Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Petnaest godina od genocida u Srebrenici




Mirna Sadiković

U nedjelju je obilježena 15. godišnjica genocida u Srebrenici, nekadašnjoj zaštićenoj zoni UN-a, kada je vojska i policija Republike Srpske, na čelu sa Ratkom Mladićem, 11. jula 1995. godine, ubila 8.372 Bošnjaka, u najvećem zločinu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Obavljen je ukop 775 žrtava genocida, a najmlađe žrtve koje su ukopane su dvojica dječaka od 14 godina, dok je najstarija žrtva imala 78 godina.

Najbrojnijem ukopu do sada prisustvovalo je 40 hiljada ljudi, članova porodica, prijatelja. U Potočarima su bili prisutni i zvaničnici BiH, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, brojne delegacije evropskih zemalja, predsjednička delegacija SAD-a, te predstavnici diplomatskog kora u BiH.

U Memorijalnom centru Potočari organizovana je do sada najmasovnija kolektivna dženaza u posljednjih deset godina od kada traju zajednička ukopavanja.

Uz 774 ubijena Bošnjaka ukopan je i jedan katolik, Rudolf Hren, koji je također ubijen 11. jula 1995. godine.

Hatidža Mehmedović u nedjelju je ukopala dva sina i muža.

„Za jedno dijete mi je bilo 15 godina nade da će doći živo, a za jedno dijete i muža – to sam čula 2007. godine. Ja kopam moje dijete – pola tijela kopam, kopam ga bez glave, bez grudnog koša. Tako isto i od muža. Rekli su mi da ne postoji mogućnost da se više nađe. Nisam bila rada da kopam dok se ne nađe i posljednji dio tijela mojih najmilijih,“
kazala je ona.

Zločinci će morati odgovarati

Ambasador SAD u BiH Čarls Ingliš prenio je poruku predsjednika SAD-a Baraka Obame.

„Na današnji dan prije 15 godina, uprkos decenija zaklinjanja na 'nikad više', na ovim poljima i u ovim brdima ubijeno je osam hiljada muškaraca i dječaka. Oni su bili braća, sinovi, očevi, muževi, a okončali su kao žrtve genocida. Rekao sam i vjerujem da je užas Srebrenice mrlja na našoj kolektivnoj savjesti. Danas odajemo počast ljudima koji su željeli živjeti u miru i vjerovali obećanjima da će ih u strašnim vremenima zaštititi međunarodna zajednica, ali u trenutku njihove najveće potrebe - bili su prepušteni sami sebi,"
navodi se u poruci američkog predsjednika.

"SAD insistiraju na pravdi, a pravda mora podrazumijevati potpunu odgovornost za počinjene zločine, utvrđivanje istine o nestalim, te sudski progon i osudu počinioca genocida. To uključuje i Ratka Mladića koji je predvodio egzekucije a koji je još uvijek na slobodi. SAD pozivaju sve vlade da udvostruče napore u pronalaženju odgovornih, hapšenju i izvođenju pred lice pravde. Time bi se odala počast srebreničkim žrtvama i ispunila moralna obaveza i zakonska obaveza da ne dozvolimo da zločin takvih strašnih razmjera ostane nekažnjen,“
piše u poruci.

Zvaničnici na komemoraciji povdom godišnjice genocida u Srebrenici, 11. jul 2010. Foto: Midhat Poturović
Ministar vanjskih poslova Francuske Bernar Kušner poručio je da "smo danas svi stanovnici Srebrenice. Ali ne treba nam osveta nego tolerancija i politika koja će omogućiti BiH da nastavi put ka Evropi."

"Stoga je dobro što su danas ovdje prisutni predsjednici i premijeri mnogih država. Želim ih pozvati da pomognu pronaći način da se bh. političarima da ohrabrenje da postignu dogovor kako bi ova zemlja konačno postala stabilna i da ne bude više podijeljena jer, inače, ne može takva ući u Evropu,“
kazao je Kušner.

Danilo Tirk, predsjednik Republike Slovenije, obratio se prije svega majkama Srebrenice.

„Vaša patnja je naš zajednički dug. Iz Slovenije donosim poruku da u svojoj boli niste same. Naša sućut je iskrena i duboka. Nasilje nad ljudima bez zaštite, bez snage za samoodbranu, je veliko zlo i težak zločin. Svi će zločinci morati odgovarati za svoje zločine. To je jedini put prema pravdi, prema ljudskom dostojanstvu i trajnom miru. Svi mi, svi preživjeli, a posebno mlade generacije, moramo razumjeti da praštanje ne znači zaborav, da genocid počinjen u Srebrenici neće biti zaboravljen i da je naša podrška preživjelima zauvijek tu,“
rekao je Tirk.

Thorbjørn Jagland, generalni sekretar Vijeća Evrope, Yves Laterme, premijer Kraljevine Belgije, Recep Tayyip Erdogan, premijer Republike Turske, te Valentin Inzko, visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU u BiH, u svom obraćanju prisutnima poručili su da je nedopustivo da se Ratko Mladić, naredbodavac egzekucija, još nalazi na slobodi i pozvali sve prisutne zvaničnike na dodatni napor da se omogući zadovoljenje pravde i presuda svima koji su učestvovali u genocidu.

Protiv poricanja genocida


Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Siladžić podsjetio je da su mnoge vlade demokratskih zemalja osudile genocid - osim BiH.

„Međunarodna zajednica je priznala fatalnu grešku učinjenu prema žrtvama genocida u Srebrenici kroz priznanje Ujedinjenih nacija, kroz deklaracije koje su neke demokratske zemlje pojedinačno donosile. Kongres SAD je osudio genocid, etničko čišćenje i agresiju protiv BiH, Evropski parlament je proglasio 11. juli Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, a Skupština Srbije osudila ovaj zločin i ponudila izvinjenje porodicama žrtava. Dakle, nigdje u svijetu, nigdje, osim u Bosni i Hercegovini, ne poriče se genocid koji je ovdje počinjen. Prijedlog zakona o zabrani poricanja holokausta i genocida blokiran je u Parlamentarnoj skupštini BiH upravo od onih koji poriču genocid. Tragično je i zbunjujuće da se neki u međunarodnoj zajednici prema poricateljima strašnih zločina u BiH odnose otprilike na isti način kao što su se odnosili prema izvršiocima tih zločina za vrijeme rata. I to se mora promijeniti. Očekujemo, konkretno, da EU postavi zahtjev Parlamentarnoj skupštini BiH da usvoji predloženi Zakon o zabrani poricanja holokausta i genocida,“ istakao je Silajdžić.

Poglavar Islamske zajednice u BiH Reis-ul-ulema Mustafa ef. Cerić poručio je da Srebrenica treba da bude nauk, ali i opomena da se takav zločin više ne ponovi.

„Svi moramo učiti o genocidu, ne samo kao o povijesnim činjenicama, već kao način da upoznamo našu djecu o opasnosti rasizma, antisemitizma, islamofobije i drugih primjera ljudske netrpeljivosti. Moramo poučiti mlade naraštaje da cijene demokraciju i ljudska prava, te ih hrabriti da odbace mržnju, netoleranciju i etničke sukobe. Danas, ovdje, u Potočarima, svi moramo biti ujedinjeni, u našoj zemlji, u Evropi i širom svijeta u osudi zločina genocida,“
poručio je on.

Do sada je u Memorijalnom centru u Potočarima ukopano 4.504 tragično stradalih. 2.000 nekompletnih skeleta identifikovanih žrtava je u Identifikacionom centru, a za više od 2.000 osoba se još uvijek traga.



*****
Mogao bi vas interesovati i ovaj tekst:
Sjećanja obitelji srebreničkih žrtava
XS
SM
MD
LG