Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Opozicija tvrdi da je zakon o uvođenju crnogorskog u škole diskriminatorski


Jedno od novih slova u crnogorskom pravopisu
Nakon što su poslanici opozicije napustili sjednicu parlamenta u utorak uveče zbog usvajanja Zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojim se crnogorski jezik zvanično uvodi u obrazovni sistem, postavlja se pitanje da li vlast nakon nekih prelaznih rješenja polako uvodi red u tu oblast, ili kako tvrde u opoziciji - unosi nove podjele i diskriminiše sve one koji govore drugim jezicima.

U Ustavu Crne Gore, koji je usvojen 19. oktobra 2007. godine piše da je crnogorski - službeni jezik. 10. jula 2009. godine predstavljen je prvi pravopis crnogorskog jezika a ove godine Savjet za opšte obrazovanje je usvojio prvu Gramatiku crnogorskog jezika sa dvije nove grafeme.

Ovakva hronologija događanja u vezi sa normiranjem i ozvaničenjem crnogorskog jezika vodila je ka usvajanju Zakona kojim će od naredne godine crnogorski jezik biti u upotrebi i u obrazovnom sistemu Crne Gore.

To je u utorak naljutilo opozicionare pa su poslanici PZP, SNP i NOVE napustili sjednicu.
Branko Radulović, Foto: Savo Prelević

Branko Radulović iz PZP kaže da je Zakon u dijelu koji se odnosi na uvođenje crnogorskog jezika u obrazovni sistem diskriminatorski i da ne doprinosi uvođenju reda u toj oblasti.

"Oni uvode nered u toj oblasti. Mi smo tačno glasali za Ustav gdje su tačne odrednice crnogorski jezik i ravnopravni drugi jezici: srpski, bošnjački, hrvatski i albanski i želimo da se to jasno ugradi u svaku zakonsku normu, pa i kada je u pitanju ova zakonska norma. Što oni kažu i kako kažu to me do kraja više ne interesuje. Oni se jednostavno odnose krajnje politikantski, žele nove podjele i na taj način žele da sačuvaju svoj do kraja neregularan status koji danas uživaju u Crnoj Gori,"
smatra Radulović.

"Ne radi se o tome, kako su pojedini mediji, na žalost i u trećem milenijumu tendenciozno izvijestili da smo napustili parlament zbog toga što je uveden crnogorski jezik u škole. Ne, nego zbog toga što je jezik u službenoj upotrebi – srpski jezik, istjeran iz škola iako njime, zvanično do slijedećg popisa još uvijek govori 60 i više posto stanovništva Crne Gore,"
kaže Goran Danilović iz Nove srpske demokratije.

U vladajućoj DPS pitaju zašto postoje otpori prema uvođenju crnogorskog jezika u obrazovni sistem, ako i u Ustavu piše da je crnogorski jezik službeni i nakon što opozicija i pojedini lingvisti nijesu bili zadovoljna ni prelaznim rješem o uvođenju maternjeg jezika.

Zamjena teza

Miodrag Vuković
iz DPS kaže da je razlog anticrnogorstvo crnogorske opozicije.

"Sinoć je napravljena još jedna, na žalost u nizu, političkih manifestacija koja govori da u Crnoj Gori teško idu procesi demokratske emancipacije onog dijela političke Crne Gore, koji je namjerno ili iz zablude ostao zarobljenikom prošlih vremena. Onih struktura koje su protiv Crne Gore u punom smislu te riječi i koji su protiv svega što je crnogorsko,"
rekao je Vuković.


Ja se samo plašim da u vremenima kada bi trebalo da razmišljamo o ekonomskim pitanjima, o problemima razvoja države, mi od septembra ne upadnemo u neproduktivnu priču o jeziku, kaže profesorica književnosti Božena Jelušić.
Vuković navodi da je država Crna Gora bila taktičnija od drugih u normiranju i ozvaničenju svog jezika.

"Kada uporedite kako se mi ponašamo kao država u odnosu na ova osjetljiva pitanja sa onim kako su se ponašale države u okruženju, da ih ne pominjem, kada su uvodile svoje jezike, mislim da smo mi čak i previše bolećivo nastupali trudeći se da ne uznemirimo Crnu Goru, da ne iziritiramo loše emocije kod onih koji, osim loših emocija, nemaju ništa drugo kada je Crna Gora u pitanju,"
kaže Vuković.

Profesorica književnosti iz Budve Božena Jelušić je skeptična da će usvajanjem Zakona, kojim se otvaraju vrata da crnogorski jezik bude u upotrebi u školama, biti uveden red u toj oblasti.

"Ovo može biti pokušaj uvođenja reda, ali ne vidim koliko će to biti stvarno uvođenje reda. Tim prije što je jezik poligon putem kojeg vi možete jako da manipulišete i on jeste često prvorazredno političko pitanje. Ja se samo plašim da u vremenima kada bi trebalo da razmišljamo o ekonomskim pitanjima, o problemima razvoja države, mi od septembra ne upadnemo u neproduktivnu priču o jeziku, a fino se svi njme razumijemo kada govorimo. To mi uvijek dođe kao zamjena teza. Znate, ovakva pitanja su uvijek zgodno mjesto da se narodu da igara, ali ne i hljeba,"
ocjenjuje Jelušić.

*****
Više o problemu maternjih jezika u regiji i u svijetu možete pronaći, ukoliko vas interesuje, u tekstovima:
Svijet: Svaka dva tjedna umire jedan jezik
Bosna i Hercegovina: Jezik kao sredstvo nerazumijevanja
Hrvatska: Iza rasprava o jeziku kriju se politički motivi
Srbija: Pravo na maternji jezik se (ne) poštuje

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG