Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Sarajevo još čeka na spomenik papi Ivanu Pavlu II


Papa Ivan Pavle II, fotografija iz 2008. godine
Iako se nadležne vlasti još prije tri godine dale saglasnost i potrebne dozvole, još uvijek se ne zna kada će Sarajevo dobiti spomen obilježje papi Ivanu Pavlu II. Jedna javna rasprava u Sarajevu pokazala je da univerzalne humanističke poruke, koje je papa Ivan Pavle II često upućivao, podijeljeno bh. društvo još uvijek ne prihvata.

„Čim bude postavljen, ja ću ga srušiti'
', poručio je jedan od učesnika javne rasprave u sarajevskoj opštini Stari Grad, na kojoj se raspravljano gdje će biti postavljen spomenik papi Ivanu Pavlu II za koji su nadležne vlasti izdale sve potrebne dozvole i saglasnosti. Tako je rasprava na kojoj je trebalo odlučiti da li će spomen-obilježje biti postavljeno bliže ili dalje od sarajevske Katedrale, dovela u pitanje izgradnju uopšte.

Načelnik Opštine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić kaže da je moguće da stanovnici različito misle, ali da su opštinske vlasti, ipak, opredijeljene da Sarajevo dobije spomenik pape Ivana Pavla II:

Katedrala u Sarajevu ispred koje bi spomenik trebao biti postavljen, foto: Midhat Poturović
„Mi smo na osnovu javne rasprave i kompletne procedure koju smo proveli od početka do kraja u zadnju godinu dana, a to je sve čekalo tri, četiri godine, pokazali, i ja lično, prije svega da upravo razmišljamo i djelujemo u tome kontekstu i u tome pravcu. Prema tome, za nešto što je čekalo tri, četiri godine, a završilo se za nekih sedam, osam mjeseci, ja ne vidim uopšte razloga zašto se tolika prašina diže.“

U Vrhbosanskoj nadbiskupiji ističu da prijetnje da će papin spomenik u Sarajevu biti srušen ukoliko uopšte bude izgrađen, nažalost, nisu ni jedini ni posljednji incident ovakve vrste. Monsinjor Ivo Tomašević:

„Imali smo i kada je u pitanju gradnja crkve u sarajevskom naselju Grbavica, gdje su se neki gotovo i nasilno ponašali ili davali prijeteće izjave. Meni je žao da se takve stvari događaju. Moram reći da se onda i katolici - oni su meni rekli, osobno su mene zvali - osjete poniženi, nekako povrijeđeni. I to nije nikakva rasprava. To je samo onda očitovanje da onaj koji je ili brojniji ili se osjeća jači, jednostavno može doći do riječi i da može onda izgovarati ono što ne priliči.“

Kako je predviđeno u idejnom projektu za koji su se takmičili, između ostalih, i studenti arhitekture iz Zagreba i Splita, papin spomenik trebao bi biti postavljen ispred sarajevske Katedrale i biti okrenut prema trgu, podižući ruke u pozdrav i blagoslov svim okupljenima kako je to učinio prilikom posjete Sarajevu 1997. godine.

Univerzalna humanistička poruka


Odluku o postavljanju spomenika donijeli su Vrhbosanska nadbiskupija i Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”. Opštinsko vijeće Stari grad dalo je odobrenje za postavljanje spomenika, a idejno rješenje projekta spomen-obilježja odobrila je i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Djelovanje tog čovjeka nadilazilo je i vjeru i instituciju koju on zastupa. Radi se o ličnosti koja je od samog početka pa do kraja imala vrlo principijelan stav prema BiH i tako se ponašala.


Član Komisije prof Dubravko Lovrenović podsjeća da je papa Ivan Pavle II bio prijatelj BiH i njenih stanovnika i da njegov lik i djelo nisu zaslužili takav odnos:

„Mislim da je djelovanje tog čovjeka nadilazilo i vjeru i instituciju koju on zastupa. Mislim da se radi o ličnosti koja je od samog početka pa do kraja imala vrlo principijelan stav prema BiH i tako se ponašala - i o tome ostavila višestruke i duboke činjenične tragove. Ako ćemo to danas na ovaj način dovoditi u pitanje, onda će se po toj naopakoj logici u pitanje dovesti cijeli niz drugih, možda i sličnih stvari i bojim se da ćemo na kraju izgubiti onaj minimalni kriterij tko nešto jeste, a tko nije učinio.“

Rasprava koja se na ovakav način povela oko podizanja papinog spomenika u Sarajevu rezulatat je etnonacionalističkih ideologija koje su okupirale bh. društvo zatvoreno u geto, ističe profesor sarajevskog Univerziteta Enver Kazaz:

„Papin spomenik Sarajevu treba jer je on u simboličkom pogledu mogao da znači univerzalnu humanističku poruku koju je papa Ivan izgovorio ne samo pri posjeti Sarajevu nego i u više navrata boreći se za mir u Bosni, tako da bi papin spomenik trebao da bude ujediniteljski. Međutim, kleronacionalizam kao oblik ispoljavanja ideoloških, etničkih i kulturalnih, a onda i etnoidentitarnih vrijednosti se bori da preimenuje kompletnu spomeničku u skladu sa svojim ideološkim postavkama. Bojim se da će papin spomenik otvoriti upravo radikalima etnonacionalističkim polje za borbu oko dominacije nad interpretativnim mogućnostima, odnosno simboličkim potencijalima tog spomenika.“

Papa Ivan Pavle II, čije je građansko ime Karol Józef Wojtyła, posjetio je BiH dva puta – 1997. Sarajevo, a 2003. Banju Luku. 1986. godine je postao prvi papa koji je ušao u sinagogu i džamiju. Učinio je to prilikom svoga pohoda Damasku, u Siriji 2001. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG