Dostupni linkovi

Most na Pelješcu - nekom prijetnja, nekom obećanje


Plan trase mosta Komarna - Pelješac

U novoj prepisci na liniji Bosna i Hercegovina - Hrvatska premijer Ivo Sanader poručio je kako gradnja mosta kopno - Pelješac neće biti zaustavljena, bez obzira što je presjedavajući bh. predsjedništva Željko Komšić najavio tužbu međunarodnim instutucijama.

Sanader se pozvao na odluku Vijeća ministara BiH koje je dalo podršku izgradnji mosta, te podsjetio Komšića da je njegov kolega iz Predsjedništva Nebojša Radmanovićranije rekao da tužbu protiv Hrvatske neće podržati.

Bošnjački član Predsjedništva Haris Silajdžić danas je, međutim, demantovao ovakve navode i pojasnio da Predsjedništvo ima jedinstven stav o ovom problemu. Sam Silajdžić kaže kako podržava tužbu protiv Hrvatske ukoliko to bude neophodno:

„Podržavam ukoliko to bude neophodno. To ćemo morati učiniti da zaštitimo interese Bosne i Hercegovine. Nadam se da neće doći do toga. Mi imamo jednu odluku Predsjedništva iznesenu prilikom sjednice Međudržavnog vijeća u Zagrebu, iznesenu prilikom posjete doktora Sanadera Bosni i Hercegovini - da prije bilo kakvog poteza takve vrste treba utvrditi granice, posebno na moru, između BiH i Hrvatske.“

Sanaderove opaske o nekoordinisanom radu bh. institucija su neumjesne i ne doprinose dobrosusjedskim odnosima kakve bi BiH željela graditi, ističe poslanik u Parlamentu BiH Halid Genjac:

„Bilo bi neumjesno kad bismo mi komentarisali različita mišljenja i sukobljavanja ministara u Sanaderovoj vladi, ili mišljenja Mesića i mišljenja Snadare i lekcije koje Sanader drži Mesiću. I zato mislim da ni Sanader ne bi trebao to raditi. Ali, u svakom slučaju, BiH je zainteresirana za to pitanje. To je suvereno pravo BiH da brine o tom pitanju, da predlaže rješenja, da štiti svoje interese. Ako se ne može pronaći rješenje, postoji međunarodna arbitraža.“

Bivši ministar komunikacija i transporta BiH Branko Dokić kaže kako je stav BiH uvijek bio sasvim jasan: da Hrvatska ima pravo spajati svoj teritorij, ali istovremeno osigurati Bosni i Hercegovini slobodan prolaz u njene teritorijalne vode. Obje strane uspjele su se dogovoriti o tehničkim pitanjima prije nego je otvorena rasprava o nedefinisanim granicama u moru, podsjeća Dokić:

„Na kraju, naša strana, dakle naša komisija je tražila da najmanja visina mosta bude 55 metara, širina 170 metara i to je i prihvatila, nakon određenog vremena, hrvatska strana. Dakle, u tom periodu se došlo dotle da su obje strane se usaglasile oko tog otvora mosta koji predstavlja neškodljivi prolaz u more BiH. U svakom slučaju, nije na strani Hrvatske da nama ukazuje da li funkcionišu naše institucije ili ne - mi to dobro znamo. Sa njihove strane oni trebaju da se osiguraju ako dođe do međunarodne arbitraže da ne budu gubitnici, a to isto treba da uradi i BiH.“

Istovremeno, aktuelni ministar komunikacija i transporta BiH Božo Ljubić u izgradnji mosta kopno - Pelješac ne vidi ništa problematično i dodaje kako se pitanje granica može riješiti međudržavnim sporazumom:

„Problem je međudržavnih odnosa, dakle problem je u prvom redu politički, a odnosi se na pitanje granice na moru. I to je ono što moraju rješavati dvije države, odnosno dvije državne komisije - i u konačnici predsjednik Hrvatske i Predsjedništvo BiH. Ja vjerujem da će taj problem biti riješen, jer ja, zapravo, i ne vidim problema.“

Njegov stranački kolega i parlamentarac u Skupštini BiH Martin Raguž naglašava upravo suprotno - da most nije političko nego čisto tehničko pitanje, te da Predsjedništvo BiH mora imati jedinstven stav o ovom problemu:

„Nije u redu da se stvari rješavaju preko suda. Ne mislim da je Sanader dijelio lekcije. On je obrazložio hrvatsku poziciju. Tako bi trebalo i BiH da ima jednu jasnu poziciju koja je izbalansirana između Vijeća ministara i Predsjedništva i interesa zemlje, a ne da bude parcijalno. Predsjedništvo je kolektivni organ i ne može bilo koji pojedinac pretendirati da u ime BiH zauzme sam stajalište. To ne znači da branim bilo koju poziciju iz vana. Za mene je most tehničko pitanje, a ne političko pitanje.“

Zajednička je ocjena, međutim, kako most kopno - Pelješac postaje aktuelan periodično - gotovo po pravilu u vrijeme predizbornih kampanja.

