Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) raspravlja na sjednici u Sarajevu u srijedu, 9. marta, o Prijedlogu zakona o zabrani zloupotrebe pojma genocid.
Zahtjev za razmatranje prijedloga zakona o zabrani zloupotrebe pojma genocid u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku uputili su poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Snježana Novaković-Bursać i poslanik Srpskog kluba Jakov Galić.
Ovim zakonom se, kako navode predlagači, uređuje zabrana zloupotrebe pojma genicida, na način da se propisuje kao novo krivično djelo.
Između ostalog, predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina za sve koji "govore ili pišu ili na drugi način učine javno dostupnim tekstove, slike ili svako drugo predstavljanje ideja o genocidu, omalovažavajući ili izlažući javnoj poruzi BiH, Republiku Srpsku, Federaciju BiH i Brčko distrikt".
Predlagateljica Novaković Bursać pozvala je poslanike da usvoje zakonski prijedlog, ističući da bi to pomoglo "otpočinjanju rješavanja mnogih bitnih pitanja u BiH".
Kako je navela, to bi također doprinijelo nastavku rada predstavnika iz entiteta Republika Srpska u institucijama BiH u većem kapacitetu.
"Bez obzira šta ko mislio, zamišljao, insinuirao i konstruisao, iza ovog prijedloga stoji dobra namjera, pokušaj smirivanja tenzija i revitalizacije unutrašnjeg dijaloga", rekla je Novaković Bursać.
Za Zvizdića zakon 'nastavak negiranja genocida'
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić mišljenja je da se radi o nastavku negiranja genocida u Srebrenici, koji je počinjen na Bošnjacima 1995. godine.
"Ne može se biti neutralan u definiranju genocida", kazao je, predlažući da se ide ka rešenjima koja će relaksirati odnose i podići nivo povjerenja na veći nivo, te omogućiti nastavak procesa pomirenja.
Zločin u Srebrenici Međunarodni sud pravde u Hagu označio je 2007. godine kao djelo genocida, u kom je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom Ujedinjenih nacija na istoku BiH.
Zločin su počinile snage Vojske Republike Srpske na čijem je čelu bio Ratko Mladić, koji je pravosnažno osuđen pred Sudom Ujedinjenih nacija u Hagu na doživotnu robiju.
Zastupnica Naše stranke (NS) Mirjana Marinković-Lepić mišljenja je da u predloženom zakonu nije jasno definisano šta se smatra zloupotrebom pojma genocid.
"Mislim da bi se ovakvim formulacijama došlo do proizvoljnog tumačenja i selektivne primjene", istakla je.
Kako je rekla, nudi se zakon kojim se zabranjuje upotreba pojma genocid, a da nije usvojen zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida, što je ona nazvala "bezobrazlukom".
Čolo: 'Zakon nije dobro definisan'
Zastupnica Stranke Demokratske Akcije (SDA) Alma Čolo smatra da SNSD-ov prijedlog zakona nije dobro definisan.
"Pripisivanje krivičnog djela u posebnom zakonu nije dobro u pravcu očuvanju pravne sigurnosti i instituta pravne države. Ovo krivično djelo kako je propisano, dosta nejasno propisuje radnju izvršenja krivičnog djela. Govori se o zloupotrebi pojma genocid, a u samoj dispoziciji krivičnog djela, govori se o ideji o genocidu", navela je.
Napomenula je da se predloženim zakonom krši Evropska konvencija o ljudskim pravima, odnosno njen član koji se odnosi na slobodu izražavanja.
'Postoje presude sudova'
Zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Nermin Nikšić istakao je da njemu taj zakon nije potreban, jer "nikada nije imao namjeru da zloupotrebljava ono što se dešavalo u prošlosti".
Podvukao je da ne želi govoriti o kolektivnoj odgovornosti i niti optuživanju jednog naroda, ali da postoje presude sudova.
"Kada to prihvatimo i suočimo se s istinom, možemo se okrenuti budućnosti i ostaviti istoriju iza sebe", poručio je.
Zastupnik Naše stranke Damir Arnaut poručio je predlagačima zakona da sve ono što su danas iznijeli na sjednici ukazuje na to da su "izabrali ovaj put da zakon ne bi bio usvojen".
"Ovo što ste predložili u formi i u suštini nema nikakve veze s onim što ste najavili, a što je naišlo na pozitivne komantare naroda", kazao je, dodajući da predlagači tim zakonom ne žele zapravo zaštiti nikoga, već napraviti još veći raskol u poslaničkim klupama.
Zabrana zloupotrebe pojma genocid jedan je od 12 zaključaka Narodne skupštine bh. entiteta Republika Srpska (RS) koji je donesen na posebnoj sjednici 1. februara.
Njime se tražilo da predstavnici tog entiteta koji su izabrani u Parlamentarnoj skupštini BiH predlože zakon o zabrani zloupotrebe pojma genocid.
Politički predstavnici iz ovog entiteta blokiraju rad državnih institucija od kraja jula prošle godine.
Blokada je počela zbog izmjena Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i ratnih zločina, a koje je nametnuo nekadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko.
Narodna skupština RS usvojila je prošle godine zakone kojima se odbacuje primjena Inzkovih izmjena Krivičnog zakona BiH na teritoriji tog entiteta.
Istovremeno su usvojene izmjene kojima je kažnjivo nazivanje RS genocidnom tvorevinom.
Na posebnoj sjednici Skupštine RS u februaru donesena je odluka prema kojoj predstavnici tog entiteta mogu da prisustvuju sjednicama u institucijama BiH, ali na način da u svom odlučivanju uvažavaju stavove i odluke institucija iz RS.
Jedna od tačaka dnevnog reda sjednice Predstavničkog doma je i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV), koji predviđa da se po sniženoj stopi PDV-a od pet posto oporezuje promet dobara i usluga te uvoz dobara određenih namirnica.
To su lijekovi, pomoćna ljekovita sredstva i zdravstvena pomagala, hljeb dobijen od svih vrsta brašna, sve vrste mlijeka, jestiva ulja, jestive masnoće, so, šećer, stočna hrana bez koncentrata, sjemena i sadni materijal.
Također, predloženo je da se po stopi PDV-a od 22 posto oporezuje alkohol, cigare, parfemi, nakit, te drugi luksuzni proizvodi, čime bi se obezbijedili dodatni prihodi i nadomjestio procijenjeni gubitak prihoda.
Porez na dodanu vrijednost (PDV) u BiH trenutno iznosi 17 posto.
Poslanici bi na sjednici u srijedu, po hitnom postupku, trebali razmatrati i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o akcizama u BiH, koji su uputili poslanici Socijaldemokratske partije (SDP) Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Nada Mladina i Zukan Helez.
Izmjene bi predviđale ukidanje naplate akcize na gorivo, što bi smanjilo maloprodajnu cijenu litra goriva za 35 feninga.
