Posmrtni ostaci četvorice episkopa slavonskih položeni su u utorak, 23. veljače, u kripte u obnovljenoj sabornoj crkvi Svete Trojice u Pakracu, sjedištu Eparhije slavonske Srpske pravoslavne crkve. Crkva i Vladikin dvor kao sjedište episkopa bili su tijekom rata u Hrvatskoj na crti razdvajanja u Pakracu, i teško su oštećeni. Kao izaslanik hrvatske predsjednice na parastosu i polaganju posmrtnih ostataka bio je ministar kulture Zlatko Hasanbegović, koji je odnedavno na čelu ministarstva preko kojeg je za obnovu crkve i Vladikinog dvora iz hrvatskog proračuna do sada izdvojeno oko milijun i po eura.
Neki su hrvatski mediji podsjetili kako je ova prigoda u Pakracu na jedno mjesto stavila patrijarha Irineja koji tvrdi da su u ratu svi činli zločine, ali Srbi najmanje, i ministra Hasanbegovića za kojeg je procurio još jedan video, ovoga puta iz god. 2012, u kojem 1945-u naziva „najvećom nacionalnom tragedijom i porazom.“ Rječnik je ovoga puta bio drugačiji. Hasanbegović je u Pakracu kazao kako mu je bila čast upoznati prve ljude Srpske pravoslavne crkve.
„Prenosim poruke predsjednice Republike Hrvatske o potrebi mira, međusobnog poštovanja i tolerancije, što treba biti temelj života u našoj zajedničkoj i jedinoj domovini Hrvatskoj.“
Na parastosu za četvoricu episkopa u pakračkoj crkvi patrijarh Irinej kazao je kako bog nagrađuje svaku pravednu žrtvu.
„Ali zločinac nosi kaznu ne samo u ovom vremenu, nego za svagda dok postoji kao biće ljudsko i savest ljudska. To ne može a da ga ne peče.“
Najistaknutiji predstavnik srpske zajednice u Hrvatskoj Milorad Pupovac, koji je nedavno pisao predsjednici o rastućim međuetničkim tenzijama nije komentirao najnovija otkrića o Hasanbegoviću, i otklonio je tezu da su se međusobno ignorirali.
„Moja obaveza je da razgovaram s kim god je to nužno, moja obaveza je da razgovaram s kim god mogu postići nešto što je od interesa za državu u kojoj živimo. Ovo današnje mjesto i ova današnja prilika nije prilika za rasprave, polemike i ignoranciju.“
Ranije tokom dana Sinod Srpske pravoslavne crkve održao je sjednicu u pravoslavnom manastiru u nedalekom Jasenovcu.
Polaganje posmrtnih ostataka četvorice pravoslavnih pakračkih episkopa u obnovljene kripte u pakračkom Sabornom hramu Svete trojice – to je središnji događaj današnje posjete vrha Srpske pravoslavne crkve Hrvatskoj. Crkva i pakrački Vladikin dvor teško su oštećeni u ratu u Hrvatskoj, kripte su sada obnovljene i u njih su nakon služenja parastosa položeni posmrtni ostaci četvorice pakračkih episkopa koji su tu bili i ranije sahranjeni, a članovi Sinoda i patrijarh Irenej obići će i Vladikin dvor, kako bi se uvjerili kako napreduje obnova. Kako u Pakracu nema primjerene dvorane, sjednica Sinoda održana je u manastiru u Jasenovcu.
Pred sjednicu patrijarh Irenej komentirao je svoj posjet ovom dijelu Hrvatske. Na pitanje – koji su razlozi posjete, odgovorio je:
„Pa da vidimo da se polako život Crkve obnavlja, da se ono što je porušeno, spaljeno polako podiže, ali da vidimo da li ima naroda, znači da se neko vratio i da li je omogućeno povraćanje našeg naroda u ove prostore, i da vidimo kako se obnavlja episkopija u Pakracu i ostale građevine, ali najviše da vidimo – kako se obnavlja život. Jer sve bez života je manje-više uzaludno.“
Na novinarsko pitanje, on je komentirao slučajeve fizičkih napada na pripadnike srpske manjine u Hrvatskoj posljednjih dana.
„Na žalost, slušamo o tome sa velikom žalošću. Mi smo mislili da ono što se desilo ovde da je to iza nas. Na žalost kvasac onih zbivanja izgleda da je ostao i danas u nekoj meri.“
Episkop slavonski Jovan, koji stoluje u Pakracu, odnosno do završetka obnove dvora u Jasenovcu, locira gdje je glavni problem Slavonije i njenih stanovnika, neovisno o tome jesu li pravoslavni ili katolici.
„Ja sam duboko uveren da u ovom trenutku nema drugog problema i prepreke za povratak osim ekonomskog. Pogotovo u Slavoniji, iz koje se ljudi raseljavaju – kao što znamo – i to nije ni srpsko ni hrvatsko pitanje, nego pitanje jedne opšte nevolje toga da jedna plodna Slavonija kao da nije u stanju da ishrani svoje žitelje.“
Čelni ljudi SPC-a nisu obišli Javnu ustanovu Spomen područje Jasenovac, na mjestu nekadašnjeg ustaškog koncentracijskog logora, kako su to mediji najavljivali. Naime, to nije bilo ni planirano. U jasenovačkoj pravoslavnoj crkvi održana je i liturgija, na kojoj j Irinej govorio o razmjerima stradanja u jasenovačkom logoru.
„Nisu bili dovoljni kamioni, nego je napravljena železnica da bi dopremala srpski narod na ovo strašno stratište.“
Nakon Jasenovca patrijarh i članovi Sinoda otišli su u Pakrac na polaganje posmrtnih ostataka četvorice pakračkih episkopa u obnovljene kripte. Izaslanik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na ceremoniji i obilasku crkve Svete trojice i Vladikinog dvora je kontroverzni ministar kulture Zlatko Hasanbegović, koji je posljednjih tjedana u središtu pozornosti zbog svojih – po mnogima – ustašofilskih stavova.„Predsjednica ima pravo poslati koga hoće i on je dobrodošao. Nije moje raspravljati o nečijoj podobnosti. Crkva Božja prima sve, a na Vladi je da prosuđuje je li netko za ministra ili nije,“rekao je medijima episkop Jovanna pitanje - kako SPC reagira na Hasanbegovićev dolazak u Pakrac.
On je pojasnio kako je Hasanbegović jedina osoba koja meritorno može predstavljati hrvatsku državu, jer Sveti sinod dolazi u Pakrac pogledati kako se odvijaju radovi na obnovi saborne crkve i episkopskog dvora, za koju je Sveti sinod dao novac, ali je novac dala i država. „Dvije trećine novca dolazi iz hrvatskog proračuna i zato ima logike da predsjednica šalje upravo ministra kulture, naime ta sredstva idu preko njih“, rekao je episkop Jovan dodavši kako Sveti sinod financira i proširenje manastira u Jasenovcu, u kojem je održana i današnja sjednica Sinoda.
Po dolasku u Pakrac, Hasanbegović je ponovio kako je došao kao predsjedničin izaslanik, ali da bi došao i kao ministar te da mu je čast biti tamo. Ponovio je da donosi pomirbene poruke zajedništva i tolerancije te da je država u razrušene pakračke objekte uložila 10 milijuna kuna, i daim je prioritet obnova.