Napetost raste zbog predizborne kampanje

Najnovija izjava predsjedatelja Predsjedništva BiH Željka Komšića, prema kojoj Bosna i Hercegovina ne pridonosi rješenju problema već zaoštravanju političkih odnosa između Hrvatske i Bosne i Hercegovine – ocjenjuju politički analitičari u Hrvatskoj ističući da napetost među dvjema državama nepotrebno raste i zbog trenutne predizborne kampanje u Hrvatskoj.

Predstavnici hrvatske vlade pozivaju se na jučerašnju izjavu premijera Ive Sanadera kako Komšić neće zaustaviti gradnju pelješkog mosta jer je most, nedvojbeno, na hrvatskom državnom teritoriju, i ne žele dodatno komentirati trenutne odnose dviju država. Politički analitičar Davor Gjenero vjeruje da su povišeni tonovi potencirani prije svega predizbornom kampanjom u Hrvatskoj:

„Radi se o predizbornoj napetosti, koja će nakon izbora popustiti. Koncept izgradnje mosta ionako nije racionalan. Jedina racionalna opcija rješavanja problema i Bosne i Hercegovine i Hrvatske u tom području jeste ratificiranje i provođenje sporazuma Tuđman-Izetbegović o pravima Bosne i Hercegovine u luci Ploče, provozu kroz Hrvatsku i pravu Hrvatske na koridor kroz neumsko područje. Na taj način bi racionalne politike obiju zemalja riješile obadva problema, i hrvatski i bosanskohercegovački, a sve drugo su prilično glupe predizborne igre.“

Samu izjavu predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića kako će bosanske vlasti tužiti Hrvatsku ukoliko nastavi s izgradnjom pelješkog mosta, hrvatski stručnjaci za međunarodno pravo nazivaju neutemeljenom i politički brzopletom. Profesor Vladimir Đuro Degan:

„Izjava predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine je ishitrena, jer ustvari nema nijednog međunarodnog suda sa obaveznom nadležnošću na koji bi Bosna i Hercegovina mogla jednostrano uložiti tužbu, a da Hrvatska tu nadležnost ne prihvati. To je jedna stvar. Druga stvar, po mom mišljenju, Hrvatska bi zaista trebala ratificirati ugovor o granicama sa Bosnom i Hercegovinom, jer je on u cjelini dobar i sklopljen je uz pomoć međunarodnih stručnjaka.“

Politički analitičar i dugogodišnji Tuđmanov ministar vanjskih poslova dr Mate Granić:

„To može politički zaoštriti odnose između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali što se tiče samog sprječavanja izgradnje mosta, to ne može imati nikakvog bitnog uticaja, jer je za odlazak pred Sud za pravo mora UN-a u Hamburgu potreban dogovor dviju strana. Prema tome, to je pomalo ishitrena izjava. Potpuno je drugo pitanje da li taj most graditi sada ili ga graditi za četiri godine ili 10 godina, oko toga postoje različita politička mišljenja u Hrvatskoj. Ali, što se tiče prava na gradnju mosta, ono je neosporno na strani Hrvatske.“

Samo otpočinjanje gradnje mosta profesor Degan naziva jednostranim aktom s hrvatske strane:

„Ali ako bi Bosna i Hercegovina postavljala neumjerene zahtjeve glede visine mosta, koji se ne bi mogli zadovoljiti, to bi Hrvatskoj zaista davalo pravo i na jednostrane akcije. Dakle, zaista bi trebalo da obje strane pregovaraju u dobroj vjeri, uz pomoć stručnjaka za međunarodno pravo.“

Analitičar Gjenero vjeruje da će tenzije između Zagreba i Sarajeva , nakon izbora u hrvatskoj, ipak popustiti:

„Kada izbori prođu, kada ta napetost prođe, Hrvatska će se vratiti na racionalnu političku platformu i postati dobrom saveznicom Bosni i Hercegovini.“

XS
SM
MD
LG