Dostupni linkovi

Crkva i državljanstvo - kamen spoticanja sa Srbijom


Ilustracija
Navršilo se pet godina od referenduma o državno-pravnom statusu, na kom je Crna Gora odlučila da se izdvoji iz državne zajednice sa Srbijom i postane nezavisna. Ova odluka se odrazila na obije države i njihove međusobne odnose, ali je najznačajnije - kakve su posljedice nastale u konkretnoj ravni, odnosno, svemu što direktno utiče na život ljudi.

Međudržavni odnosi Crne Gore i Srbije imaju uspone i padove. Najveće zahlađenje od razdvajanja, koje se desilo prije tačno pet godina, bilo je uzrokovano crnogorskim priznanjem nezavisnosti Kosova.

Srbija je, pogođena takvom odlukom, protjerala ambasadora Crne Gore.

Nezadovoljstvo s druge strane, proizvodi nastojanje Srbije da utiče na "srpsko pitanje" u Crnoj Gori, što je formalizovano i u nedavno objavljenoj, pa korigovanoj Strategiji srpske Vlade o unapređivanju odnosa sa dijasporom koja je, kao glavni mehanizam djelovanja u Crnoj Gori označila, Srpsku pravoslavnu crkvu.

Upravo pitanje Crkve, čije je sjedište u Beogradu, a djeluje u Crnoj Gori, predstavlja jedan od, za Crnu Goru, problematičnih aspekata novih odnosa dvije države.

Međutim, materijalno iscpljenim građanima, prezasićenim političkim razmiricama, važnija su konkretna pitanja koja svakodnevno utiču na njihov život, a jedan od važnih problema je pitanje državljanstva.

Dok Srbija ima sasvim liberalan odnos prema dvojnom državljanstvu, to u Crnoj Gori nije pravilo. Restriktivan odnos se obrazlaže mogućnošću ugrožavanja demografske ravnoteže, teritorijalno male države sa malobrojnim ali višenacionalnim stanovništvom.

Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Osman Subašić ističe da državljani nekadašnje zajedničke države ipak imaju poseban status u odnosu na ostale strance.

"Državljani država nastalih na prostorima bivše SFRJ mogu steći crnogorsko državljanstvo po privilegovanim uslovima u odnosu na prijem redovnim putem, odnosno kada je u pitanju prijem onih klasičnih stranaca. Taj rok je istekao 5. maja ove godine ali su u toku izmjene i dopune zakona, koji je u skupštinskoj proceduri. Ja mislim da će taj rok biti produžen", kaže Subašić.

Vlada je upravo ovih dana utvrdila Predlog izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu, kojim je predviđeno produženje roka za podnošenje zahtjeva za prijem po olakšanim okolnostima do 31. jula naredne godine, za državljane republika bivše SFRJ, što zapravo znači da, ako su prebivalište u Crnoj Gori prijavili prije 3. juna 2006., ne moraju da ispunjavaju uslov desetogodišnjeg boravka koji, inače, važi za strance.

U javnosti figurira cifra od preko 60 hiljada lica koja ispunjavaju uslov, a nijesu riješili taj problem, za čije su rješenje glavne smetnje dugotrajna procedura i visoki troškovi: u Crnoj Gori za dodjeljivanje državljanstva, ali i u drugoj državi koja treba da odobri, još skuplji, otpust iz prethodnog državljanstva.

Građani Crne Gore bez državljanstva, a porijeklom iz bivše Jugoslavije, na raspolaganju imaju još jedno rješenje.

"Takvo lice može dobiti i status stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori. To smo u zakon uveli zbog toga što treba za sticanje crnogorskog državljanstva otpust iz ranijeg državljanstva druge države. Onaj ko želi da zadrži državljanstvo druge države i da ima zakoniti boravak u Crnoj Gori može sebe da nađe kroz status stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori", kaže Osman Subašić.

Privredna saradnja na visokom nivou

Jedan od aspekata odnosa Crne Gore i Srbije, koji imaju značajan uticaj na život ljudi je ekonomska saradnja, koja i sada, pet godina nakon razdvajanja, pati zbog nepostojanja direktnog platnog prometa.
Bolnica u Beogradu - ilustrativna fotografija: Vesna Anđić

Predstavnica crnogorske Unije poslodavaca Zvezdana Oluić, kaže da upravo to predstavlja glavni problem u, inače intenzivnoj, privrednoj saradnji dvije države.

"Cijenimo da je prosto nerazumljivo da se nakon 5 godina od proglašenja nezavisnosti naše države transfer novca iz Crne Gore za Srbiju obavlja na skuplji način – preko trećih, odnosno stranih banaka", navodi ona.

U Uniji poslodavaca kažu da je privredna saradnja sa Srbijom na tako visokom nivou, da postoje razmišljanja o sklapanju posebnih ugovora kojim bi se toj saradnji dao prioritet u odnosu na druge zemlje.

Oluić ima i podatke koji ilustruju obim ekonomske razmjene.

"Jedna trećina od ukupnog izvoza Srbije u Crnu Goru čine prehrambeni proizvodi. U spoljnotrgovinskoj razmjeni Crne Gore na prvom mjestu je Srbija u koju je izvezeno robe u vrijednosti 74, 9 miliona eura ali je uvezeno gotovo 6 puta više. Učešće Srbije u ukupnoj robnoj razmjeni sa Crnom Gorom u 2010. godini iznosi 25,5 odsto. Crna Gora je na 4. mjestu po količini izvezene robe iz Srbije. Direktne strane investicije iz Srbije u Crnu Goru iznose više od 230 miliona eura. U Crnoj Gori ima preko 1.500 preduzeća čiji su osnivači pravna i fizička lica iz Srbije. Takođe, u našoj zemlji zaposlen je veliki broj radnika iz Srbije, naročito u građevinskom sektoru i od 15 hiljada sezonskih radnika u turizmu više od 50 posto su iz Srbije", kaže Oluić.

Nakon osamostaljenja nije bilo slučajeva ugrožavanja imovinskih prava građana obije države. Protok ljudi se nesmetano odvija. Građani Srbije i dalje zauzimaju glavno mjesto u strukturi turista koji dolaze u Crnu Goru.

Obrazovni sistemi su, takođe, potpuno otvoreni za školovanje studenata iz druge države. Saradnja u zdravstvu je korektna, ali uz značajne izdatke za Crnu Goru koja plaća liječenje svojih državljana u Srbiji.

"U toku 2010. godine za liječenje crnogorskih osiguranika u Srbiji Fondu za zdravstveno osiguranje je fakturisano blizu 7 miliona eura. Saradnja je korektna izuzimajući pojedine primjere. Pojedine zdravstvene ustanove kao što je KBC Bežanijska kosa u Beogradu odbijaju da prime naše osiguranike. Pojedine zdravstvene ustanove, odmah poslije referenduma su za 100 posto poskupile zdravstvene usluge za naše osiguranike. Takav primjere je Specijalna ortopedska bolnica sa Banjice, koja nije samo duplo povisila cijene već traži od tada da se svaka profaktura uplati unaprijed", navodi portparol Fonda zdravstva, Amer Ramusović.
XS
SM
MD
LG