U Bosni i Hercegovini je zabilježen značajan rast broja žalbi građana Ombudsmanu za ljudska prava, porast diskriminacije, koje prate sistemske slabosti u funkcionisanju nadležnih institucija.
Prema podacima izvještaja za 2025. godinu, zabilježen je rast obraćanja građana do 35 posto. Institucija ombudsmana je zaprimila 3.759 žalbi i više od 9.000 različitih obraćanja.
"Mi postajemo sve više opterećena institucija i činjenica da imamo povećanje broja žalbi je indikator koji ukazuje na nekoliko stvari. Prva, da je zaista došlo do povećanja kršenja ljudskih prava. Druga, da je veće povjerenje građana u instituciju ombudsmana", navodi ombudsmanka Jasminka Džumhur.
Institucija je u izvještajnom periodu uputila više od 600 preporuka nadležnim organima, ali kažu da zabrinjava nizak stepen njihove realizacije.
Broj žalbi na diskriminaciju povećan je za 60 posto, pri čemu dominiraju slučajevi mobinga i diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti, pola i vjerskih uvjerenja.
Istovremeno, zabilježen je rast predmeta u oblasti ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava za 46 posto, kao i povećanje od 30 posto u oblasti pristupa informacijama.
Ombudsmanka Nives Jukić govoreći o strukturi žalbi kaže da i dalje dominiraju predmeti iz oblasti građanskih i političkih prava, nakon čega slijede ekonomska, socijalna i kulturna prava, pravosuđe i uprava, prava djece, diskriminacija, te povreda prava osoba lišenih slobode i osoba sa invaliditetom.
U segmentu prava djece evidentiran je rast od 35 posto, a problemi se najčešće odnose na obrazovanje, dostupnost vrtića, zdravstvenu zaštitu i posljedice konfliktnih razvoda, u kojima djeca često postaju žrtve, istaknuto je na konferenciji.
Primjetan je rast pritužbi na rad policijskih organa za 47 posto, uz navode građana o neprofesionalnom postupanju i nedostatku adekvatnih odgovora institucija.
Ombudsman Nevenko Vranješ istaknuo je da je izvršenje preporuka i dalje ispod 50 posto, što je znatno ispod regionalnog prosjeka od oko 70 i evropskog od 80 posto, "što ukazuje na ozbiljan problem odnosa institucija prema preporukama ombudsmana i potrebu za većom odgovornošću".
Vranješ je upozorio i na pogoršanje položaja povratničke populacije, navodeći da oko 100.000 ljudi i dalje čeka rješavanje stambenog pitanja, dok su zabilježeni i slučajevi napada na povratnike i njihovu imovinu.
Govoreći o sistemskim problemima, ombudsmanka Jasminka Džumhur naglasila je da se građanin kao individua sve više gubi iz fokusa institucija, uprkos činjenici da bi upravo on trebao biti u središtu njihovog djelovanja.
Ukazala je i na nedostatak koordinacije između različitih nivoa vlasti, posebno u Federaciji BiH, što dovodi do neujednačene primjene prava i pravne nesigurnosti građana, uključujući i diskriminaciju po osnovu mjesta stanovanja.