Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Plavšić u Beogradu




Biljana Plavšić, bivša predsednica Republike Srpske, doputovala je danas oko 14 časova u Beograd iz Švedske, nakon odsluženja dve trećine od dosuđenih 11 godina kazne zatvora zbog ratnog zločina nad nesrbima u BiH tokom 1992. godine.

Iako su ostali putnici iz Stokholma doputovali redovnom linijom Jata, Plavšićeva je na beogradski aerodrom sletela iznajmljenom avionu Vlade RS, gde je sačekao Milorad Dodik. Pošto je službenim vozilom dovezao, i za ruku uveo u stan u Katanićevoj ulici na Vračaru, novinarima je izjavio:

“Gospođa Biljana Plavšić je ovde u Beogradu slobodna po svim ovim i božjim zakonima. Sve što sam imao da kažem o njenoj kazni, rekao sam u prošlosti. Mislim da je to bila nepravda i u tom pogledu to više apsolutno nije ni važno, pogotovo ne za nju koja treba da to što pre zaboravi, kao i mi, njeni prijatelji.”

Pred ulazom u zgradu bilo je nekoliko građana, koji su je dočekali, kao i brojni fotoreporteri i TV-snimatelji, kojima se Plavšić kratko obratila.

"Ne znam šta da vam kažem, posle devet godina biću slobodna i ne znam kako će to da bude, ali ja vam obećavam, nešto ćemo smisliti," rekla je Plavšić.

Poslušajte šta je na licu mesta zabeležila novinarka RSE Iva Martinović:



Po izlasku iz švedskog zatvora Biljana Plavšić nastavlja da živi u Beogradu, potvrdili su za RSE članovi njene porodice:

“To je porodični stan Plavšića i tu će boraviti. Vraća se u svoj stan.”

Biljana Plavšić po dolasku u Beograd 27. oktobar 2009. i premijer RS, Milorad Dodik

“Ona će doći u Beograd, jer je državljanin Srbije, ima pasoš Srbije i stan u Beogradu”, objašnjava novinar Miroslav Lazanski, inače, blizak rođak nekadašnje predsjednice Republike Srpske, jedine žene na optuženičkoj klupi Haškog tribunala, i prve osobe, iz kategorije najtežih ratnih zločina, koja je puštena nakon odslužene dvije trećine kazne.

Predsjednik odbora za podršku Biljani Plavšić Svetozar Mihajlović, koji je skoro dvije godine insistirao na njenom puštanju na slobodu:

„Biljana Plavšić dolazi u Beograd i ona će praktično biti u Beogradu. Tamo će stanovati, što nije isključeno da ona, naravno, ide u posjetu i u Banju Luku i u druge dijelove gđe se ukaže potreba. Ali najveći dio vremena, praktično njena adresa će biti u Beogradu.“


POTREBAN OPREZ

Za razliku od Milorada Dodika, Biljanu Plavšić nije sačekao, niti se o njenoj presudi izjašnjavao niko od zvaničnika u Beogradu, a prema rečima predsednika Nacionalnog saveta za saradnju sa Hagom Rasima Ljajića, zvanični Beograd mora da bude oprezan u kontaktima sa bivšom predsednicom RS jer bi neko iz međunarodne zajednice to mogao da zloupoterbi:

“Mislim da neki u međunarodnoj zajednici posmatraju na koji način će sve to proteći, s obzirom na najave oko ove ili one vrste dočeka. To nam u ovom trenutku apsolutno nije potrebno, posebno ne pred dolazak Serža Bramerca i izveštaj koji će podneti Savetu bezbednosti. Neki u međunarodnoj zajednici bi hteli da naprave neku priču i to iskoriste kao dokaz da eto Srbija podržava one koji su optuženi, odnosno osuđeni u Hagu,” kazao je Ljajić.

Osim ovih, Ljajić nije izneo druge zbog kojih vlasti ne bi trebalo toplo da dočekuju Biljanu Plavšić. Niko nije objasnio ni nezvanične informacije da će prvu osobu iz kategorije najtežih ratnih zločina koja je odslužila kaznu, ubuduće obezbeđivati pripadnici MUP-a.

NEPOVRATNA ISTINA

Plavšić je ranije danas oslobođena iz švedskog zatvora, ukrcala se u avion i napustila je Švedsku, potvrdile su švedske vlasti.

"Plavšić je jutros prevezena na međunarondi aerodrom Arland. Njen pritvor u Švedskoj je okončan kad je ušla u avion i napustila Švedsku", rekao je šef švedske službe za zatvorske i uslovne kazne Lars Nilen.

Biljana Plavšić je, prema navodima švedskog lista Dagens Nyheter, dovezena u crnom automobilu marke BMW 540, u policijskih pratnji na aerodromsku pistu i ukrcala se u avion tipa "cesna" 525, sa oznakama Republike Srpske.

Foto: Dagens Nyheter


Odluku o prevremenom puštanju na slobodu Biljane Plavšić jer je odslužila dve trećine kazne od 11 godina, i njen dolazak u Beograd niko od zvaničnika u Srbiji ne želi da komentariše.

