Samo dan nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine zaustavio primjenu Zakona o finansiranju političkih organizacija u Republici Srpskoj, opozicione stranke u ovom bh. entitetu zatražile su hitno odmrzavanje novca iz budžeta RS.
Višemjesečna blokada finansiranja, kako kažu, unazadila je njihov rad do mjere da su pojedine stranke jedva održavale minimalne aktivnosti, dok su druge praktično utihnule.
Naime, zakonom kojeg je usvojila entitetska skupština u maju, je obustavljeno finansiranje svih političkih partija u RS iz entitetskog i lokalnih budžeta. I ne samo to. Zakon je omogućavao firmama da doniraju do 100.000 maraka (50.000 evra) godišnje, te nije propisivao zabrane za firme koje posluju s javnim sektorom.
U svojoj odluci od 9. decembra, Ustavni sud BiH je privremeno obustavljanje primjene zakona u RS obrazložio sumnjom da bi nastavak provođenja mogao "ugroziti ustavno načelo vladavine prava i dovesti do nejednakog tretmana političkih subjekata iz RS, naročito u izbornoj 2026. godini".
Odluka je donesena i zbog "značajnog odstupanja" od državnog Zakona o finansiranju političkih stranaka, koji zabranjuje donacije firmama iz javnog sektora i postavlja niže limite donacija.
Iz Vlade RS nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa da li će se nastaviti finansiranje stranaka iz entiteskog budžeta, kao ni da li će biti isplaćena sredstva za period od stupanja na snagu zakona.
Najveći jaz između opozicionih stranaka i vladajućih u RS vidio se tokom predizborne kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, održane 23. novembra, tvrde analitičari za Radio Slobodna Evropa.
Branko Blanuša, kandidat opozicionog bloka na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS) imao je, prema istraživanju Transparency Internationala u BiH, višestruko manje resursa na raspolaganju u odnosu na Sinišu Karana, kandidata vladajuće koalicije predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.
Prema trenutnim, još nepotvrđenim rezultatima, Karan ima za oko dva posto više glasova od Blanuše. Zbog brojnih prijava nepravilnosti, trenutno se vrši ponovno prebrojavanje oko 16.000 glasova, dok je razlika između dva kandidata oko 9.500 glasova.
'Morali smo zatvoriti kancelarije'
Zagorka Grahovac iz opozicione Liste za pravdu i red, čiji je lider Nebojša Vukanović, kaže za Radio Slobodna Evropa kako su zabranom finansiranja najviše bile pogođene manje stranke , među kojima je i njena partija.
"Mi nemamo niti u jednoj opštinskoj vlasti, niti direktore preduzeća, niti bilo kakva druga sredstva finansiranja. To je bio naš jedini izvor finansiranja. Morali smo zatvoriti kancelarije u većini gradova, pustiti ljude koji su bili privremeno angažovani. Kampanju za prijevremene izbore nismo mogli adekvatno ispratiti, jer nismo imali sredstva ni da platimo posmatrače", kaže Grahovac.
Dodaje da očekuje retroaktivnu isplatu.
"Vladajuće stranke nisu bile značajno pogođene, jer se finansiraju izvlačeći novac iz javnih preduzeća i kroz donacije koje im je omogućeno spornim zakonom", navela je.
I u najvećoj opozicionoj stranci u RS, SDS-u ističu kako su imali "jako otežano" funkcionisanje stranke.
"Definitivno je umanjilo mogućnost finansiranja kampanje. Svi naši članovi su dali i iz svojih kućnih budžeta pomogli da naš kandidat Branko Blanuša izađe na izbore. Srezali smo troškove, neki ljudi su otišli na druge poslove, ali vjerujem da će se sada situacija promijeniti, nakon odluke Ustavnog suda BiH", istakao je za RSE Želimir Nešković, član Predsjedništva SDS-a.
Nešković je rekao da će stranka podnijeti i zahtjev za rebalans budžeta RS, kako bi bila isplaćena sredstva koja SDS nije dobio.
"Potpuno je logično da se u rebalansu nađu sredstva za finansiranje stranaka, jer je sud odredio privremenu mjeru", naveo je on, ali nije imao podatke o tome koliko novca nije dobio SDS, kao ni koliko je prikupljeno sredstava za predizbornu kampanju.
A lider Partije demokratskog progresa Draško Stanivuković, naveo je da je ta stranka ostala bez oko 270.000 maraka koje su dobijali iz budžeta po osnovu broja poslanika u Skupštini RS, te odbornika u lokalnim zajednicama.
