Dostupni linkovi

Ustavna diskriminacija po nacionalnom osnovu


Bosnia – A view of Sarajevo, Jul2006
Bosnia – A view of Sarajevo, Jul2006

Prema važećem Ustavu BiH, za članove tronacionalnog Predsjedništva mogu se birati Srbin iz Republike Srpske, i Bošnjak i Hrvat iz Federacije. Drugačija kombinacija ne postoji, što je Ilijasa Pilava iz Srebrenice natjeralo da evropskom Sudu za ljudska prava tuži BiH, napominjući kako je to kršenje jednog od osnovnih prava svakog čovjeka – diskriminacija po nacionalnom osnovu.

Po Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske može se kandidirati samo Srbin, a iz Federacije samo Bošnjak i Hrvat. Ova zakonska odredba krši ljudska prava, tvrdi Ilijaz Pilav iz Srebrenice, čija je kandidatura odbijena na posljednjim izborima. Zbog toga je Pilav odlučio svoja prava tražiti na Europskom sudu za ljudska prava u Strasborgu. Ubijeđen je kako će sud presuditi u njegovu korist: "Bila je upravo želja da se skrene pažnja tim postupkom na diskriminirajući Izborni zakon u BiH - dakle, samo na jedan segment nakaradnog ustavnog ustrojstva BiH. To je bio moj nekakav udio u tome da pokušam da dam i nekakav lični doprinos kako bih skrenuo pažnju na to da su jedan ili dva konstitutivna naroda dijelom obespravljena u ovoj zemlji u 21. vijeku.“ Početkom ove godine istom sudu tužbu je poslao i predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci. Za njega je Izborni zakon BiH također diskriminirajući jer se za člana Predsjedništva ne mogu kandidirati pripadnici nacionalnih manjina: „Nama je jednostavno onemogućeno da uopšte participiramo u tim izborima i iskoristimo svoje pasivno građansko pravo, znači pravo da budemo birani, a ne pravo da glasamo jer smo obavezni da glasamo, jer je to građansko pravo i građanska obaveza svakoga građanina. Naš izborni zakon je donesen još i ranije. Međutim, nisam bio kao pravnik siguran da mogu to da uradim prije nego što je BiH ratifikovala Protokol 12, uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, koji izričito kaže da na sve funkcije u državi za koje se izbori vrše glasanjem svi građani moraju biti u ravnopravnom položaju, sa mogućnošću da glasaju i da budu birani.“

Da bi pripadnik nacionalnih manjina participirao u vlasti BiH, mora zastupati interes svoje stranke, a ne manjine koju predstavlja, ističe Stevica Habrljuk, predstavnik Saveza nacionalnih manjina RS-a:

„U zakonu o zaštiti prava nacionalnih manjina - a mi bismo željeli da se taj zakon u pravom smislu provodi - ima dosta manjkavosti. Nacionalne manjine mogu učestvovati u vlasti samo ukoliko su članovi određenih partija i preko partija mogu doći na određene funkcije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. U tom slučaju, pripadnik nacionalne manjine u svakom slučaju zastupa interes partije koju predstavlja, a ne interes nacionalne manjine.“

Inicijativom o konstitutivnosti naroda, koju su prije 10 godina pokrenule nevladine organzacije, postignut je tek djelimičan nacionalni balans u entitetskim institucijama vlasti, kaže Ivo Komšić, predstavnik nevladine organizacije Hrvatsko narodno vijeće:
„A svjedoci smo da je to na nivou entiteta učinjeno više formalno nego suštinski, posebno u RS-u, gdje Bošnjaci i Hrvati dosta formalno funkcioniraju kao neki organi vlasti, kao ljudi koji imaju uticaj na vlast i kao dio vlasti. U Federaciji mi smo uspjeli uvesti u federalni parlament Klub Srba, koji nije do kraja popunjen, ali on ipak funkcionira u Domu naroda, tako da je taj princip zadovoljen. Međutim, problem su niže razine vlasti - kantoni i općine. Oni to očito ne poštuju.“
Komšić, također, dodaje kako je slična inicijativa nedavno pokrenuta i u Skupštini Kantona Sarajevo, ne bez velikih rezultata:
„Mi danas u kantonu sarajevskom imamo negdje oko 44 javne funkcije, kantonalne javne funkcije, od kojih 43 popunjavaju Bošnjaci i jednu Srbin, a Hrvat nema nijedan na toj javnoj funkciji. Evo, do danas taj problem, koji smo mi pokrenuli, nije riješen u kantonalnoj skupštini Sarajeva.“
XS
SM
MD
LG