Sonja Biserko iz Helsinškog odbora za ljudska prava ocenjuje za naš program da je upravo njihova reakcija u ovom trenutku izuzetno važna, kako bi se sprečilo da je i javnost u Srbiji dočekuje poput porodice:

“Ono što je bitno jeste činjenica da je ona osuđena kao ratni zločinac i to je nepovratna istina koja ovde tek treba da se obradi, usvoji i da se na taj način tretira. Činjenica da je pred sudom priznala, a kasnije negirala zločine govori o njenom karakteru i ličnosti, i o tome da njeno pokajanje nije bilo iskreno. To kako će biti dočekana od zvaničnika u Beogradu biće signal našoj javnosti da se uvažava rad Haškog suda i sve ono što stoji iza presude Biljani Plavšić. Bez obzira na godine koje je odslužila, ta presuda ima velike implikacije za Srbe i za projekat koji je vođen u njihovo ime.”

Odluku predsednika Haškog tribunala Patricka Robinsona da bude prevremeno puštena na slobodu jer je odslužila dve trećine kazne od 11 godina, i njen dolazak u Beograd građani dočekuju uz različite stavove:



ŠVEDSKI MEDIJI KRITIKUJU BILDTA

Član Parlamenta Švedske, socijaldemokrata Thomas Bodstrom, koji predsjedava Komitetom za pravdu, prijavio je ministra inostranih poslova ove zemlje Carla Bildta ustavnom komitetu tvrdeći da je ovaj došao u konflikt interesa, učestvujući u odluci o puštanju Biljane Plavšić na slobodu, javlja švedski list SDV.

Bodstrom traži od ustavnog komiteta da odluči da li je Bildt bio u sukobu interesa kada je bio jedan od učesnika u vladinoj odluci da se oslobodi Biljana Plavšić, javlja švedski list SDV.

Bodstrom, inače bivši ministar pravde, izjavio da ga je Bildt zvao u nekoliko navrata dok je obavljao ministarsku funkciju, kako bi se uvjerio da će se sa Biljanom Plavšić postupati dobro. Prema pisanju lista Svenska Dagbladet, Bildt je Plavšićevu posjećivao u zatvoru.

"On je više zvučao kao njen brat, a ne neki advokat. Činilo mi se da imaju mnogo jače međusobne odnose," kazao je Bodstrom.

On je dodao da takva snažna lična predanost Carla Bildta vjerovatno mogla dovesti do sukoba interesa pri donošenju odluke o njenom puštanju na slobodu.

Švedski mediji podsjećaju da je Carl Bildt svjedočio za vrijeme suđenja Biljani Plavšić o njenim poslijeratnim naporima, ocjenjujući ih hrabrim. Ovo njegovo svjedočenje nije utjecalo na najnovije optužbe.

Kritike su uslijedile i u komentaru lista Dagens Nyheter, no švedska vlada je istakla kako je odluka o oslobađanju Plavšićeve donesena na osnovu tamošnjih zakona.

Carl Bildt nije htio komentirati ove navode.

Biljana Plavšić je priznala u oktobru 2002. krivicu za progon muslimana i Hrvata u 37 opština u BiH 1992. godine. Godinu dana kasnije Sud u Hagu osudio je na 11 godina zatvora. Napominjući da Plavšićeva nije ispoljavala pretjeranu volju da sarađuje s haškim tužilaštvom, predsjednik Haškog tribunala Patrick Robinson je ocijenio da je dovoljno to što je ona svjedočila u procesu protiv Momčila Krajišnika.

Plavšićeva se dobrovoljno predala sudu u Hagu odmah nakon što je je optužena u januaru 2001. godine.

Više u tekstu: Plavšić pomilovana, porodice žrtava ogorčene

Prije nego što je napustila Švedsku, televizija N4 uradila je ekskluzivan intervju sa Biljanom Plavšić, koji će biti emitovan večeras u 19 sati na toj tv stanici. Između ostalog pitali su je šta je osjećala prije genocida nad hiljadama Bošnjaka u Srebrenici. U intervjuu je govorila i o vremenu provedenom u švedskom zatvoru.

Nagrada za 'dobro vladanje''

NAGRADA ZA 'DOBRO VLADANJE'

Odlukom predsjednika Haškog tribunala Patricka Robinsona 15. septembra, Biljani Plavšić, koja sada ima 79 godina, odobreno je prijevremeno puštanje na slobodu jer je odslužila dvije trećine kazne od 11 godina, na koju je osuđena zbog zločina nad nesrbima tokom rata u BiH.

Kao olakšavajuća okolnost uračunato je i dobro vladanje, priznanje krivice, sarađivanje sa Tribunalom, te slabo zdravstveno stanje.

U obrazloženju odluke o prijevremenom puštanju na slobodu, predsjednik Tribunala je naznačio da je Plavšićeva, kako se navodi, „pružila dokaze značajne rehabilitacije tokom boravka u zatvoru, a uzeto je u obzir i to što je priznanjem krivice za progon muslimana i Hrvata u BiH još 2002. godine "prihvatila odgovornost u ranoj fazi postupka“.

Plavšićeva je, takođe, izrazila kajanje zbog žrtava, uz nadu da će to pružiti utjehu njihovim porodicama, piše u odluci.

Udruženja žrtava i nevladine organizacije u BiH smatraju ovu odluku skandaloznom, uz ocjene da Haški sud nije ispunio svoju namjenu da žrtvama osigura pravdu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG