i drva te da je odgodio svoje praznike kako bi održao korak s potražnjom. "Oni koji se griju na plin, ali još uvijek kod kuće imaju peć [na ugljen] sada žele imati ugljen", rekao je.
Dok su svjetla na fasadama znamenitosti ugašena, a Nijemci se opskrbljuju drvima i ugljenom, dotok plina iz Rusije sve je neizvjesniji.
10/11Zamračena crkva Frauenkirche u Dresdenu 22. augusta.
Neki su s dolaskom zime izrazili strah od masovnih nemira u Njemačkoj, dok se energija ograničena i postaje skuplja. Kancelar Olaf Scholz nedavno je opisao sve veće troškove energije kao "bure baruta za društvo".
Dok su svjetla na fasadama znamenitosti ugašena, a Nijemci se opskrbljuju drvima i ugljenom, dotok plina iz Rusije sve je neizvjesniji.
11/11U blizini Wilhelmshavena 16. augusta gradi se plutajući terminal za ukapljeni zemni plin.
Njemačka gradi dva plinska terminala koji će pojednostaviti uvoz iz drugih zemalja dok pokušava napraviti zalihe na vrijeme za zimu. Berlin ima za cilj ispuniti rezerve plina do 95 posto do novembra.
Dok su svjetla na fasadama znamenitosti ugašena, a Nijemci se opskrbljuju drvima i ugljenom, dotok plina iz Rusije sve je neizvjesniji.
![Radnik puni vreće ugljenom u Hans Engelke Energie, tvrtki za proizvode za grijanje, u Berlinu 10. augusta.<br />
<br />
U augustu je šef Hans Engelke Energie rekao za AFP da su ove godine masovno došli novi kupci zbog jeftinih proizvoda od ugljena i drva te da je odgodio svoje praznike kako bi održao korak s potražnjom. "Oni koji se griju na plin, ali još uvijek kod kuće imaju peć [na ugljen] sada žele imati ugljen", rekao je.](https://gdb.rferl.org/013e0000-0aff-0242-06d1-08da867727ca_w1024_q10_s.jpg)
