Dostupni linkovi

Potpisana četiri nova sporazuma na samitu 'Otvorenog Balkana'


Šta je regionu 'Otvoreni Balkan'?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:29 0:00

Šta je regionu 'Otvoreni Balkan'?

Predstavnici tri države inicijatorke "Otvorenog Balkana" potpisali su sporazum o međusobnom priznavanju diploma i naučnih zvanja i tri memoranduma o saradnji u oblasti turizma, kulture, kao i memorandum koji se odnosi na saradnju poreskih uprava u suzbijanju utaje poreza.

Potpisi na ove dokumente kulminacija su dvodnevnog samita, premijera Severne Makedonije i Albanije, te predsednika Srbije, kom su po prvi put prisustvovali predstavnici Crne Gore i BiH kao posmatrači, održanog u Ohridu u Severnoj Makedoniji u utorak i sredu, 7. i 8. juna.

Premijer Severne Makedonije Dimitar Kovačevski je u završnom obraćanju medijima poručio da se ovim samitom otvaraju nova poglavlja saradnje u oblasti turizma i kulture.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da lideri "Otvorenog Balkana" rade na tome da uproste procedure na granicama, kao i da nema "otvorenih bilateralnih problema" sa državama članicama ove inicijative.

Premijer Albanije Edi Rama izjavio je da je dogovoreno formiranje radne grupe za krizu i konkretna rešenja "jer će kriza biti sve dublja". Prethodno je predsednik Srbije naveo da je predložio osnivanje radnih grupa u cilju prevazilaženja teškoća sa hranom i energentima zbog rata u Ukrajini.

Lideri Zapadnog Balkana na samitu "Otvorenog Balkana". S leva na desno: premijeri Albanije i Severne Makedonije Edi Rama i Dimitar Kovačevski, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Crne Gore Dritan Abazović i predsednik Veća ministara BiH Zoran Tegeltija. Ohrid, 8. jun 2022.
Lideri Zapadnog Balkana na samitu "Otvorenog Balkana". S leva na desno: premijeri Albanije i Severne Makedonije Edi Rama i Dimitar Kovačevski, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Crne Gore Dritan Abazović i predsednik Veća ministara BiH Zoran Tegeltija. Ohrid, 8. jun 2022.

Šta je poručeno o Ukrajini?

Rat u Ukrajini bila je jedna od važnih tema samita. Lideri država Zapadnog Balkana naglasili su tokom uvodnog obraćanja važnost inicijative "Otvoreni Balkan" u vreme krize zbog invazije Rusije na tu državu.

Premijer Severne Makedonije Kovačevski je u uvodnom obraćanju rekao da zbog rata u Ukrajini "moramo svi biti pažljivi i geostrateški pripremljeni".

Rat u Ukrajini

Priče, analize, foto i video zapisi o ratu u Ukrajini.

"Naša vizija je da region bude integrisan. Imamo koristi od protoka ljudi i kapitala i imamo cilj da pridobijemo nove investicije. Naš politički cilj je da Zapadni Balkan mora biti deo Evropske unije", rekao je on.

Premijer Albanije Rama rekao je da se samit "Otvorenog Balkana" održava prvi put otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu 24. februara.

"I pre rata u Ukrajini znali smo da Rusija i Srbija imaju poseban odnos i da Kosovo i Srbija imaju spor. Problemi se mogu rešiti samo ako se približimo jedni drugima“, rekao je Rama.

Rama je dodao da se sve države danas nalaze "ispred noža sa dve oštrice".

"Ne može se predvideti cena energenata, ali dogovor oko pšenice je pokazao da to ('Otvoreni Balkan') nije projekat nikoga od nas, to pripada ljudima", rekao je on.

Naime, predsednik Srbije Vučić je u martu izjavio da će Srbija u najkraćem mogućem roku dozvoliti izvoz ugovorene pšenice u Albaniju i dodao da će biti isti slučaj sa svakom zemljom u regionu. Vučić je takođe rekao tada da zemlje inicijative "Otvoreni Balkan", kao i druge susedne države, "mogu računati na Srbiju kao pouzdanog partnera u vreme velikih izazova u sektoru hrane".