No, Stanivuković, koji je i gradonačelnik Banjaluke, na upit RSE, da li će nakon odluke Ustavnog suda BiH Grad Banjaluka nastaviti sa isplatom sredstava strankama, rekao je da će isplata čekati "konačnu odluku" Ustavnog suda.
"Mi smo ta sredstva ostavili u budžetskoj stavci, mislim da je oko 300.000 maraka (oko 150.000 evra) godišnje na toj budžetskoj stavci. Ona je stopirana. Nemamo pravo da ih skidamo do konačne odluke Ustavnog suda", kazao je on.
Iz vladajućeg SNSD-a nisu odgovorili na upit RSE u vezi budžetskog finansiranja.
Istraživanje Transparency BiH
Prema istraživanju Transparency International BiH, obustava budžetskog finansiranja političkih stranaka u Republici Srpskoj u praksi je pogodila samo opoziciju, što je bilo posebno vidljivo u toku izborne kampanje tokom novembra.
Tako je kampanja kandidata vladajuće koalicije Siniše Karana koštala oko 650.000 maraka (oko 330.000 evra), dok je opozicioni kandidat Branko Blanuša potrošio oko četiri i po puta manje, 140.000 maraka (oko 70.000 evra).
"Veća vidljivost i troškovi vlasti odnosili su se na velike predizborne skupove i bilborde, dok je opozicija organizovala skromnije skupove i imala znatno ograničeno oglašavanje u medijima", naveo je za RSE Srđan Traljić iz Transparency International-a BiH.
On ističe kako su zakonom u RS vladajuće stranke bile u "povoljnijem" položaju, jer su zakonski uvedeni veći limiti za donacije, do 50.000 evra po firmi, bez zabrane za donacije za firme koje posluju sa javnim sektorom.
To je, navodi Traljić, u suprotnosti sa državnim Zakonom o finansiranju političkih partija, koji je limitirao donacije na 25.000 evra za pravna i 5.000 evra za fizička lica, uz zabranu donacija iz javnih izbora.
Uvođenje Zakona o finansiranju političkih organizacija u Republici Srpskoj imalo je za cilj da oteža djelovanje stranaka koje nemaju pristup budžetskim sredstvima, ocjenjuje za RSE Aleksandar Trifunović, urednik magazine Buka.
"Definitivno, donošenje tog zakona imalo je samo jedan cilj – da strankama koje nemaju pristup budžetskim sredstvima potpuno oteža djelovanje, pogotovo malim strankama kao što je, recimo, Vukanovićeva, kojima je to bio jedini izvor prihoda. Ta činjenica je značajno uticala i na rezultate izbora", rekao je Trifunović za RSE.
On dodaje da, iako je SNSD formalno pobjednik, rezultat nikada nije bio tješnji između kandidata vlasti i opozicije, uprkos tome što je opozicija nastupala u "teškim uslovima".
"Logično je da SNSD kao vladajuća stranka i ostale iz koalicije koriste sva sredstva na entitetskom nivou u resorima koje kontrolišu za predizbornu kampanju", kaže Trifunović.
Trifunović smatra da odluka Ustavnog suda BiH, kojom je privremeno obustavljena primjena zakona, opoziciji daje bolju poziciju pred opšte izbore u BiH koji bi trebali biti održani u oktobru 2026. godine.
Iz Centralne izborne komisije BiH nisu odgovorili na upit RSE da li su stranke dostavile izvještaje o utrošenim sredstvima u toku izborne kampanje u RS, te da li će i na koji način provjeriti porijeklo tih sredstava.
Kako je došlo do usvajanja zakona u RS?
Zakon kojeg je privremeno Ustavni sud BiH stavio van snage je usvojen u maju ove godine, kao odgovor na odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta.
On je tokom aprila privremeno obustavio javno finansiranje Dodikovog SNSD-a i Ujedinjene Srpske, na čijem čelu je Nenad Stevandić, zbog niza odluka kojima su te dve stranke narušavale Ustav Bosne i Hercegovine.
Prema nalogu visokog predstavnika Centralna banka BiH je formirala poseban račun, na koji su se počela slijevati sredstva namijenjena SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj, uz uputstva bankama da blokiraju redovnu raspodjelu.
Iz Centralne banke nije odgovoreno na upit RSE koliko je sredstava do sada prikupljeno na posebnom podračunu.
