Proizvodnja opijuma u Afganistanu, dugo najveća na svijetu, drastično je opala otkako su talibani uveli sveobuhvatnu zabranu ilegalnih narkotika 2022. godine.
Međutim, militantna islamistička grupa nije uspjela da potpuno iskorijeni uzgoj, dok se proizvodnja, čini se, sve više premiješta u susjedni Pakistan i Iran.
Pakistanska jugozapadna provincija Beludžistan i iranska jugoistočna provincija Sistan-Baludžistan, koje se obje graniče sa Afganistanom, zabilhežile su nagli porast uzgoja maka posljednjih godina, prema satelitskim snimcima i intervjuima sa lokalnim poljoprivrednicima.
"Zabrana droge koju su sproveli talibani, u kombinaciji sa rastućom nestabilnošću na tromeđi, stvorila je uslove za široko rasprostranjen uzgoj maka u pakistanskoj provinciji Beludžistan i dijelovima Irana", rekao je David Mansfield, vodeći stručnjak za afganistansku industriju ilegalnih droga.
Kao rezultat toga, udaljena i nestabilna pogranična područja Afganistana, Pakistana i Irana postala su "globalni centar za proizvodnju opijuma", dodao je Mansfield, autor knjige "Država izgrađena na pijesku: Kako je opijum potkopao Afganistan".
Stručnjaci upozoravaju na veći nivo uzgoja maka u regionu 2027. godine, što bi, kako kažu, moglo povećati ponudu heroina na međunarodnom tržištu, generisati prihode za naoružane grupe i podstaći nasilje.
Pakistan u 'središtu'
Kako se čini provincija Beludžistan postala je glavno središte uzgoja opijuma u pograničnom regionu Afganistana, Pakistana i Irana.
Najveća i najsiromašnija provincija Pakistana, Beludžistan, preživjela je decenijsku pobunu separatističkih grupa i drugih militanata, uglavnom iz etničke manjine Baludž. Nasilje je eskaliralo posljednjih godina, jer naoružane grupe intenziviraju svoju kampanju protiv države.
Islamabad je negirao izvejštaje o uzgoju opijuma u zemlji i tvrdio da su svi otkriveni usjevi maka iskorijenjeni. Pakistansko Ministarstvo unutrašnjih poslova i vlada pokrajine Beludžistan nisu odgovorili na zahtjeve Radija Slobodna Evropa (RSE) za komentar.
Kancelarija Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC) procijenila je da proizvodnja opijuma u Pakistanu ostaje marginalna.
"UNDC je u prošlosti saopštio da postoje indikacije o raseljavanju maka u zemlje oko Afganistana", navodi se u saopštenju agencije koje je primio RSE.
"Ono što trenutno primjećujemo jeste da su podaci iz zemalja oko Afganistana i dalje oskudni, jer samo dvije zemlje izvještavaju o iskorjenjivanju. I dok brojke o iskorjenjivanju ne odražavaju direktno obrasce uzgoja, nagli porast posljednjih godina ukazuje na određeni stepen efekata prelivanja".
Ali satelitski snimci kompanije Alcis, britanske firme specijalizovane za satelitsku analizu, zajedno sa intervjuima sa lokalnim poljoprivrednicima, sugerišu da je uzgoj opijuma široko rasprostranjen pokrajinom i da se dalje širi.
"Procjene satelitskih snimaka identifikovale su više od 9.000 hektara uzgoja maka samo u Beludžistanu", rekao je Mansfield, koji je autor afgustovskog izvještaja za Alcis.
Čini se da je većina uzgoja opijuma koncentrisana u okruzima Loralaj i Kila Abdulah u Beludžistanu.
Abdul Kahar Vadan, bivši zastupnik pakistanske Narodne skupštine koji predstavlja okrug Kila Abdulah u Beludžistanu, rekao je za RSE da je uzgoj maka raširen u provinciji, navodno uz podršku visokih vojnih zvaničnika i lokalnih provladinih moćnika koji naplaćuju provizije od proizvođača.
Monavar Husein, glavni administrativni službenik u Kila Abdulahu, odbacio je ovu tvrdnju, rekavši za RSE da je uzgoj maka opao nakon kampanje iskorijenjivanja prošle godine. Međutim, satelitski snimci kompanije Alcis iz 2026. godine ne pokazuju jasne dokaze o iskorijenjivanju.
Poljoprivrednik u Kila Abdulahu koji je razgovarao sa RSE pod uslovom anonimnosti rekao je da proizvođači maka plaćaju mito lokalnim vlastima preko uticajnih posrednika, koji naplaćuju provizije i dio prosljeđuju zvaničnicima.
Poljoprivrednik je tvrdio da kada medijski izvještaji izazovu pritisak viših vlasti, proizvođači i njihovi podržavaoci ponekad pristanu da uzgajaju mak na neplodnom zemljištu kako bi zvaničnici mogli da unište usjev i objave napore o iskorjenjivanju.
Godinama je Lala Džan Kakar odolijevao privlačnosti uzgoja maka, ali rastuća nesigurnost, suša i poplave uništile su tradicionalno voćarstvo.
"Više nije moguće oduprijeti se. Potražnja za makom je mnogo veća od voća, kao i prihodi", rekao je za RSE Kakar, koji živi u Kila Abdulahu.
Stručnjaci kažu da je porast proizvodnje u Pakistanu pokrenut sve većim brojem afganistanskih proizvođača opijuma koji prelaze granicu kako bi zakupili zemljište i uzgajali mak.
Od kada su talibani zabranili uzgoj maka u Afganistanu, proizvođači iz susjednih provincija Kandahar i Helmand donijeli su svoje stručno znanje preko granice, sklapajući dogovore sa lokalnim poljoprivrednicima.
"Afganistanski proizvođači maka imaju i novac i stručnost", rekao je Kakar, objašnjavajući da ulažu milione pakistanskih rupija u bunare na solarni pogon i dijele profit sa zemljoposednicima.
Sa oskudnim podzemnim vodama i manje profitabilnim konvencionalnim usjevima, mak nudi brži povrat i može se brati dva puta godišnje, rekao je on.
"Mnogi poljoprivrednici su udvostručili zemljište koje su obrađivali 2026. godine – što je jasan pokazatelj obima i tempa ovog širenja i da bismo trebali očekivati mnogo veće nivoe uzgoja maka 2027. godine", rekao je Mansfield.
Širenje uzgoja u Iranu
Sličan obrazac se pojavio u Iranu, gdje su afganistanski farmeri prelazili granicu da bi gajili mak kao zakupci i napoličari, oslanjajući se na porodične veze i lokalne kontakte.
Uzgoj opijuma je prijavljen u sve većem broju iranskih provincija posljednjih godina, uključujući Razavi Horasan na istoku, Kermanšah i Lorestan na zapadu i Fars na jugu.
Sistan-Balučistan, jedna od najvećih i najsiromašnijih provincija Irana, ostaje glavni region za proizvodnju opijuma u zemlji. Satelitski snimci iz 2026. godine izgleda pokazuju opsežan uzgoj maka u dijelovima provincije, sa velikim poljima koja su često isključivo posvećena ovoj kulturi.
Neke farme takođe, čini se, koriste kap po kap navodnjavanje za uzgoj maka. S obzirom na značajne početne troškove instaliranja ovih sistema, njihova upotreba sugeriše da su farmeri koji su sadili krajem 2025. godine očekivali nizak rizik od iskorenjivanja.
"Za razliku od Afganistana, gdje su gajili razne usjeve, ovi farmeri sve više posvećuju velike parcele u Pakistanu i Iranu u potpunosti maku", rekao je Mensfild. "Pomijeranje nije samo preko granica; to je prelazak sa mješovite poljoprivrede na monokulturu maka velikih razmjera".
Iranske vlasti, preokupirane ratom protiv Sjedinjenih Država i Izraela od kraja februara, nisu mogle ili nisu željele da unište rod maka za 2026. godinu, što je učvrstilo povjerenje proizvođača.
Sistan-Balučistan je takođe bio mjesto intenziviranja pobune separatista i militanata koji su iskoristili dugogodišnje nezadovoljstvo manjine Baludž, koja se suočila sa nesrazmernom diskriminacijom i nasiljem od strane vlasti.
Kako se rat u Iranu nastavlja, ekonomija je na ivici kolapsa, a pažnja države ostaje usmjerena na druge stvari, očekuje se da će se uzgoj maka u Iranu dodatno povećati 2027. godine, prema riječima stručnjaka.
Stručnjaci kažu da rastuća proizvodnja droge u pograničnom regionu Irana, Pakistana i Afganistana odražava i podstiče nasilje.
"Naoružane grupe se takmiče za poreske prihode od trgovine drogom i drugih prekograničnih aktivnosti, uključujući krijumčarenje ljudi i trgovinu gorivom, mineralima i drugom robom", rekao je Mensfild.
Ponovni uspon u Afganistanu
Uzgoj opijuma takođe se čini da se oporavlja u Afganistanu uprkos zabrani talibana, što naglašava kontinuirani značaj zemlje u globalnoj trgovini opijumom.
Proizvodnja je koncentrisana u sjeveroistočnoj provinciji Badahšan, za koju se procjenjuje da čini oko polovinu proizvodnje opijuma u zemlji, i u nekoliko jugozapadnih provincija.
Pokrenuti sušom, rastućim dugom i ekonomskim teškoćama, poljoprivrednici u Badahšanu i Helmandu protestovali su i prkosili zabrani čak i uprkos snažnom sprovođenju zakona od strane talibana.
"U 2026. godini, uzgoj maka je ostao široko rasprostranjen na zemljištu Badahšana koje se napaja kišom i navodnjava", rekao je Mensfild. "Na jugozapadu, uzgoj se skoro udvostručio između 2025. i 2026. godine, iako je ostao ograničen, koncentrisan u udaljenim područjima i skriven unutar pšeničnih polja i iza zidova domaćinstava".
Neprijateljske reakcije na iskorenjivanje usjeva ukazuju na to da su talibani oprezni zbog izazivanja daljih nemira kako se ekonomska kriza u Afganistanu produbljuje.
Direktiva talibana kojom se vlastima zabranjuje pretraga domova u potrazi za makom ili opijumom bez sudskog naloga djeluje kao značajan ustupak.
"Ali postoji jasan rizik: sve veći broj poljoprivrednika na jugozapadu može protumačiti ustupak kao signal da će vlasti tolerisati uzgoj van ograđenih kompleksa", rekao je Mensfild. "Ako je tako, Afganistan bi mogao da doživi dramatičan porast proizvodnje opijuma 2027. godine".