Srbija je prethodno od 10. marta obustavila izvoz pšenice, brašna, kukuruza, ulja.

Varhelji i Eskobar o ekonomskoj perspektivi 'Otvorenog Balkana'

Podršku ovoj inicijativi koju su 2019. godine začeli Vučić, Rama i bivši premijer Severne Makedonije Zoran Zaev, a koja do danas nije doživela proširenje, tokom skupa u Ohridu iskazali su izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar (Escobar) koji se učesnicima obratio putem video-linka, kao i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji (Varheliy).

Varhelji je rekao da je "Otvoreni Balkan" mogućnost da region promeni realnost i prevaziđe izazove sa kojima se suočava.

"To može biti mogućnost za ubrzanje puta ka EU jer ubrzava ekonomsku saradnju regiona", rekao je on.

Varhelji dodaje da, prema informacijama koje ima, region Zapadnog Balkana može da stvori jednu trećinu svog BDP-a (bruto društvenog proizvoda) samo integracijom.

"Ulaganje u puteve na Zapadnom Balkanu nema svrhe ako se kamioni zaustavljaju na svakoj granici i zadržavaju po pola sata", istakao je on.

"Ulaganje u puteve na Zapadnom Balkanu nema svrhe ako se kamioni zaustavljaju na svakoj granici i zadržavaju po pola sata", kaže Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje u Ohridu 8. juna 2022.
"Ulaganje u puteve na Zapadnom Balkanu nema svrhe ako se kamioni zaustavljaju na svakoj granici i zadržavaju po pola sata", kaže Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje u Ohridu 8. juna 2022.

Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar poručio je da Sjedinjene Države ne gledaju Zapadni Balkan iz perspektive problema devedesetih godina, nego kroz mogućnosti 21. veka.

"Mogućnosti su ogromne, Zapadni Balkan ima ogromne resurse i dobru geografsku poziciju i preduzetnički duh", rekao je on.

Eskobar je rekao i da Zapadni Balkan ima potencijal da bude centar obnovljive energije, centar za tečan prirodni gas i otvara mogućnost da se Evropa oslobodi zavisnosti od ruskog gasa.

"Trebalo bi raditi na institucionalnom razvoju da se spreči utaja poreza i pomogne investitorima koji žele da rade zakonski", rekao je on.

Gabriel Eskobar, američki izaslanik za Zapadni Balkan, tokom on-line obraćanja učesnicima samita "Otvoreni Balkan" u Ohridu 8. juna 2022.
Gabriel Eskobar, američki izaslanik za Zapadni Balkan, tokom on-line obraćanja učesnicima samita "Otvoreni Balkan" u Ohridu 8. juna 2022.

Eskobar je rekao i da "Otvoreni Balkan" treba da ostane ekonomski, a ne politički projekat i da se fokusira na ljude iz regiona, te da će tako imati podršku.

"Možete da računate na našu pomoć oko stvaranja institucija koje se bore protiv pranja novca, standardizacije carinskih propisa, otvaranja graničnih prelaza", istakao je Eskobar.

Abazović i Tegeltija o 'Otvorenom Balkanu'

Premijer Crne Gore Dritan Abazović poručio je u uvodnom obraćanju da "Otvoreni Balkan" vidi kao "ispomoć tome da zajedno stvorimo bolju budućnost zasnovanu na većem ekonomskom progresu, mobilnosti, većoj mogućnosti da ostvarujemo saradnju na svim poljima".

On je rekao i svaki projekat koji vodi ka progresu i pomirenju ima podršku Vlade Crne Gore.

"Kada lideri Zapadnog Balkana idu u Brisel i pričaju jedni protiv drugih i ne mogu da reše najjednostavnije probleme, mi smo sve dalje od EU. Poruka je ovde da sedimo zajedno nas petorica (predstavnici pet država Zapadnog Balkana) bez obzira na to što nismo svi formalno deo 'Otvorenog Balkana'", rekao je Abazović.

