Pod sloganom "Vrijeme je za pravdu", u glavnom gradu Crne Gore održan je Osmomartovski marš.
"Generacijama se borimo za zakone koji će da kazne i suzbiju neravnopravnost i diskriminaciju, a prije svega da zaštite naše osnovno pravo na život. Danas te zakone imamo, ali izostaje pravda", poručila je Tanja Markuš iz Centra za ženska prava, koji je organizovao marš.
U posljednjih pet godina u Crnoj Gori ubijeno je u 15 žena.
Na Osmomartovskom maršu posebno su istaknuti slučajevi ubistva 19-godišnje Šejle Bakije i 27-godišnje Zmirite Nerde.
Suđenje Iliru Đokaju za ubistvo vjerenice Šejle Bakije 2021. godine je u toku.
Mjesec prije ubistva, Bakija je podnijela prijavu protiv Đokaja zbog prijetnji, koje su nadležni okarakterisali kao prekršaj, a ne kao krivično djelo.
Dalibor Nikolić osuđen je na 12 godina robije jer je trudnu suprugu Zimritu Nerdu 2022. godine satima brutalno tukao palicom i šakama nakon čega je preminula. Presuda je izazvala osudu crnogorske javnosti i proteste.
Marija Jovanović iz queer organizacije Spektra poručila je da zbog nepravde često razmišljala da odustane od aktivizma.
„Pomislila sam gdje ja tačno živim i za šta se tačno borim. Pomislila sam njih više nema i njih više nikad neće biti. I ono što je nama pravda, njima više ništa ne znači“.
Jovanović, međutim, ističe da se ne smije odustati od borbe.
"Sami sigurno ne možemo, ali zajedno – ako svi nešto uradimo – onda će jednog dana da bude dovoljno".
A iz borbe za jednakost ne smije biti isključena nijedna žena, poručila je sa skupa u Podgorici Marina Vujačić.
Ona ističe da su žene sa invalidtetom i dalje izopštene iz rodnih pitanja, često ignorisane u ženskim pokretu ali i u pokretu za prava osoba sa invaliditetom.
"Mi, žene sa invaliditeom, imao pravo na izbor i samoodređenje, uključujući pravo na partnerske odnose i majčinstvo, iako nam se često spočitava da kao takve ne možemo biti ni partnerke ni majke. I da u tim ulogama nismo poželjne".
Učesnici marša nosili su transparente sa kojih je poručivano da "Vrijeme je za pravdu", "Ne daj na sebe" i "Otpor mizoginiji".
Povodom 8. dana, iz institucije Zaštitnika ljudskih pava i sloboda su napomenuli da žene - iako čine većinu u Crnoj Gori - i dalje nisu dovoljno vidljive u mnogim oblastima, od politike, upravljačkih struktura, do sporta i umjetnosti.
Kao razloz z zabrinutot ističu i što je procenat žena u Skupštini 21 odsto a u Vladi 17 odsto.
Naime, od 23 člana Vlade Milojka Spajića, četiri su žene.
Muškarci takođe pokrivaju sve tri ključne pozicije u državi – predsjednika države, Vlade i Skupštine.
