Dostupni linkovi

Otkrivene spomen ploče Ćopiću i Maksimović


Spomenik piscima Desanki Maksimović i Branku Ćopiću, 10. januar 2011.
Spomenik piscima Desanki Maksimović i Branku Ćopiću, 10. januar 2011.
Spomen ploče Desanki Maksimović i Branku Ćopiću svečano su otkrivene u Beogradu na zgradi u kojoj su živeli ovi književnici. Iako se Ćopić rodio i školovao u Bosni i Hercegovini, na ovom događaju nije bilo predstavnika te države.

Pred pedesetak posetilaca, na ulazu zgrade Kralja Milana 23 preko puta “Beograđanke”, svečanost je otvorena uz stihove pesme Desanke Maksimović “Tražim pomilovanje” i izvode iz “Bašte sljezove boje” Branka Ćopića, koje su čitali glumci Ksenija Jovanović i Toma Kuruzović.

Okupljeni su nam rekli da su došli zbog neizmernog poštovanja prema ovim velikim piscima:



Spomen ploče postavljene su u akciji Ministarstva kulture Srbije "Vratimo dug piscima", a otkrili su ih ministar Nebojša Bradić i Irena Soldat Vujanović, pomoćnica u Ministarstvu prosvete i kulture Republike Srpske:

“Književnici kakvi su bili Desanka Maksimović i Branko Ćopić nikada ne mogu biti zaboravljeni. Oni su svojim delima ostavili dubok otisak u našim životima, i to je pečat koji traje i dan danas”.

“Moramo biti ponosni jer imamo zajednički most koji stalno gradimo, Bosna i Hercegovina, Republika Srpska i Srbija. Zbog toga što je Branko Ćopić u svim našim udžbenicima u BIH, i šire, čak i u Hrvatskoj se ponovo vraća na velika vrata.”


David: Poruka u oba smera

Bradića smo pitali zašto na svečanost nije pozvan neko od zvaničnika iz Bosne i Hercegovine, jer se Branko Ćopić tamo rodio i školovao, na šta nam je ministar rekao da se ne radi o političkoj odluci.

“Što se tiče prisustva predstavnika drugih država iz regiona, ono je uvek dobrodošlo u ovim prilikama. I mi smo u Višegradu imali dogovor sa ministrom civilnih poslova Bosne i Hercegovine, gospodinom Sredojem Novićem, da dođe ali je on zbog smrtnog slučaja danas morao da izostane”,
objasnio je Bradić.
Otkrivanje spomenika Desanki Maksimović i Branku Ćopiću, 10. januar 2011.

Ovakvo dešavanje podsetilo je na nedavnu situaciju koja je uzburkala duhove kada su predstavnici Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine odbili da učestvuju na naučnom skupu u Beogradu povodom stogodišnjice rođenja književnika Meše Selimovića, jer je Srpska akademija nauka i umetnosti na taj događaj pozvala i predstavnike Akademije Republike Srpske, i tako joj dala državni značaj.

Književnik Filip David za RSE kaže ga novo dešavanje i oko Branka Ćopića ne iznenađuje jer, kako smatra, još jednom se radi o političkoj poruci.

“Ta poruka ide u oba smera, iz Republike Srpske prema Srbiji i obrnuto. Time se zapravo želi pokazati da je RS praktično i kulturni i ekonomski deo Srbije, a da Bosna i Hercegovina to nije. Mislim da iza toga ona poruka koja treba da se iščitava je verovatno da je Republika Srpska mnogo bliže Srbiji nego Bosni i Hercegovini i da će jednoga dana to verovatno biti deo nekog srpskog korpusa ili ne znam već čega. Ali tu zapravo ima puno nelogičnosti”, smatra David.

Takve stvari su prilično upozoravajuće, zaključuje Filip David, i nikako ne bi trebalo da se događaju.

“Preko pisaca i kulture se onda i neke mnogo ozbiljnije stvari postavljaju na tapet. To govori o dosta nejasnoj i konfuznoj politici koju Srbija vodi u odnosu na Bosnu i Hercegovinu”,
ocenjuje David.

Desanka Maksimović i Branko Ćopić

Branko Ćopić, jedan od najpoznatijih pisaca nekadašnje Jugoslavije, rođen je 1915. u Hašanima u Bosni i Hercegovini, život je samoubistvom okončao 84. u Beogradu, a neka od njegovih najpoznatijih dela su “Bašta sljezove boje” i “Orlovi rano lete”.

Desanka Maksimović
rođena je 1898. u Rabrovici kod Valjeva, preminula je 1993. u Beogradu, a neke od njenih najpoznatijih pesama su „Krvava bajka", o streljanju đaka u Kragujevcu 1941, „Predosećanje“ i „Tražim pomilovanje”.
XS
SM
MD
LG