Dostupni linkovi

Pad tržišta nekretnina u Crnoj Gori


Zavala kod Budve
U Crnoj Gori ima 315 hiljada stanova od kojih je skoro 60 hiljada prazno, a još sedam hiljada napušteno. S druge strane zna se da pored 25 hiljada podstanara ima i nepoznat broj pojedinaca i porodica koji zbog nemoći da riješi ovaj problem žive u zajednici sa roditeljima. Zašto je, uprkos realnim potrebama, upravo zbog nestanka tražnje palo tržište nekretnina u Crnoj Gori?

"Misija gradjevinskog sektora Crne Gore je da bude dinamičan, produktivan i kreativan sektor, koji ima mogućnost za fleksibilnost i stvaranje kohezivne gradjevinske zajednice u svojoj okolini koja će biti oslonac za stvaranje blagostanja i stvaranja koristi u društvu, na čijim će temeljima zajedno sa ostalim dijelovima društva uzajamno graditi svoj rast." Ovo stoji u Vladinoj Strategiji razvoja gradjevinarstva u Crnoj Gori do 2020. godine, koja je objavljena 2009.

Medjutim, uprkos plemenitoj misiji i Vladinom spisku lijepih želja, gradjevinski sektor bilježi negativan trend. Prema zvaničnoj statistici, vrijednost izvršenih gradjevinskih radova u 2012. godini manja je za nešto preko 13 posto u odnosu na 2011., dok su izvršeni efektivni časovi na gradjevinskim radovima tokom prošle godine bili manji za više od devet procenata u istom uporednom periodu. I vrijednost novih ugovora na zgradama u prethodnoj godine je manja za skoro 14 procenatau odnosu na 2011. dok je vrijednost novih ugovora na "ostalim gradjevinama" u prošloj godini manja za više od 50 posto u odnosu na 2011.

Pomoćnik ministra za gradjevinarstvo, Danilo Gvozdenović, medjutim, nudi nov ugao gledanja.

"U prošloj godini je izdato 1.200 građevinskih dozvola , potencijalnih 1200 gradilišta su tu. Sa tog apsekta mogli bi reći da naše građevinarstvo i nije baš u krizi . Ima investitora koji hoće da grade jer u Crnoj Gori imamo 30 ozbiljnih firmi i sa ovih 1200 gradilišta dolazimo do toga da nijesamo baš u krizi".

Gvozdenović ipak kaže i da je nedostatak investicija u gradjevinarstvu jedan od zamajaca krize. Kriza, medjutim, postoji na cjelokupnom tržištu nekretnina.

"U nazad dva do tri mjeseca totalni, totalni zastoj jer se apsolutno ništa ne dešava . Jako je zabrinjavajuče što mi nemamo nikakvog interesovanja , ni zahtjeva za prodaju ni za rentiranje , što je malo neobično. Mogu da kažem da je već 6 mjeseci zakup poprilično stao. Cijene što se zakupa tiče su značajno korigovane i manje su nekih 40 do čak 50 posto. . Što se prodaje tiče cijene su se uglavnom stabilizovale u proteklih godino i po do dvije. Recimo na Starom aerodromu imamo fantastične stanove za 1.100 eura po kvadratu. U Bloku 6 cijena je 1.200 do 1.300 eura a u centru grada je to 2 hiljade eura”, smatra vlasnica agencije “Iva nekretnine” Mira Radović.

Tržište nekretnina u Crnoj Gori je palo zbog pada tražnje koja je, po odredjenim procjenama, uslovljena nedostatkom povoljnih stambenih kredita.

Generalni sekretar Udruženja banaka Mirko Radonjić, medjutim, takve tvrdnje odbacuje:

“Vi znate da su banke pratile prošli projekat vladin ‘Hiljadu plus stanova’ i sva sredstva koje su banke opredijelile nijesu iskorištena. Prošle godine banke su 43 posto svog plasmana dale građanima, stanovništvu za pojedine kredite i danas su stambeni krediti najpovoljniji krediti i najpovoljniji bankarski proizvodi. Kamate su jednocifrene i kreću se oko devet posto”

Mira Radović dodaje:

“Kada bi mladi ljudi mogli pod povoljnijim uslovima da kupe stan mislim da bi se tada otvorio proctor za sve nas. To znači da ne podiđu kredit od 40 hiljada a da bankama moraju da vrate 120 hiljada, kao što se sada događa! Kada bi se tu uz pomoć države dogodilo da mladi imaju povoljnije uslove z arješavanje stambenog pitanja mislim da bi se mnogo toga promijenilo”.

Banke i njihova rigidna kreditna politika, često se pominju i kao razlog za paralizu gradjevinskog sektora.

“Moj je utisak da takav utisak kreiraju pojedine građevinske firme kojima nema pomoći za promašene projekte koji su veoma prisutni i glasni u javnosti ali sa malo argumenata . Banke su učinile sve i izvršile reprogram mnogim građevinskim firmama i sve što je u njihovoj moći da ih stave na noge međutim, izgoleda da nekima nema pomoći . Danas je bankarski sector dovoljno nelikvidan i zbog lošeg iskustva iz prethodnog perioda mora da cijeni sve rizike kako ne bi ugrozio finansijsku stabilnost. Inače, dobre građevinske firme I danas su prisutne u bankarskim plasmanima i nemaju nikakvih problema”, kaže Mirko Radonjić.

Na pitanje - da li na krizu tržišta nekretnina i manjak investicija u gradjevinskom sektoru utiče kreditna politika banaka - odgovara pomoćnik ministra za gradjevinarstvo, Danilo Gvozdenović:

“Normalno je da bankarski sektor treba da podrži građževinarstvo jer ono pokreće mnogo drugih grana privrede koje istovremeno sa građevinarstvom ili napreduju ili nazaduju”.

Pogledajte komentare (3)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG