U Bosni i Hercegovini (BiH) se 2. oktobra održavaju Opšti izbori. Na njima pravo glasa ima 3.368.666 birača, a oni biraju 518 članova organa za državni, entitetske i kantonalne nivoe vlasti.
Centralna izborna komisija (CIK) BiH je izvijestila da je izlaznost na izbore do 11 sati bila 14 posto, što je za tri posto više u odnosu na prošle izbore, 2018. godine.
Ovaj broj je i veći, riječi su predsjednika CIK-a Suada Arnautovića, jer u informacioni sisteme nisu dospjeli podaci iz Gradačca, Tuzle, Novog Travnika i Tešnja.
Arnautović je naglasio kako se generalno izborni proces provodi bez većih problema.
Za situaciju na biračkom mjestu u Hozićima (naseljeno mjesto u Novom Gradu, na sjeveru BiH), Arnautović je rekao kako će najvjerovatnije biti odgođeno glasanje na tom biračkom mjestu.
Pet osoba iz biračkog odbora Hozići je lišeno slobode zbog sumnje na krivično djelo izborna prevara. Tužilaštvo BiH je navelo da su ove osobe donijele veliku količinu popunjenih izbornih listića na ovo biračko mjesto.
Portparol Koalicije za slobodne i poštene izbore "Pod lupom" Hasan Kamenjaković potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je smijenjen birački odbor u Hozićima zbog kršenja Izbornog zakona.
Šta je još rekao CIK?
Predsjednik CIK-a je takođe kazao da je na 12 biračkih mjesta došlo do značajnijeg kašnjenja otvaranja biračkih mjesta.
Biračko mjesto u Zenici, koje je otvoreno u 7.00 sati, nije bilo otvoreno na pravoj lokaciji, te je pola sata kasnije uz pratnju policije prebačeno, a od 8.00 protiče u najboljem redu, pojasnio je Arnautović.
"Ukupan broj prijavljenih događaja koji se smatraju incidentalnim je devet. Od toga u Federaciji BiH četiri, u Republici Srpskoj jedan i u Brčko distriktu četiri. Imamo sumnju u jedno krivično djelo u Republici Srpskoj, a zabilježeno je remećenje javnog reda i mira u dva navrata i to u Federaciji BiH", pojasnio je Suad Arnautović.
Političke stranke povlače svoje članove iz biračkih odbora, naveo je predsjednik CIK-a BiH.
"Imamo pojave da političke stranke povlače na nekim mjestima članove biračkih odbora koje su ranije predložili, a koji su educirani. Apelujemo na zakonodavca da razmotri ova pitanja i ocijeni da li je ovakav način predlaganja članova biračkih odbora dobar za BiH", zaključio je na pres-konferenciji Suad Arnautović.
Članica CIK-a Vanja Bijelica Prutina ocijenila je, pak, da je primjetan veći broj nepravilnosti na terenu, te je iskazala nezadovoljstvo radom Centralna izborna komisija u načinu rješavanja tih incidentnih situacija.
Pod lupom: Posmatrači prate bez problema
Na samom početku izbornog dana zabilježeni su sporadični problemi u vezi sa pristupom posmatrača "Pod lupom" na biralištima, naveli su iz Koalicije "Pod lupom", ali je sa lokalnim izbornim komisijama to brzo regulisano i trenutno posmatrači prate bez problema.
Odustali su posmatrači ove koalicije nevladinih organizacija u Banjaluci, na sjeverozapadu BiH, i Bijeljini, na sjeveroistoku BIH, ali su sada, rečeno je iz Koalicije, pokrivena biračka mjesta u tim gradovima.
Koaliciji "Pod lupom" prijavljeni su i slučajevi kršenja izborne šutnje, koje se najčešće odnose na plaćeno oglašavanje na društvenim mrežama i telefonski pozivi političkih subjekata biračima.
Građani na glasačkim mjestima širom BiH
Koalicija za slobodne i poštene izbore "Pod lupom" angažovala je na izborni dan gotovo 2.000 građanskih, nestranačkih posmatrača koji će posmatrati cjelokupni izborni proces na biračkim mjestima i u lokalnim izbornim komisijama.
Podatke sa terena zaprima Pozivni centar Koalicije "Pod lupom".
U Doboju posmatračima poništene akreditacije
Gradska izborna komisija (GIK) u Doboju je poništila 141 akreditaciju izbornim posmatračima, rekao je predsjednik GIK-a, Nenad Paleksić.
"Gradska izborna komisija je sinoć od Centralne izborne komisije (CIK) dobila zaključak gdje su nam naložili da izvršimo provjeru svih posmatrača u skladu sa uputstvom ko može biti posmatrač. Posebno su nama u GIK-u Doboj naložili da poništimo akreditacije posmatračima protiv kojih se vode krivični postupci zbog izbornih prevara odnosno poništenih izbora 2020. godine u Doboju", riječi su Paleksića.
O poništenju akreditacija posmatračima obaviješteni su CIK i politički subjekti, dok je predsjednicima biračkih odbora rečeno da ti posmatrači ne smiju biti na biračkim mjestima.
Zbog izbornih prevara na lokalnim izborima u Doboju, 2020. godine, u proteklih sedam mjeseci Sud u Doboju potvrdio je optužnice protiv blizu 200 predsjednika i članova biračkih odbora.
Šta se bira na izborima?
Punoljetni državljani BiH na četvorogodišnji mandat biraju tri člana Predsjedništva i 42 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine.
Na entitetskom nivou, bira se 98 poslanika za Parlament Federacije BiH (FBiH), odnosno 83 za Narodnu skupštinu Republike Srpske (RS).
U RS se biraju i predsjednik i dva potpredsjednika tog entiteta.
U FBiH se još bira ukupno 289 poslanika u deset kantonalnih skupština.
Na glasačkim listićima će se naći 127 političkih subjekata, od toga 72 stranke, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata. Ukupno – 7.258 kandidata.
Glasa se na 5.903 mjesta, od čega je 21 biračko mjesto u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH van zemlje.
Očekivanja građana
Više o 60.000 posmatrača
U izbornoj administraciji, na mjestima od predsjednika Centralne izborne komisije do službenika u Glavnom centru za brojanje, angažovano je više od 50.000 ljudi, dok će njihov rad, proces glasanja i brojanja glasova pratiti više od 60.000 akreditovanih posmatrača.
Šta je novo na izborima?
Glasanje na ovim izborima će biti drugačije nego do sada, jer će glasačke kabine biti okrenute prema biračkom odboru, koji će gledati u leđa birača.
Ova novina je tu da bi birači bili onemogućeni da slikaju popunjene glasačke listiće, iznose ih, i slično.
Takođe, svaki listić mora imati pečat i potpis člana biračkog odbora, u suprotnom je nevažeći.
Izborna tišina je počela u ponoć, 1. oktobra i traje do 19 sati 2. oktobra, kada bi biračka mjesta trebalo da budu zatvorena.
Tokom nje, političkim subjektima je zabranjeno učestvovanje u javnim političkim aktivnostima, kao i medijsko izvještavanje o aktivnostima koje se odnose na izbornu kampanju.
Koliko koštaju izbori?
Procjena CIK BiH je da će izbori koštati oko 12.528.000 maraka (oko 6,26 miliona evra).
Zbog neusvajanja državnog budžeta, održavanje izbora je bilo upitno dok visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) 7. juna nije nametnuo odluku o finansiranju izbora.
Tom odlukom, CIK-u je doznačeno 12,5 miliona maraka (oko 6,4 miliona evra) neophodnih za organizaciju izbora.
Da li su mogući problemi u provođenju izbora?
Na konferenciji za novinare u četvrtak, 29. septembra, predsjednik CIK-a Suad Arnautović je izjavio da "ne postoji nijedan značajan problem na terenu koji bi mogao uticati na Opšte izbore u BiH".
Tada je pozvao sve građane i političke predstavnike da zajedno doprinesu da izbori budu održani u demokratskom okruženju.
Takođe je odbacio navode o mogućoj izbornoj krađi, zbog popunjavanja biračkih odbora.
"Odustajanje članova biračkih odbora imenovanih po prijedlozima političkih subjekata ne predstavlja aktivnost tijela za provođenje izbora, ali je naša obaveza popuniti te biračke odbore kada oni ostanu upražnjeni. Ta aktivnost izbornih komisija ne znači 'pripremu za izbornu krađu'", istakao je Arnautović.
CIK će uložiti maksimum da ima preliminarne rezultate 2. oktobra oko ponoći, naglasio je Arnautović, i dodao da 3. oktobra ujutro očekuju 80 posto rezultata.