Dostupni linkovi

Onlajn i fizičko nasilje prema crnogorskom psihologu Petru Markoviću


Poslije televizijskog gostovanja krenuli napadi na mrežama: Petar Marković
Poslije televizijskog gostovanja krenuli napadi na mrežama: Petar Marković

Prijetnje preko društvenih mreža upućene crnogorskom psihologu Petru Markoviću, prerasle su u fizičke napade.

Marković je doživio dva napada, od strane grupe mladića u Baru i nepoznatog taksiste i prolaznika u Podgorici. U prvom napadu nanijete su mu lakše povrede, a u drugom je bio vrijeđan.

Sve je počelo u maju, nakon gostovanja na jednoj crnogorskoj televiziji. Na društvenim mrežama počeli su uvredljivi komentari na račun Markovićevog fizičkog izgleda, pretpostavljene seksualne orijentacije, profesije kojom se bavi, što je kulminiralo pozivom na linč.

Marković je za Radio Slobodna Evropa kazao da su se napadi na njega desili kada je nekome palo na pamet da u ovakvom društvenom kontekstu, njegovu autentičnost predstavi kao dio "američke agende".

"Koja ima za cilj da navodno zatruje i uništi tradicionalnu porodicu. I to ne time što ću ih učiti nasilju, nacionalizmu i zloupotrebama moći, već zato što moj vizuelni identitet ne odgovara tipičnom muškom. Ova osoba, odnosno ja, je napadnuta 'jer je možda ...', 'jer mi liči na...' osobu iz LGBTIQ populacije."

Marković dodaje da ta situacija dobija još alarmantniju notu i šalje poruku da LGBTIQ osobe nisu bezbjedne u Crnoj Gori i da su na meti zbog svoje različitosti.

I Evropská komisija u posljednjem izvještaju konstatuje da ostaje "ozbiljna zabrinutost" zbog govora mržnje i homofobičnih incidenata protiv LGBTIQ osoba u Crnoj Gori.

Iz Uprave policije nisu odgovorili na upit RSE, između ostalog, da li su identifikovani počinioci posljednjih napada u dva crnogorska grada i šta je do sada učinjeno na rasvetljavanju prethodnih prijavljenih prijetnji.

Na mrežama su, inače, dijeljene i informacije u kom gradu Marković živi i gdje radi.

Inače, istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava iz novembra 2022. pokazuje da crnogorski građani smatraju da je govor mržnje, poslije političkih govora, najprisutniji upravo na društvenim mrežama.

Istraživanje je takođe pokazalo da su najčešće na meti govora mržnje pripadnici romske populacije, žene i LGBTIQ osobe.

Bitan odnos prema ranjivijima od sebe

Sagovornik RSE ističe da kroz odnos prema ranjivijima od sebe možemo da uočimo karakter osobe i njeno nasilno ili nenasilno ponašanje.

Marković pojašnjava da se u patrijarhalnom društvu normalizuje muška moć koja najčeśće biva prezentovana kroz ono što je u stvari maligni maskulinitet:

"Maligni maskulinitet zabranjuje emocije muškarcu, što ga čini slabijim i sve agresivnijim, zbunjenim i ljutim zato što mu društvo ne dozvoljava da plače, saosjeća i voli. Jer te 'slabosti' su u ovakvom društvu učitane u ono što je feminine, pa otuda i sve veće prisustvo mizoginije, jer ženska moć 'prijeti' da porobi muški diskurs".

On takođe poručuje da vrste diskriminacije mogu biti različite i najčešće vode u nasilje iza kojeg stoji strah, neznanje, a nekada i maligna agresija iza koje, pak, stoji jasna odluka da se čini zlo.

Maligni maskulinitet zabranjuje emocije muškarcu, što ga čini slabijim i sve agresivnijim, zbunjenim i ljutim zato što mu društvo ne dozvoljava da plače, saosjeća i voli".
Petar Marković, psiholog

Marković je, inače, master psiholog i geštalt psihoterapeut i doktorand je na Fakultetu za medije i komunikacije.

Komenarišući slučaj njihovog kolege, Geštalt terapueti Crne Gore izrazili su zabrinutost zbog napada:

"Različitost može i treba biti naše bogatstvo i podstrek za razvoj, a nikako razlog i opravdanje za nasilje i brutalno ugrožavanje osnovnih ljudskih prava, pravo na razlicitost i individualnost".

Osude napada

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je od institucija zatražio da utvrde da li su počinioci bili motivisani predrasudom i mržnjom "što bi se moralo cijeniti kao otežavajuća okolnost pri izricanju sankcije".

Napad je osudio dio partija, kao i nevladine organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda.

Iz Centra za građansko obrazovanje su naveli su da se mora uspostaviti sistem nulte tolerancije prema nasilju, čemu se moraju pridružiti i crnogorske institucije.

Iz nevladine organizacije Juventas su poručili da "odavno nemamo ništa od toga što oštro osuđujemo nasilje" i da ovo nije incident koji se događa s vremena na vrijeme, nego je crnogorska svakodnevica.

Iz Asocijacije Spektra su istakli da je to "dokaz da se plamen nasilja nikad ne gasi sam, već da se nesnošenjem posljedica rasplamsava".

U Akciji za ljudska prava ističu da je posebno za osudu što je meta napada bio psiholog, "osoba koja je pružala podršku i pomoć drugim žrtvama nasilja".

"Napadi na njega nas ponovo suočavaju sa tim da postoje ljudi spremniji na nasilje nego na suočavanje sa sopstvenim strahovima".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG