Dostupni linkovi

Koliko su jake građanske inicijative u BiH, odnosno kakva je zainteresovanost za uključivanje u procese donošenja odluka i zakona ili u njihove promjene? Misija OSCE u BiH podstakla je raspravu među poslanicima Parlamenta i predstavnicima nevladinih organizacija o tome kako ojačati stav civilnog sektora.

Zaključeno je da ne postoje adekvatna rješenja za inicijative pojedinaca i grupa u Parlamentarnoj skupštini BiH, te da taj mehanizam treba ojačati.

Podnošenje inicijativa za izmjene postojećih ili donošenje novih zakona različito se tretira u bh. entitetima. Dok u Federaciji svaki građanin može podnijeti inicijativu, u Republici Srpskoj neophodno je tri hiljade potpisa kako bi uopšte mogla biti pokrenuta procedura u izvršnoj, odnosno zakonodavnoj vlasti.

Iako proces učešća građana u donošenju odluka u Federaciji nije komplikovan, poslanik u federalnom Parlamentu Slaviša Šućur priznaje da ne zna niti jedan primjer da je neko podnio inicijativu:

„Građani, vjerovatno zato što nisu informisani uopšte o toj mogućnosti, mnogo češće se obraćaju pojedinačno poslanicima ili klubovima poslanika, što je opet, s jedne strane, dobro, jer omogućava da inicijativa dođe, ali vrlo često ima i negativne posljedice, jer nije urađena kompletna procedura i vrlo često ti prijedlozi nisu obrađeni na način da budu uklopljeni u cjelokupan sistem.“

Predstavnica Zakonodavnog odbora Skupštine RS Andrijana Marjanović kaže da su se građani u tom bh. entitetu aktivirali protekle dvije godine, te da je sve više onih koji podnose inicijative kako bi se izmijenili postojeći ili donijeli novi zakoni:
Parlament Republike Srpske

„Primjećujem da od 2007. godine do danas broj podnijetih inicijativa na godišnjem nivou raste, što vjerovatno pokazuje da su građani sve više svjesni prava koje im poslovnik i Narodna skupština omogućuju. Svjedoči to i o njihovoj većoj zainteresovanosti, tako da mi već u prva tri ili četiri mjeseca ove godine smo zaprimili onoliko inicijativa koliko smo 2007. u cjelini.“


Predstavnici nevladinog sektora nisu zadovoljni odnosom vlasti prema njima. Oni ukazuju na podatak da godinama pokušavaju da uspostave bolju saradnju sa bh. vlastima, ali im to ne uspijeva. Goran Bubalo, predstavnik organizacije Terca, BiH NVO Vijeće, navodi primjer da je prije dvije godine potpisan ugovor o saradnji sa predsjedavajućim Vijeća ministara, Nikolom Špirićem, kojeg državne vlasti ne poštuju:

Mi već zadnje tri godine pokušavamo da uspostavimo kontakt sa državom jer nismo uopšte konsultirani u prioritetima bh. društva.
„IPA je recimo sjajan primjer – instrument pretpristupne pomoći. Mi već zadnje tri godine pokušavamo da uspostavimo kontakt sa državom jer nismo uopšte konsultirani u prioritetima bh. društva. Dakle, sem djelimičnog finansiranja civilnog društva, bh. civilno društvo uopšte nije konsultirano o tim ključnim pitanjima po BiH.“


Za predsjednika Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH Srđana Dizdarevića učešće građana u iniciranju izmjena i donošenju novih zakona, predstavlja demokratski proces u svakoj zemlji, pa tako i u BiH. S druge strane, navodi da taj proces uključuje ukidanje cenzusa za podnošenje inicijativa, kao što je to slučaj u Republici Srpskoj:

„Kvalitativni odnos prema demokratiji bi morao da ima u vidu ovo da i najmanja društvena grupa, i najmanja kategorija građana ima pravo da zatraži zakonsko regulisanje svog statusa, svog položaja.“
OSCE - logo

Iako nevladine organizacije tvrde da predstavnici vlasti nemaju sluha za njihove inicijative, poslanici u državnom Parlamentu to negiraju. Poslanik Slavko Jovičić:

„Za dvije godine i četiri mjeseca, direktno sam dobio samo jednu inicijativu, od Advokatske komore. Nikada više ni od koga.“
Po mnogim istraživanjima, BiH se nalazi negdje u sredini kada su u pitanju mogućnosti učešća građana u zakonodavnom postupku, s tim da sve te ocjene gledaju BiH kao cjelinu i posmatraju sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini.

Pravni savjetnik u Odjelu za demokratizaciju pri OSCE-u BiH Srđa Obradović:

„Po mnogim istraživanjima, BiH se nalazi negdje u sredini kada su u pitanju mogućnosti učešća građana u zakonodavnom postupku, s tim da sve te ocjene gledaju BiH kao cjelinu i posmatraju sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini. Iskustva vodećih demokratija u svijetu i Evropi, koja su predmet naših istraživanja i iskustva bivših republika Jugoslavije su takva da u većoj ili manjoj mjeri svugdje postoji mogućnost da se građani uključe u zakonodavni postupak. Obzirom da je sada u toku revizija poslovničkih pravila oba doma Parlamentarne skupštine, sada je pravo vrijeme da se dodatno pravno uokviri i reguliše i institut građanske inicijative ili nekih drugih modaliteta građanskog učešća.“
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG