Dopune zakona o finansiranju koje bi omogućile da Parlament Bosne i Hercegovine priprema godišnji budžet uskoro bi se mogle naći na dnevnom redu neke od narednih sjednica. Njima bi parlamentarci sami određivali koliko im novca treba za plate, putne troškove, dnevnice i slično. I dok se zdušno bore za to, iz Vijeća ministara BiH poručuju da se radi o anarhiji, a pravni stručnjaci upozoravaju kako bi time bio prekršen Ustav BiH, prema kojem jedino Predsjedništvo Bosne i Hercegovine predlaže budžet.
Bosanskohercegovački parlamentarci već godinama imaju najveće plate u državi, a na osnovu mjesečnih primanja i privilegija najplaćeniji su u regiji. Skoro dvije godine ne zabrinjava ih činjenica da država ne funkcioniše jer nema budžet i šest puta zaredom usvaja odluke o privremenom finansiranju - jer se oni bave sami sobom. Tako je nedavno Administrativna komisija bh. Parlamenta utvrdila dopune Zakona o finansiranju koje bi im omogućile finansijsku samostalnost.
To praktično znači da parlamentarci predlažu da sami pripremaju nacrt godišnjeg budžeta o kojem Ministarstvo finansija i trezora, Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH mogu dati mišljenje, bez mogućnosti njegove izmjene. Predsjedavajući Komisije Dragutin Rodić to ovako obrazlaže:
„Htjeli smo da na taj način obezbijedimo veći uticaj Parlamentarne skupštine kada je u pitanju određivanje iznosa sredstava koji su potrebni za rad Parlamentarne skupštine - i da se na taj način više pita sama institucija koja praktično predlaže taj budžet.“
Dopune Zakona o finansiranju došle su u trenutku kada je Vijeće ministara BiH najavilo kako razmišlja o uštedama na svim nivoima vlasti, uključujući i bh. Parlament, na način da svim zaposlenim plata bude umanjena za pet posto. Na naše pitanje da li ovakva odluka znači da, uprkos desetinama hiljada eura koja se izdvajaju na mjesečnom nivou za lagodan rad bh. parlamentaraca nisu dovoljna, Zvonko Jurišić, poslanik HSP-a, odgovara:
„Komisija za vanjske poslove, čiji sam ja član - ako je ne mogu godišnje otići dva puta, razmijeniti mišljenje u neku susjednu, regionalnu zemlju, onda šta će nam ta komisija za vanjsku politiku? Mi smo reprezentacija. Sad je naše vodstvo Parlamenta bilo u Turskoj. I sad mi možemo pričati šta su napravili, šta je učinak. Zar nisu trebali otići u Tursku?“
„Zašto bi neko bio stariji iznad Parlamenta? Iz tih razloga dozvolite da mi vodimo računa i o njegovoj ukupnoj potrošnji. Ja ne vidim nikakvih smetnji zbog toga što će Parlament odlučivati o sredstvima“, ističe Boško Tomić, poslanik SNSD-a.
Kasumović: Odavno su izgubili obraz
I dok se parlamentarci zdušno bore da sami određuju koliki će im budžet biti, iz Ministarstva finansija i trezora poručuju da je to nemoguće. Dosadašnja praksa je bila da se izlazilo u susret željama zakonodavne vlasti, zbog čega dopune zakona ocjenjuju anarhijom.
Državni parlament BiH
„Mislim da su parlamentarci BiH već odavno izgubili obraz. Za ono što rade i za ono što su uradili ne zavrijeđuju ni jednu petinu one plaće koju dobivaju. Preko 7.000 maraka je plaća parlamentaraca BiH. U okruženju, ni u Hrvatskoj, ni u Sloveniji, ni u Srbiji nigdje nije maltene ni pola tolika, a oni usvoje pet puta više zakona“, navodi Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH.
No, nije parlamentarcima problem jedino to što Vijeće ministara BiH odbija i da čuje šta Parlament predlaže, već što su donijeli potpuno neustavnu odluku. Ustav BiH, na kojeg se pozivaju u dopunama zakona, prema riječima Kasima Trnke, pravnog stručnjaka, niti u jednoj stavci ne propisuje da zakonodavna vlast može sama sebi planirati budžet.
„Ustav ima vrlo preciznu odredbu kada je u pitanju budžet BiH. Zapravo, kad govori o Predsjedništvu BiH, onda izričito propisuje da je Predsjedništvo BiH jedini predlagač“, navodi Trnka.
A da, osim parlamentaraca, Ustav ne poznaje ni Predsjedništvo BiH pokazuje i izjava člana kolektivnog šefa države Nebojše Radmanovića.
„Ja mislim da imaju pravo na to. Na kraju, oni donose zakone. Izmijenili su zakon i usvojili to. Pitanje je da li će to izazvati lančanu reakciju, da li bi se sada, npr., javilo Predsjedništvo“, kazao je Radmanović.
Dopune Zakona o izmjenama finansiranja uskoro bi se mogle naći na dnevnom redu sjednice oba doma državnog Parlamenta, a sudeći prema izjavama parlamentaraca, rijetki će biti oni koji će glasati protiv.
Biće to, najvjerovatnije, jedna od rijetkih odluka koja će biti usvojena bez entitetskog preglasavanja, niti će biti povrijeđen vitalni nacionalni interes nekog od tri konstitutivna naroda. Jer, kada je raspodjela novca u pitanju, to bh. Parlamentu nikada nije bio problem. Ono čim se ne bave je činjenica da su u prošloj godini usvojili svega 12 zakona - opet ubjedljivo najmanje u regiji.