Dritan Abazović, premijer Crne Gore, stiže helikopterom u Ohrid na samit "Otvoreni Balkan" 7. juna 2022. Crna Gora nije članica inicijative, a Abazović se prvi put na njoj pojavljuje u svojstvu posmatrača.
Dritan Abazović, premijer Crne Gore, stiže helikopterom u Ohrid na samit "Otvoreni Balkan" 7. juna 2022. Crna Gora nije članica inicijative, a Abazović se prvi put na njoj pojavljuje u svojstvu posmatrača.

Abazović je dodao da mu se dopala inicijativa za formiranje radne grupe u slučaju krize energenata i krize u transportu i proizvodnji hrane zbog rata u Ukrajini.

"Zainteresovani smo da pomognemo jedni drugima kada su požari i da imamo zajedničku turističku ponudu. Ideju 'Otvorenog Balkana' ne treba doživljavati kao ideju političara, ovo je ideja za građane i za biznis. Ako se bude razvijala kao takva, sve će biti manje otpora", zaključio je on, dodajući da je incijativa zbog koje je doputovao u Ohrid "novo lice Zapadnog Balkana".

Predsednik Saveta ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija rekao je da se nada da je poslednji iz BiH koji dolazi kao posmatrač i gost.

"Nadam se da bilo ko drugi ko dođe će govoriti kao punopravni član 'Otvorenog Balkana'", rekao je Tegeltija.

Zoran Tegeltija, predsednik Veća ministara BiH, tokom obraćanja učesnicima samita "Otvoreni Balkan" u Ohridu 8. juna 2022. podsetio je da u državi koju predstavlja ne postoji konsenzus o ovoj zapadnobalkanskoj inicijativi.
Zoran Tegeltija, predsednik Veća ministara BiH, tokom obraćanja učesnicima samita "Otvoreni Balkan" u Ohridu 8. juna 2022. podsetio je da u državi koju predstavlja ne postoji konsenzus o ovoj zapadnobalkanskoj inicijativi.

On je naveo da BiH nema konsenzus oko "Otvorenog Balkana".

"Razlozi su deo predrasuda iz prošlosti o tome ko je predlagač ove inicijative i ko će da profitira, da li je ovo zamena za Zapadni Balkan i Evropsku uniju, pitanje je i političkih uticaja. Ja sam ovde jer znam da poslovna zajednica u BiH podržava 'Otvoreni Balkan'", kaže on.

Tegeltija je rekao i da zna da "najveći deo građana BiH podržava ovaj projekat".

"Verujem da će BiH ubrzo postati član Otvorenog Balkana", zaključio je Tegeltija.

Kakav je stav Kosova i BiH?

Uprkos stalnim pozivima, Kosovo, Crna Gora i BiH odbijale su da se priključe inicijativi.

Zbog učešća u svojstvu posmatrača, crnogorski premijer Abazović je u delu domaće javnosti bio izložen kritikama zbog toga što nije odbacio mogućnost da se Crna Gora pridruži "Otvorenom Balkanu".

Tegeltija samitu prisustvuje iako o tome Predsedništvo BiH, kako je to izneo jedan od njegova tri člana Šefik Džaferović, nije obavešteno.

Stav Kosova je da je "Otvoreni Balkan" opasna inicijativa bez jasne vizije, te da države Zapadnog Balkana treba da ostanu posvećene agendi Evropske unije i negovanju transatlantskih odnosa.

Dan uoči zvaničnog programa još jednom je upućen poziv svim državama Zapadnog Balkana da se pridruže inicijativi.

"Otvoreni Balkan" ima podršku Evropske unije, ali i administracije SAD. Sa tih adresa su više puta poručivali da bi u toj inicijativi, kako bi bila što uspešnija, trebalo da budu sve države Zapadnog Balkana.

Do sada je potpisano više sporazuma u kojima je pojednostavljeno kretanje između država, ali i lakša trgovina, uvoz i izvoz robe.

XS
SM
MD
LG