Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Plavšić pomilovana, porodice žrtava ogorčene


Biljana Plavšić, pomilovani ratni zločinac
Haški sud odobrio je da bivša predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić 27. oktobra bude puštena na prijevremenu slobodu.

U obrazloženju odluke Patrik Robinson sudije Patrika Robinsona stoji kako je Plavšić ispunila uslov od dvije trećine izdržane kazne za ratne zločine, te joj se kao olakotna okolnost uračunava i dobro vladanje, priznanje krivice, sarađivanje sa Tribunalom, te slabo zdravstveno stanje.

Udruženja žrtava i nevladine organizacije u BiH smatraju ovu odluku skandaloznom, uz ocjene da Haški sud nije ispunio svoju namjenu da žrtvama osigura pravdu.

Plavšićeva je 2003. godine osuđena na 11 godina zatvora za zločine nad nesrpskim stanovništvom u 37 opština u BiH, što je i priznala pred Tribunalom.

Uz njeno zdravstveno stanje, te činjenicu da je prema švedskim pravilima, po kojima izdržava kaznu, stekla uslov za puštanje na slobodu, glasnogovornica Haškog suda Nerma Jelačić dodaje i druge elemente presudne za pomilovanje.

"U odluci predsjednika Tribunala stoji da se njeno priznanje krivice zbraja u jednu od olakšavajućih okolnosti. Bez obzira na njene pokušaje da to negira iz zatvora, to priznanje ostaje, kao i njeno proglašenje krivice i njeno osuđivanje za ratne zločine koje je počinila kao predstavnica bosanskih Srba u toku rata u BiH. Odigrala je ulogu i činjenica da je ona svjedočila u predmetu koji se vodio protiv
Bez obzira na njene pokušaje da to negira iz zatvora, priznanje ostaje, kao i njeno proglašenje krivice i njeno osuđivanje za ratne zločine koje je počinila
Momčila Krajišnika ovdje, kao i da je davala izjave za neke druge predmete,“ Jelačić je rekla za RSE.

Zločini nad muslimanima i Hrvatima za koje je osuđena dogodili su se u između ostalih mjesta i u Bijeljini u kojoj su se pod vođstvom paravojnih snaga Željka Ražnjatovića Arkana tokom 1992. godine dogodili stravični zločini. Plavšićeva se u Bijeljini sastala s Arkanom.

"Prirodni fenomen"

U intervjuu za Radio Slobodna Evropa, datom 1999. godine, prisjetila se posjete tvrdeći kako nije bilo znakova genocida, kao i to da su muslimani bili uplašeni - ali ne od Arkana kome su žene ljubile ruke. A s Arkanom se u Bijeljini ljubila i Plavšićeva, kako je rekla, zahvalna za takav tretman prema nesrbima.

"Tako smo ušli u Bijeljinu. I kada smo došli tamo, Arkan je poredao one svoje pretorijance, bili su zaista onako reprezentativni momci za vidjeti. On je onako raport podnio i rekao: ’Mnogo vam hvala.’ Tad je bio onaj poljubac koji je ostao zabilježen. Mislim zaista sam ja zahvlana što je bilo sve u njegovim rukama. On je mogao te ljude, ne znam ni ja, šta od njih da uradi, ali kad sam došla u Bijeljinu, on je bio gospodar tamo,“ rekla je Plavšić.

Tri godine kasnije u haškoj će sudnici priznati odgovornost za zločine.

"Sada sam se uvjerila i prihvatam da su više hiljada nevinih ljudi bili žrtve organizovanog i sistematičnog djelovanja, da su uklonjeni muslimani i Hrvati sa područja koje su Srbi smatrali svojim. U to vrijeme ja sam olako ubijedila samu sebe da je ovo pitanje opstanka i samodbrane. Ustvari više od toga, naše rukovodstvo, čiji sam bila neophodan dio, vodilo je poduhvat koji je za žrtve imao nebrojne nevine ljude,“ rekla je Plavšić u svom priznanju.

U opštinama navedenim u optužnici, oko 850 sela u kojima su živjeli muslimani i Hrvati fizički su uništena i više ne postoje, zaključak je presude.

Ipak, nakon izrečene kazne i premiještanja u zatvor u Švedskoj, 79-ogodišnja profesorica biologije, koja je pravdala zločine nad muslimanima i Hrvatima tokom rata u BiH riječima da se radi o „prirodnom fenomenu“, priznala je da je obmanula Tribunal, koji je njeno priznanje smatrao važnim korakom ka pomirenju.

Upravo stoga je Tribunal trebao preispitati njeno priznanje krivice, a ne nagraditi je, smatra Mirsad Tokača, direktor Istraživačko-dokumentacionog centra iz Sarajeva, koji je bio i jedan od svjedoka u slučaju Plavšić.

"Stoički izdržala"

"Uživaće ostatak svog života na slobodi neko ko je počinio stravične zločine u ovoj zemlji, ko je bio organizator, ideolog i inspirator zločina. Zapravo, govorimo o novom skandalu koji se veže za Tribunal. Izgleda kako vrijeme odmiče da on sve više tone u jednu nevjerodostojnost i u potpuno razočaranje svih koji su učestvovali da se dosegne pravda," rekao je Tokača.

Svetozar Mihajlović, član Odbora za pomilovanje Biljane Plavšić koji je skoro dvije godine insistirao na njenom puštanju na slobodu, kaže kako se radi o očekivanom potezu.
Mislim da je Biljana Plavšić stoički izdržala sve to što se dešavalo praktično od početka 90-ih godina pa ovamo


"Mislim da je Biljana Plavšić stoički izdržala sve to što se dešavalo praktično od početka 90-ih godina pa ovamo. Najvažnije je da Biljana Plavšić dođe na slobodu i da se sastane sa svojom porodicom,“ rekao je Mihajlović.

Milorad Dodik, premijer RS, koji je lobirao za pomilovanje Biljane Plavšić, te je početkom godine i posjetio u zatvoru, najavio je i ponovni odlazak.

"Ja bih volio da je i ranije bilo. Sutra odlazim kod nje da je posjetim i radujem se činjenici da postoje šanse koje će definitivno taj problem riješiti,“ rekao je Dodik.

Predsjednik SDA Sulejman Tihić, i sam bivši logoraš, o pomilovanju kaže.

"Moj lični stav u odnosu na ono za šta je ona odgovorna - mislim da nije zaslužila pomilovanje,“ rekao je Tihić.

Pravo za žrtve?

Porodice žrtava zločina za koje je Plavšićeva osuđena za RSE kažu kako gube povjerenje u Tribunal koji je u presudi naveo kako je kao posljedica kampanje ubijanja registrovano 1.100 masovnih ubistava ljudi i 320 potencijalnih lokacija gdje bi se ta tijela mogla nalaziti.

Predsjednica Udruženja majke enklava Srebrenica i Žepa Kada Hotić.

"Zar ima žrtva ikakvo pravo? Zar mogu počinici imati toliko slobode? Ili je taj Sud u Hagu samo farsa da nam zamaže oči?“ rekla je Hotić.

Plavšićeva je proglašena krivom i za 408 zatočeničkih objekata gdje su ljudi bili prinudno zatvoreni i podvrgnuti teškom fizičkom i psihičkom zlostavljanju, uključujući teška premlaćivanja, kao i
Zar ima žrtva ikakvo pravo? Zar mogu počinici imati toliko slobode? Ili je taj Sud u Hagu samo farsa da nam zamaže oči
nepodnošljive uslove života s nedovoljno hrane i bez ikakvih higijenskih uslova. Predsjednik Saveza logoraša BiH Murat Tahrović smatra da je i kazna od 11 godina bila simbolična.

"Jer ako ste vi bili organizator jednog zločinačkog sistema koji je na tako brutalan način postupao sa ljudima i dobijete kaznu koja će u končanici biti negdje oko 7,5 godina, onda je to jasna poruka svima u budućnosti da se na neki način zločin isplati. To nije kažnjavanje zločina, to je kažnjavanje žrtve još jednom i mislim da je to jedna od težih pogrešaka Međunarodnog suda pravde,“ rekao je Tahirović.

Murat Tahirović
Predsjednica Društva za ugrožene narode Fadila Memišević smatra skandaloznim postupak Haškog suda u slučaju pomilovanja. Memišević kaže i da Tribunal kao krajnji autoritet nije ispunio svoju obavezu.

"Ovo je ruganje pravdi. Rečeno je da se glas žrtava čuo. Rat je završen tako kako je završen, nema poraženog, nema pobjednika. Tribunal je imao zadatak da sve one koji su počinili užasne zločine sankcioniše. Ali ovo? Ovo je stvarno jedna smijurija, jedan cirkus," rekla je Memišević.

I Tokačina vjera u pravdu Haškog suda je poljuljana.

"Treba ovih dana da primim jedan poziv i vjerujte da sam u dilemi da potpuno odbijem da dalje učestvujem u radu tog suda. Mislim da je to što oni rade samo pokušaj da se što prije zatvore vrata i da se stavi tačka.“

Plavšićeva se Haškom sudu dobrovoljno predala 2001. godine, a na slobodu bi iz zatvora u Švedskoj trebala biti puštena 27. oktobra.

Pročitajte i poslušajte intervju sa Biljanom Plavšić koji je naša urednica Sabina Čabaravdić napravila 1999. godine, u kojem Plavšić, između ostalog, govori o odluci da se bavi politikom, raspadu Jugoslavije i uzrocima rata te sastanku sa Arkanom nakon "oslobađanja" Bijeljine u aprilu 1992.

Pročitajte, također, i odlomak iz knjige bivše glavne tužiteljice Haškog tribunala Carle de Ponte o Plavšićkinom priznanju krivice.

Biljana Plavšić: Svi su imali veliku želju da rasture Jugoslaviju

Pogledajte snimak ratnog kabineta Republike Srpske kojeg vodi Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić i Ratko Mladić.



Pogledajte i snimak sastanka kojem su prisustvovali Plavšić, Fikret Abdić, oficiri JNA i Željko Ražnatović Arkan, čije snage su dan prije zauzele Bijeljinu i koji u toku sastanka Abdiću daje Kalašnjikov ofarban u zeleno za koji kaže da je napravljen u Hrvatskoj za muslimane.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG